Priština, glavni i najveći grad Kosova, tipična balkanski metropola, kaotičan promet, kafići puni mladih, gradilišta na svakom koraku i ulični prodavači koji nude sve, od kukuruza do najnovijih modela mobitela. No, ispod te površine skriva se kompleksna priča o gradu koji je prošao kroz rat, političke previranja i tranzicijske boli, ali i dalje zrači nevjerojatnom energijom. Grad broji oko 210.000 stanovnika, ali u širem urbanom području, koje uključuje dnevne migracije, taj broj može doseći i 300.000.
Na prvi pogled kaotična, bučna i neorganizirana, Priština je zapravo živ organizam koji funkcionira po vlastitim pravilima – mjestu gdje se susreću orijentalna prošlost, socijalističko naslijeđe i suvremeni zapadni utjecaji. Kosovo je jedno od najmlađih društava u Europi prosječna starost stanovništva je oko 30 godina, a u Prištini čak i manje. Mladi dominiraju ulicama, kafićima, sveučilištima i coworking prostorima. To daje posebnu dinamiku gradu – večernje šetnje glavnom ulicom (Bulevardi Nënë Tereza), krcatim kafićima u Ulici Garibaldi, ali i tisuće studenata koji dolaze na predavanja na Sveučilište u Prištini, jedno od najvećih u regiji.
U svakom kutu osjeti se ambicija, usprkos visokoj nezaposlenosti, mladi govore strane jezike, upijaju znanja, pokreću startupe i bore se za svoje mjesto pod suncem. Prosječna plaća u Prištini kreće se između 400 i 550 eura mjesečno, dok su cijene hrane i potrepština slične onima u Hrvatskoj. Kirije za stanove rastu – za jednosobni stan u centru grada potrebno je izdvojiti od 250 do 400 eura, dok se u novogradnjama cijene penju i više. Mnogi mladi žive s roditeljima jer si ne mogu priuštiti samostalan život. Upravo zato su brojni Kosovari ekonomski vezani za dijasporu – milijuni eura godišnje stižu iz Njemačke, Švicarske i Skandinavije, gdje živi veliki broj kosovskih Albanaca.
Iako na prvi pogled ne djeluje kao turistička metropola, Priština skriva niz zanimljivih lokacija. Nacionalna knjižnica, poznata po futurističkoj arhitekturi, izaziva čuđenje svakog posjetitelja. Spomenik "NEWBORN", simbol nezavisnosti, svake se godine ponovno oslikava novom porukom. U neposrednoj blizini nalazi se i impresivna katedrala Majke Terezije, kao i džamija Sultan Mehmeda Osvajača iz 15. stoljeća – svjedoci slojevite povijesti. Priština živi i kroz suvremenu kulturu – festival dokumentarnog filma DokuFest u Prizrenu ima svoju prištinsku ekstenziju, a galerije, kazališta i alternativne glazbene scene sve su prisutnije. Noćni život ne zaostaje za europskim gradovima, popularni klubovi i lounge barovi često rade do jutra, a društveni život u Prištini počinje tek nakon devet navečer.
Kultura kafića u Prištini je snažna. Ljudi često provode sate uz kavu ili čaj, a omiljena pića uključuju tradicionalni turski čaj, espresso i cappuccino. Kafići su moderno uređeni, s europskim štihom i minimalističkim dizajnom.Najpopularnija mjesta za ispijanje kave:Soma Book Station – hipsterski kafić s knjižarom i odličnom atmosferom.Dit' e Nat' – kafić koji služi i kao knjižara i prostor za kulturne događaje. Monroe Café – elegantno mjesto za one koji žele sofisticiranu atmosferu. Zbog velike mladenačke populacije, kafići su uvijek puni, pogotovo u popodnevnim i večernjim satima. Restoranska scena u Prištini raznolika je, od lokalnih ćevabdžinica i tradicionalnih albanskih restorana do modernih međunarodnih kuhinja.
Cijene su relativno pristupačne. Jeftini restoran (lokalni obrok): 5-8 €. Ručak u restoranu srednje klase (tri slijeda za dvoje): 18-30 €. Fast food (McDonald's, Burger King): oko 5,50 €. Domaće točeno pivo (0,5 l): 1,50-3,00 €. Cappuccino: 1,00-1,50 € Voda (0,33 l boca): 0,50-1,00 € Coca-Cola/Pepsi (0,33 l boca): 0,70-1,50 €. Za one koji žele luksuzniji obrok, cijene u boljim restoranima mogu biti više, ali još uvijek povoljnije u odnosu na Zapadnu Europu. U zemlji čija je nezavisnost još uvijek predmet međunarodnih rasprava, politika je sveprisutna. U kafićima se raspravlja o dijalogu s Beogradom, u redovima poštanskih šaltera o viznom režimu, a na fakultetima o budućnosti članstva u Europskoj uniji.
Mladi sve više žele ostati i graditi život ovdje, ali mnogi još uvijek sanjaju o odlasku u inozemstvo, u potragu za boljim standardom. Ulice Prištine pričaju priču o tranziciji, luksuzni automobili pored oronulih fasada, brendirane trgovine tik do uličnih tezgi, fast food uz tradicionalne buregdžinice. Kava je institucija više od rituala, to je način života. Espresso i "macchiato" često su bolji nego u Italiji, a kafići su uvijek puni, bez obzira na doba dana.Priština nije grad koji će vas osvojiti na prvi pogled, ali hoće na drugi. To je grad ljudi koji sanjaju veliko, unatoč ograničenjima. Grad u kojem su izazovi svakodnevni, ali i volja da se krene naprijed nepokolebljiva. U toj kombinaciji mladosti, energije, političke neizvjesnosti i kulturnog buđenja – krije se posebna ljepota koju će osjetiti svatko tko odluči vidjeti više od površine.
VIDEO Tko je djevojčica koja je ukrala show na dodjeli Večernjakove ruže? Sve je oborila s nogu svojim govorom
ja sam bio samo u Pristini prije 10ak godina - iskreno receno, jedino Zenica u BiH joj je konkurent za naslov najruznijeg grada u Europi. Jad, cemer, beton, svugdje bezukusna gradnja.. mogu misliti kako je zimi