Zagrebački proizvođači suvenira spadaju u grupu umjetničkih i tradicijskih obrta. Riječ je o ljudima koji svojim rukama pripovijedaju najljepše priče o hrvatskoj metropoli, a suveniri koje izrađuju krase domove turista iz cijelog svijeta i trajno ih sjećaju na posjet Zagrebu.
Vez, štrikanje, kukičanje
Identitet grada, među ostalim, čine i njegova kulturna i povijesna baština, a upravo to su motivi koje pri izradi rukotvorina koriste obrtnici. Nastali kombinacijom različitih tehnika i materijala, jedinstveni suveniri predstavljaju spoj majstorskog znanja i umjetničkog pristupa.
A i ove će godine Zagrepčani i njihovi gosti atraktivna djela iz ponude domaćih obrtnika moći pronaći na četiri sajma, koji će se od proljeća do jeseni održati na Cvjetnom trgu. Projekt je to Sekcije proizvođača suvenira i Udruženja obrtnika grada Zagreba, a prvi je na redu Proljetni sajam. Organizira se od 16. do 19. travnja, a svoje će proizvode predstaviti 13 izlagača. Pripremljen je i prigodni uskrsni asortiman pa će posjetitelji manifestacije moći kupiti keramička, staklena i drvena jaja, figurice pataka i kokoši, zdjele za Uskrs, stakleno i keramičko cvijeće te nadstolnjake. Izložit će se i standardni asortiman umjetničkog zagrebačkog suvenira od keramike, poput šestinskog kišobrana, kule Lotrščak i licitarskog srca.
Ponudom će biti zadovoljni i ljubitelji nakita, koji će moći odabrati originalne komade steampunk dizajna sa zupčanicima i dijelovima kompjutora ili pak one izrađene od epoksi-smole u kombinaciji s drvom masline i akacije te sušenim cvijećem, ali i elegantne ukrase jednostavnih linija od kože i metala, a naći će se i naušnica, ogrlica i broševa od poludragog kamenja. Svi koji pak traže odjevne modne dodatke moći će kupiti šalove izrađene na tkalačkom stanu ili žensku kravatu, a u ponudi će biti i unikatne torbe i ruksaci od lana i svile u kombinaciji s vunenim umecima sa zagrebačkim motivom.
Izrađuje ih Irena Ivančan, vlasnica obrta Angel, koja u kreacijama etno štiha moderne materijale vješto spaja s tkanim segmentima. Također slika na svili, a u njezinu su asortimanu i pregače, šeširi i magnetići za hladnjak, a bavi se i šivanjem odjeće, odnosno izradom probnih modela za modne kreatore. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, a ljubav prema krojačkome zanatu, kako je kazala, naslijedila je od majke, kojoj je to bila struka.
– Volim biti obrtnica jer mi to znači slobodu. U ovom sam poslu petnaestak godina i može se od njega pristojno živjeti jer unikatni komadi lako nalaze svoj put do kupaca, kako domaćih tako i stranih – poručila je Irena, koja će se, dakako, predstaviti i na nadolazećem izdanju Proljetnog sajma.
Među izlagačima će biti i Zrinka Okunski Bozzo, kojoj je specijalnost dizajn tekstila, a kada se odlučila upustiti u poduzetničke vode i otvoriti obrt, u obiteljskome je stanu pronašla savršeno mjesto za svoju malu radionicu.
– Stopila sam se s tom sobom, koja jest mala, ali obiluje dnevnim svjetlom, a ima mjesta i za tkalački stan i sav moj alat. U njoj provedem četiri do pet sati dnevno, a tkanje je nešto što me ispunjava. U meni toliko toga tinja, a htjela bih to podijeliti sa svijetom – rekla nam je Zrinka.
Da ništa u životu nije slučajno, najbolje govori obiteljska povijest obrtnice jer je svoj talent baštinila od predaka. – Moja je prabaka tkala, od lana je izrađivala plahte i ručnike. Baka je i vezla, pa sam od nje također naslijedila nošnju, a majka je šivala i štrikala. Imam i pregršt radova bake s tatine strane, koja je pak kukičala – objasnila je.
Tkalački stan na kojem radi naručen je osamdesetih godina iz Slovenije. Kod nas je danas gotovo nemoguće kupiti novi, jedina opcija su polovni iz oglasnika, ali i u SAD-u, Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, gdje je tržište razvijeno, mogu se pronaći primjerci raznih veličina. Proizvodi šalove, prekrivače, stolnjake, zastore, podmetače i bookmarkere, ali i materijale u metraži.
– I upravo je metraža, koja se koristi za šivanje, najinteresantnija mojim klijentima. Riječ je o unikatima, pri čijoj izradi najčešće koristim pamučni konac ili ga kombiniram s vunom, a ljudi danas preferiraju prirodne materijale – istaknula je Zrinka.
Mala obiteljska manufaktura
Prava mala obiteljska manufaktura krije se pak u obrtu NocTurno. Cijela priča krenula je kao hobi Đurđice i Miroslava Peruškog, koji su svoju kreativnost odlučili izraziti zanimljivim rukotvorinama od recikliranog materijala, drva i epoksi-smole pa garažu pretvorili u radionicu u kojoj nastaje jedinstven nakit.
– Ja sam zadužen za rezanje, brušenje i poliranje drveta, a supruga za sve vezano uz rad s epoksi-smolom. Odlično se nadopunjujemo i u idejnom i u proizvodnom procesu, a dosta recikliramo pa u izradi nakita koristimo, primjerice, čipove i zupčanike starih satova – rekao nam je Miroslav.
Oboje su zaposleni u branšama koje nemaju veze s njihovom strašću prema proizvodnji nakita. Đurđica radi u prosvjeti, Miroslav je elektromehaničar, ali slobodno vrijeme posvećuju rukotvorinama.
– Sve je krenulo tako što smo izrađivali nakit za prijatelje i poznanike. No nakon nekog vremena nam se puno toga nakupilo pa smo odlučili otvoriti obrt. I dobro nam ide, uz svoje redovne poslove ne stignemo sve ni napraviti – kazao je Miroslav.
Kreativnom dvojcu pridružio se i treći član obitelji, kći Stela, studentica Medijskog dizajna, koja je kreirala majice inspirirane šestinskom i korčulanskom nošnjom, a rukotvorine NocTurna također ćete moći pronaći na Cvjetnom trgu od 16. do 19. travnja.
Otvori KEKS Pay
