Vukovi na području Dalmatinske zagore nisu rijetka pojava. Tako je, primjerice, proteklog tjedna jedan snimljen dok je prolazio Glavicama u Sinju. Sama pojava vuka ne bi bila toliko neuobičajena da on usred dana nije prolazio između kuća. Znači li to da se vukovi sada manje boje ljudi te kako bi se građani trebali ponašati ako se susretnu s ovom životinjom, provjerili smo kod Hrvatskog lovačkog saveza te Lovačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
"Nije uobičajeno da vukovi dolaze u blizinu naselja jer se oni boje ljudi i izbjegavaju kontakt s njima. Unatoč tome ponekad se desi da vuk dođe u blizinu naselja, najčešće u potrazi za hranom pa tako imamo zabilježene napade na domaće životinje u neposrednoj blizini naselja. Vukovi se pojavljuju u blizini naselja i prilikom svojih kretanja, odnosno samo prođu kroz naselje ili u blizini njega", ističe Lovački savez Splitsko-dalmatinske županije.
Da su vukovi napadali domaće životinje priča nam i jedna Sinjanka iz Lučana: "Vukovi su uglavnom po šumama, udaljeni od kuća. Ponekad se spuste blizu kuća, uglavnom zbog domaćih životinja. Bilo je situacija u kojima su napadali ovce, pse... Vidjela sam ga jednom prije nekoliko godina kad je došao pored kuće. On je u strahu od ljudi tako da bježi kad vidi nekog. Svejedno, bilo bi strašno vidjeti ga u neposrednoj blizini".
Lovački savez SDŽ navodi kako građani opažaju vukove u blizini naselja već dugi niz godina, što je jedan od pokazatelja njegove povećane brojnosti.
VEZANI ČLANCI:
"Takvo ili slično stanje je već dvadesetak godina. Vukovi su opaženi širom Dalmatinske zagore, a u posljednje vrijeme najčešće na području Sinja, Trilja i Otoka gdje je bilo više prijava građana o prisutnosti vukova. Dugogodišnjim praćenjem i analizama (DNK) utvrđeno je da upravo na području Dalmacije obitava veći broj vukova za koje je dokazano da je riječ o križancima vuka i psa, a koji su potpuno divlji i ponašaju se slično kao i vuk", pojasnili su.
Hrvatski lovački savez pak ističe kako su vukovi "viđeni puno puta u prošlosti, a zasigurno će biti viđeni i u budućnosti".
"Naime, kako se šire područja rasprostranjenosti vukova u mnogim državama Europe, prvenstveno onima koje su u prošlosti istrijebile vukove, pojavljivanje vukova blizu naselja postaje sve češće", kaže nam Ivica Budor iz Hrvatskog lovačkog saveza.
Iako se vukovi ponekad približavaju naseljenim mjestima, stručnjaci napominju kako građani ne bi trebali biti u strahu s obzirom na to da se vuk boji čovjeka i ne napada ga.
"Čovjek i vuk oduvijek dijele stanište i stvarne opasnosti za ljude nema. Vukovi izazivaju nelagodu i negativnu nastrojenost kod ljudi, ali vukovi se boje ljudi", navodi Budor te osvrće na ranije spomenutu snimku iz Sinja na kojoj je, kaže, vuk uplašen i pokušava pronaći put iz naseljenog mjesta.
Lovački savez Splitsko-dalmatinske županije savjetovao je i što treba napraviti u slučaju susreta s vukom: "Građani ne trebaju biti u strahu jer se vuk boji čovjeka i ne napada ga. S obzirom da je vuk zvijer, i to vrlo krvoločna, potencijalno može biti opasan, ali prvenstveno za domaće životinje pa se događa da napadne stoku ili pse u neposrednoj blizini ljudi. Nemamo saznanja da su vukovi kod nas napali ljude, ali ipak ne možemo reći da je vuk potpuno bezopasan za čovjeka. Kao što smo već rekli riječ je o predatori koji se hrani isključivo mesom. Ukoliko susretnete vuka ne treba paničariti jer će on pobjeći. Dobro je dok se krećete kroz prirodu biti glasan kako bi vas vuk na vrijeme čuo i pobjegao i tako izbjegli susret s njime".
Lovci upozoravaju stanovnike da adekvatno odlažu otpad, posebice onaj životinjskog porijekla, s obzirom na to da upravo ti mirisi privlače vukove i druge šumske životinje.
"Hrvatski lovački savez i Veterinarski fakultet ušli u partnerstvo na projektu LIFE WILD WOLF koji se provodi u osam europskih zemalja kako bi se razvili protokoli postupanja u ovakvim situacijama. Neka od rješenja uključuju upotrebu repelenata i sredstava za odvraćanje. Također, apeliramo da je u slučaju saznanja o približavanju vukova naseljenim područjima najbolje kontaktirati članove Interventnog tima za vukova i risa koji je dostupan na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili dojave na monitoring@hls.com.hr", zaključno poručuje Ivica Budor iz Hrvatskog lovačkog saveza.
VIDEO Stigli forenzičari iz Zagreba: Počeo očevid u Drava Internationalu nakon požara
Sve životinje koje nemaju prirodnog neprijatelja a nekontrolirano su se razmnožile, počevši od vrana koje su gladne, i jedu male ptice pjevice, do vukova, bi trebalo reducirati odstrelom, ili na neki drugi način.