Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 123
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
povezano s vjerojatnošću

Stručnjaci objašnjavaju zašto je postalo tako teško napraviti točnu vremensku prognozu

Zagreb: Zbog kiša porastao vodostaj Save koja se izlila iz korita
Foto: Igor Soban/PIXSELL
1/21
05.08.2023.
u 22:44

Za lokalnu prognozu vremenskih prilika koriste se vrlo sofisticirani uređaji te tehnologija daljinskog istraživanja

Osim što posljednjih tjedana imamo pitanja o tome zašto nas pogađaju tako snažna olujna nevremena, pitamo se i zašto je postalo tako teško napraviti koliko-toliko točnu vremensku prognozu. Čini se kako više ne možemo točno procijeniti ni kretanje unutar jednog dana, a kamoli nešto dulje. No, predvidjeti kretanje vremenskih prilika nipošto nije jednostavno. I prije svega ima veze s vjerojatnošću, odnosno njezinom procjenom.

– Nažalost, odgovor je većinom potvrdan, kao što se može vidjeti i iz knjige Tima Palmera, jednog od najboljih poznavatelja problematike prognoze vremena u svijetu – započinje klimatolog Krešo Pandžić. Kaže kako je riječ o tome da Zemljin sustav nije apsolutni determinizam (vjerojatno ga uopće nema), nego tzv. deterministički kaos, što podrazumijeva eksponencijalni razvoj pogreške sadržane u početnim uvjetima atmosferskog prognostičkog modela.

VEZANI ČLANCI:

– Rezultat je toga, a i pogrešaka samog modela, da već nakon pet dana, u "prosjeku", pojedinačne numeričke prognoze nisu preporučljive za korištenje u klasičnom obliku. Spomenuo sam u "prosjeku" jer se prediktibilnost atmosfere mijenja u vremenu i prostoru. Da bi se donekle ublažilo utjecaj determinističkog kaosa, uvedene su "ansambl" prognoze, umjesto jedne proizvodi se na primjer 50-ak prognoza vremena za iste termine na način da se mijenjaju početni uvjeti na poseban statističko-deterministički način. Rezultat toga postupka je pouzdanost prognoze koja je najveća u početnim danima, a kako se prognostičko razdoblje povećava ta se pouzdanost smanjuje. Za pojedine meteorološke varijable dobivaju se prognostičke perjanice koje se šire s povećanjem vremenskog razdoblja, što vizualno upućuje na smanjenje pouzdanosti. Takve prognoze omogućuju određivanje vjerojatnosti da će meteorološka varijabla biti u određenom rasponu – objasnio nam je prof. Pandžić.

Inače, poznati fizičar Tim Palmer objašnjava u svojoj knjizi zašto vaša vremenska aplikacija kaže – "postoji 10% šanse za kišu" umjesto "sutra će biti sunčano". Palmer je neizvjesnost učinio ključnom za proučavanje vremena i klime. U toj svojoj knjizi koju mnogi nazivaju jednom od najboljih znanstvenih knjiga u povijesti, Palmer dokazuje kako je nesigurnost u predviđanju vremena prilično jednaka prognozi manje-više svega drugog u životu. Bez jednadžbi, opisao je fiziku i matematiku kaosa, primijenivši je na vrijeme, klimu, ekonomiju, pandemije, sukobe, ljudsku kreativnost, slobodnu volju i svijest.

GALERIJA Novigrad: Velika šteta nakon razornog vjetra

Zagreb: Zbog kiša porastao vodostaj Save koja se izlila iz korita
1/20

Naš istaknuti klimatolog prof. dr. sc. Branko Grisogono misli da se radi o više uzroka koji još nisu strukturirani.

– Najvjerojatnije je da smo u najtoplijoj godini otkad postoje standardna meteorološka mjerenja. Meteorološki prognostički modeli imaju niz parametara za tzv. nerazlučene procese, od oblaka i oborine, do zračenja i turbulencije. Ti parametri su uglavnom iz "prošle klime", laboratorija i ne znamo još za optimalne parametre – kaže prof. Grisogono.

Dakle, i kod prognoze vremena radi se o dobroj procjeni vjerojatnosti. Što se ona bolje može procijeniti, to je prognoza preciznija. A prostora za poboljšanje u sadašnjim modelima svakako ima.

– Bio sam nazočan na jednom predavanju na kojem su bile prikazane konture vjerojatnosti više od 20% da će brzina vjetra biti viša od 25 m/s (oko 100 km/h). Baš se sjećam da je predavač naveo: "Svatko bi razmislio ući u avion da je vjerojatnost pada aviona veća od 20%." Usput je spomenuo vlasnike dizalica koji ih ne bi trebali stavljati u pogon ako je vjerojatnost veća od 20% za pojavu brzine vjetra veću od 25 m/s, jer su onda te dizalice i potencijalna opasnost za okoliš. Dakle, postoji još prostora za poboljšanje prognostičkih proizvoda za konačnu primjenu možda s obilježjima vjerojatnosti. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) uveo je vjerojatnosne kategorije pouzdanosti u svojim izvješćima, na primjer ako je vjerojatnost manja od 50% da će odgovarajuća veličina poprimiti neku vrijednost pouzdanost produkta je niska, a ako je primjerice odgovarajuća vjerojatnost viša od 90%, onda je pouzdanost visoka. Kategorija umjerene pouzdanosti je između ove dvije kategorije – kaže prof. Pandžić.

VEZANI ČLANCI:

Tumačenje je dostupnih modela dodatan uvjet preciznijeg obavještavanja javnosti o kretanju vremenskih prilika.

– Većina prognostičara nisu meteomodelari, već koriste dostupne rezultate tih modela na najbolji način što znaju i za to su adekvatno školovani, no pogrešne procjene su ipak moguće. Mnogi prognostičari su sad na godišnjem odmoru, smjene su im otežane i duge. Nemaju više kolega oko sebe za diskusiju dijagnoze, analize i prognoze vremena. I stoga se javljaju povremene pogreške – navodi i jedan sasvim praktičan razlog prof. Grisogono.

Za lokalnu prognozu vremenskih prilika koriste se vrlo sofisticirani uređaji te tehnologija daljinskog istraživanja.

– Posebna je priča vezana za lokalne pojave kao što su grmljavinske oluje pa i mezociklone. Tu su radari i sateliti te druge metode remote-sensinga (npr. celiometar) za praćenje što se događa u atmosferi u kratkom vremenu nekoliko sati. Numeričke prognoze mogu dati procjene uvjeta za te "hirovite" lokalne pojave. Na primjer, procjena hidrostatičke nestabilnosti je moguća više dana unaprijed, a vezana je za pojavu grmljavinskih oluja. Dodatne obrade produkata remote-sensing uređaja poboljšavaju nowcasting (vrlo kratkoročne prognoze za nekoliko sati unaprijed) – kaže prof. Pandžić.

Dakle, modeli i metode prognoze vremenskih prilika razvijaju se stalno i praktično uvijek kod njih ima prostora za poboljšanje. Ali, meteorologe svakako treba poštedjeti, faktor X izražen je i kod vremenske prognoze.

VIDEO Snimka iz zraka poplavljenog područja općine Brdovec

Komentara 1

HO
homofobic
06:25 06.08.2023.

Ovi strucnjaci zaista imaju dobre razloge za lose rezultate u svom zanimanju. Pitam se zasto bi u izgovorima bili znanstveno uspjesniji nego u zanimanju u kome su navodno strucnjaci a svakodnevno nas uvjere da su vrlo losi strucnjaci.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije