Mirovni pregovori s Ukrajinom koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin obuhvatit će i nacrt sporazuma između dviju zemalja iz 2022. od kojega se bilo odustalo, kao i činjenicu da Rusija pod kontrolom drži gotovo petinu ukrajinskog teritorija, objavio je u nedjelju Kremlj. Putin je u nedjelju predložio održavanje izravnih pregovora s Ukrajinom, čiji je cilj postići trajni mir i okončati rat. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, kazavši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutačan prekid vatre.
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov novinarima je, nakon Putinove jutrošnje izjave kazao da će pregovori što ih je Putin predložio u obzir uzeti i nacrt koji je napušten 2022., kao i trenutačnu situaciju na terenu. Danima nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ti su pregovori kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je ondje dogovoren i kojim je postavljen okvir za moguće rješenje sukoba poznat je kao "Istanbulski sporazum". No pregovori su prekinuti u svibnju, a ruski su dužnosnici dugo tvrdili da se rješenje može postići upravo po uzoru na Istanbulski sporazum.
I Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno se osvrnuo na nacrt iz 2022. kao potencijalni vodič za postizanje mira u budućnosti. Sukladno nacrtu Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodna sigurnosna jamstva pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, ali i ostalih zemalja, među kojima su Bjelorusija, Kanada, Njemačka, Izrael, Poljska i Turska.
Ukrajina je, zapravo privremeno pristala na nečlanstvo u NATO-a u zamjenu za sigurnosno jamstvo koje bi, u slučaju ruske invazije obvezalo Sjedinjene Države i njihove saveznike da se izravno uključe u borbu protiv Rusije. Pitanje teritorija u nacrtu iz 2022. bilo je sekundarno u odnosu na jamstvo sigurnosti. No diplomati obiju strana vidjeli su ga kao daleko najveću prepreku miru.
Ukrajina je, nakon što je napadnuta, željela da joj se zajamči sigurnost, no Sjedinjene Države i saveznici bili su oprezni zbog potencijalnog ulaska u rat s Rusijom. Sukladno nacrtu iz 2022. put Ukrajine prema mogućem članstvu u Europskoj uniji bio bi jednostavniji, a Rusija je tražila da se ograniči broj ukrajinskih oružanih snaga, kao i da se ukinu zakoni koje Moskva smatra diskriminirajućima prema rusofonom stanovništvu, prenosi Reuters.
VIDEO Zapaljeni Trnjanski kresovi: Herman Vukušić došao s vatrogasnim aparatom
Budimpestanskim memorandumom su Ukrajinci imali te garancije velikih. Jedan ih je napao 2022e a drugi nisu maknuli ni prstom.i sta sad? Opet ista prica....obecanje ludom radovanje...