Godina je to koja je dobrim dijelom obilježila hladni rat. Od 1956. prošlo je točno sedam desetljeća. Neće se organizirati izložbe u Zagrebu kojima će se obilježiti ova godina, niti će je pamtiti većina naroda kao posebnu, a ne odjekuje ni snažno kao Orwellova 1984. No ta je godina svejedno bila posebna i predstavljala je prekretnicu u hladnom ratu po nizu stvari. Obilježila su je tri događaja koji su svi bili neizravno povezani – tajni referat u kojem je novi sovjetski vođa Nikita Hruščov napao svojeg pokojnog prethodnika Josifa Staljina, Mađarska revolucija i Sueska kriza. Možda 1956. možemo nazvati "godinom odricanja", unatoč tadašnjem ekonomskom rastu. Hruščov se odrekao Staljina, Mađarska se neuspješno pokušala odreći sovjetske hegemonije, a stari europski imperiji Francuska i Velika Britanija bili su primorani da se odreknu statusa svjetskih supersila. Bilo je potpuno jasno da su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez dvije države koje se o svemu pita i koje o svemu odlučuju.
PREKRETNICA HLADNOG RATA
Tito Hruščovu: Sad vam je jasno zašto smo 1948. rekli 'ne' Staljinu
Jugoslavija je nakon sovjetske intervencije u Mađarskoj shvatila da se SSSR neće promijeniti i prihvatiti je kao drukčiju socijalističku zemlju
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
