Hrvatska gospodarska komora predlaže rješavanje gorućeg problema manjka radne snage liberalizacijom uvoza radne snage i dopuštanjem rada maloljetnika i umirovljenika, no stručnjaci sumnjaju u uspjeh takvih mjera, piše DW.
Usred turističke sezone poslodavci se suočavaju s manjkom radne snage na hrvatskom tržištu rada. Kvalificiranih radnika nedostaje i u drugim djelatnostima, a burzi rada i dalje oko 170 tisuća nezaposlenih. Samo turizmu nedostaje oko tri tisuće radnika, a građevinskom sektoru njih oko dvije tisuće.
Sociolog Teo Matković izražava sumnju da bi to znatnije povećalo inače nisku radnu aktivnost mladih, a posebice starijih, upozoravajući da bi to istodobno "otvorilo nove rizike". Matković ističe da je rad učenika i studenata vrlo povoljan za poslodavce, ali podsjeća da je rad mlađih od 15 godina zabranjen međunarodnim konvencijama, dok je kod mlađih od 18 potrebno staviti naglasak na njihov interes i zdravlje, kao i obrazovanje.
Matković također podsjeća da je korisnicima starosne mirovine, ali ne i korisnicima prijevremene ili invalidske mirovine, rad do pola radnog vremena omogućen od 2014. godine. Zato se pribojava da bi omogućavanje rada prijevremeno zaposlenima moglo rezultirati masovnim egzodusom u prijevremenu mirovinu zaposlenika koji bi nastavili raditi. "Elegantnije bi bilo omogućiti zaštitu radnog odnosa i osobama starijim od 65 godina, ali uz zadržavanje prava umirovljenja", predlaže Matković.
Ekonomist Ljubo Jurčić ključan problem u vezi s nedostatkom radne snage pronalazi u "nepostojanju aktivne, konzistentne i Hrvatskoj prilagođene ekonomske i socijalne politike, koja bi izgradila sustav kojim će zaposliti svoje građane".
Veliku pozornost u Hrvatskoj izazvala je "ponuda" Davora Šterna, bivšeg ministra gospodarstva i počasnog konzula Filipina u Hrvatskoj, koji predlaže uvoz radnika s Filipina. Jurčić pak odgovara da zapošljavanje stranaca, dok građani Hrvatske napuštaju zemlju, uopće ne rješava hrvatski problem, iako se slaže da kratkoročno treba omogućiti uvoz radne snage radi preživljavanja nekih tvrtki ili djelatnosti. "Rješenje hrvatskog problema nije u uvozu radne snage, jer se time zamagljuje naš temeljni problem, budući da hrvatska vlada ne kreira politiku koja bi odgovorila na pitanje što će raditi hrvatski građani", rezolutan je ugledni ekonomist, koji ponavlja da su "industrijska politika i poticanje gospodarstva svugdje u svijetu glavna briga države".
"Pojedine industrije morat će se gasiti, a pojedine industrije, poput turizma koji je profitabilan, neće voditi hrvatski građani, nego velike svjetske kompanije", pesimističan je Jurčić, koji ovaj problem smatra "prvorazrednim političkim pitanjem".
