Prema slavenskoj mitologiji, bio je sin vrhovnog boga Peruna i živio u podzemnom svijetu sve dok jednoga dana nije odlučio iz njega izaći pa u ovaj donio zelenilo i proljeće. To je, prema vjerovanjima, označilo i početak nove godine te vegetacije, zbog čega je u pjesmama prozvan i "zeleni Juraj". No kako je sve veći broj stanovnika prihvatio kršćanstvo, sv. Juraj i onaj "zeleni" u tradicijskim su predajama postali jedno. Njegov blagdan pada na 23. travnja, od davnina se obilježavao na razne načine, a u naseljima na rubu metropole, Odri, Hrašću i Maloj Mlaki, posvećena mu je i manifestacija Turopoljsko Jurjevo, koja ove godine slavi 40. rođendan.
– Pozadina joj je bogata jurjevska tradicija tih naselja, ali i cijelog Turopolja, čiji su stanovnici sv. Jurja nekada smatrali svojim zaštitnikom te su ga povezivali s rađanjem proljeća. Ljudima koji su živjeli od plodova zemlje zeleno je proljeće bilo izrazito vrijedno i željno su ga očekivali nakon duge i hladne zime – govori Lucija Halužan Hačić, predsjednica odranskog Kulturno-umjetničkog društva Mladost. Manifestaciju je, dodaje, na poticaj lokalne zajednice pokrenuo Centar za kulturu Novi Zagreb, najprije istraživanjem bogate turopoljske povijesti, a zatim i priređivanjem koncerta na Jurjevo.
– Sjećam se velike pozornice koja se nekada postavljala ispred crkve sv. Jurja, a na njoj su nastupali brojni KUD-ovi iz ovih krajeva. Bilo je tu i kazališnih predstava te glazbenih izvedbi limenih orkestara, a sve je, naravno, uvijek bilo popraćeno plesom i pjesmom. Broj sudionika s godinama se, nažalost, smanjio, a više nema ni pozornice. Život se jednostavno promijenio, ljudi su se nekada više bavili poljoprivredom, a danas su uglavnom zaposleni pa time i vremenski ograničeni, no upravo zbog toga ne odustajemo od Turopoljskog Jurjeva. Nastojimo svake godine oživiti barem dio prošćenjarskog duha i stanovnicima pružiti osjećaj zajedništva – ističe L. Halužan Hačić.
Bogatu tradiciju, dodaje, prepoznale su i druge udruge, među kojima su KUD Orač te lokalna dobrovoljna vatrogasna društva, pa se priključile manifestaciji koja na suvremen način prikazuje raznovrsne jurjevske običaje. – Na blagdan sv. Jurja u Odri je i crkveni god, odnosno prošćenje, a u sklopu manifestacije također je pokrenuta akcija "Turopoljski kries v dvorišću", koja potiče stanovnike da održavaju taj običaj. Krijesovi su se palili jer je vatra u tradicijskoj kulturi uvijek čistila zle duhove, uroke i sve loše stvari, a tu je i praktična primjena jer se dolaskom proljeća orezuju voćnjaci pa ima puno biološkog otpada, koji se i u povijesti tako rješavao – objašnjava predsjednica KUD-a Mladost.
S ciljem da motiviraju što veći broj ljudi da se prisjete i uživaju u stoljetnim običajima, dodaje, Centar za kulturu Novi Zagreb poziva stanovnike turopoljskoga kraja da u utorak u svojim dvorištima upale krijesove i snime ih mobitelom, a iz zraka će ih zabilježiti i dronom. Snimke mogu do 25. travnja slati na adresu kriesvdvoriscu@gmail.com, a od materijala će izraditi video koji će podijeliti na web-stranicama i društvenim mrežama.
– Ove ćemo godine Jurjevo obilježiti malo skromnije, ali prema tradiciji. Društveni dom u Odri, naime, trenutačno je u renovaciji te već neko vrijeme nemamo ni adekvatan prostor za održavanje proba našega KUD-a, no pozivamo sve zainteresirane da nam se u srijedu u 17 sati pridruže na misi u crkvi sv. Jurja – govori L. Halužan Hačić. Nakon mise uslijedit će i kratak folklorni program te paljenje velikoga krijesa koji će pripremiti članovi odranskog DVD-a, a zapjevat će se i tradicijske jurjevske pjesme.
U povijesti je blagdan sv. Jurja označavao i dan kada se stoka, nakon zime provedene u štalama, prvi put izvodila na ispašu. Djeca su pak polazila u jurjevske ophode po kućama, pjevala tradicijske pjesme i susjedima iskazivala želje za dobrom i rodnom godinom, a od domaćina dobivala poklone.
– Bio je to sveti običaj bez kojega nije bilo dobrog uroda zemlje. U nas je usto poznat običaj umivanja u svježoj vodi s laticama cvijeća, što se uglavnom prakticiralo na Cvjetnicu, no postoje zapisi da su se Turopoljci tako umivali i u jurjevsku zoru. Ovdje je dosta i romskog stanovništva, koje je nekoć uzgajalo konje, a Jurjevo je bilo i njihov veliki blagdan, poznat i kao Đurđevdan ili Ederlezi. Stariji stanovnici svjedoče da su na Jurjevo u Odru dolazili na cvijećem urešenim zapregama kako bi ga proslavili. Običaji su raznovrsni i izrazito smo bogati jurjevskom tradicijom, stoga bismo voljeli da što više ljudi upozna našu povijest i prepozna koliko nam je zapravo važan povratak prirodnom ciklusu godišnjih doba – poručuje Lucija Halužan Hačić.
