Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

U Hrvatskoj opet znamo raditi strojeve – sad možemo u koncept Industrije 4.0

Budući dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje o poslovanju, razvoju, suradnji s kompanijama i Medicinskim fakultetom...
08. kolovoza 2018. u 19:36 29 komentara 2581 prikaza
Dubravko Majetić
Foto: Marko Prpić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) pred potpisivanjem je okvirnog ugovora o R&D-u s najvećom kompanijom u Hrvatskoj, Inom. Dubravko Majetić, prodekan za znanstveno-istraživački rad i suradnju s gospodarstvom FSB-a kaže da je ugovor vrijedan “više milijuna kuna”, ali da nije značajan zbog iznosa.

geotermalni izvori Geotermalne bušotine Studirat će u učionicama koje hladi i grije podzemlje

– Ina po prvi put otvara stratešku R&D suradnju u sektoru energetike s FSB-om i to je početak partnerstva kakvo bismo voljeli vidjeti i s drugim velikim tvrtkama u Hrvatskoj – kaže Majetić, koji će u listopadu postati dekan. Iako je riječ o javnom fakultetu, koji je dio Sveučilišta u Zagrebu, FSB je posljednjih nekoliko godina da bi zadržao stručnjake, unaprijedio znanstvenu infrastrukturu te podigao nivo obrazovanja, sam razvio veliki biznis. Dubravko Majetić je početkom srpnja na konferenciji Europske komisije o inovacijama prvi put objavio podatak da je FSB-ova “knjiga narudžbi” debela čak 450 milijuna kuna, mahom od uspješnog natjecanja za EU fondove i Obzor 2020.

Koliko iznosi prihod fakulteta od suradnje s gospodarstvom?
Između 1 i 2 milijuna kuna godišnje. Nešto malo više od znanstvenih projekata.

A što je s 450 mil. kuna (60 mil. eura) od projekata?
Fakultet ima tri izvora prihoda, i gospodarstvo je jedno od njih. Usto, ministarstvo nas, kao dio javnog Sveučilišta u Zagrebu, s osnove upisanih studenata godišnje financira s oko 6,5 milijuna kuna. Taj dio pokriva trošak našeg hladnog pogona, a za ulaganje u razvoj se moramo potruditi sami. Svojim radom za izgradnju laboratorija i financiranju izvrsnosti ovaj tren povlačimo oko 60 milijuna eura, mahom iz EU. Bez tih sredstava i ulaganja u infrastrukturu i opremu laboratorija, ne bi bilo istraživanja, pa ni suradnje s gospodarstvom. Konačno, bez istraživanja nema napretka u kompetencijama, a bez njih nema napretka u obrazovanju studenata. Lanac je to u kojem je svaka karika bitna. I zato smo se davno okrenuli Europi. Čak 75 posto naših prihoda dolazi iz EU fondova.

'18.03.2011. Prisavlje, Zagreb - Nikola Ruzinski, drzavni tajnik za zastitu okolisa Photo: Patrik Macek/PIXSELL' Sukob interesa Ružinski odobrava studije koje izrađuje njegov fakultet

Tko su vam partneri u gospodarstvu?
Surađujemo s velikim hrvatskim proizvodnim tvrtkama pa i sa brodogradilištima. Nedavno smo uspostavili suradnju s Indonezijom, gdje je Vlada otvorila prostor da u tu državu napravimo transfer znanja i pomognemo im u razvoju brodova. U avioindustriji surađujemo s tvrtkama iz grupacije Airbus i SES. Nedavno su kod nas bili predstavnici Europske svemirske agencije i uspjeli smo pronaći nekoliko područja na kojima ćemo uspostaviti suradnju. U autoindustriji surađujemo s Rimac Automobilima i Dok-ingom u Hrvatskoj. No, imamo i partnere vani. Među njima su Mercedes, BMW, Ford, Jaguar i japanski Yazaki. U robotici surađujemo s hrvatskim igračima HSTEC-om i Inetecom.

Kako to da ste na “strojarstvu” jaki u R&D-u u medicini?
Mnogo naših laboratorija pomiče granice izvedivog. Kad smo kod medicine, radimo na nevjerojatnim kompozitnim materijalima koji se ugrađuju i u tijelo. Koristimo i 3D printere, a odnedavno smo pokrenuli projekt razvoja nove srčane pumpe s Medicinskim fakultetom u Zagrebu. Razvijamo i pametnu bušilicu za ljudske kosti. Ako se temperatura bušenja ljudske kosti poveća iznad 47°C, onda kost oko provrta odumire. S kirurzima s Rebra i Traume razvili smo prototip bušilice koja može kontrolirati tu temperaturu.

formula Mladi i uspješni Iz studentskih klupa pravac u garažu

Gradit ćete i Centar za razvoj naprednih vozila, tzv. mehatroniku?
Da, gradit ćemo Laboratorij za automobilsku mehatroniku. Na tom području već surađujemo s Rimcem, Jaguarom i Fordom. U Zagrebu smo za potrebe Forda, u Dvorani sportova testirali ponašanje na ledu modela vozila vlastite izrade.

Priča se da po prvi put od raspada Prvomajske u Hrvatskoj znamo opet raditi strojeve. Što je s razvojem i stvaranjem alatnih strojeva?
U Hrvatskoj smo nekad imali Prvomajsku, svjetski vrhunsku tvornicu alatnih strojeva. Kad je propala, u Hrvatskoj je nestalo kapaciteta za izgradnju strojeva za industriju. FSB je odlučio to promijeniti. Povezali smo se sa zadarskim HSTEC-om, financijski nas je podržao Hamag-Bicro i sa zadovoljstvom mogu reći da nakon dva desetljeća u Hrvatskoj ponovo imamo kompetencije graditi moderne alatne strojeve. To je jako važno, jer predstavlja tehnološki preduvjet da bi se domaće tvrtke mogle prilagoditi i uključiti u koncept Industrije 4.0.

PROMOCIJA Fakultet strojarstva i brodogradnje ima 36 bolonjskih magistara

Kako?
U Hrvatskoj još uvijek ima velikih i vrlo kvalitetnih strojeva koji se operativno koriste u industriji. No, ti su strojevi tehnološki zastarjeli, jer nemaju “inteligenciju”. Mi to možemo promijeniti. Razvili smo procedure i tehnologiju koja omogućuje da se postojeći alatni strojevi pretvore u numerički upravljane (CNC) strojeve.

Kako uspijevate privući strane studente?
Znanost držimo na zavidnoj razini, a nastavu po potrebi održavamo na engleskom jeziku. Surađujemo s MIT-om, Politecnicom u Milanu i Technische Universitatom u Münchenu... Ulažemo u laboratorije – ne možete privući studente bez vrhunskih laboratorija.

U kojim tehnologijama vidite najveće pomake?
Ondje gdje se spaja naoko nespojivo. Primjerice, spoju medicine i strojarstva. Za 20 godina više od 70% čovječanstva živjet će u gradovima, što znači da su pametni gradovi nužnost. Naši studenti razvijaju sustav za automatsko razvrstavanje otpada. Robotika i automatizacija u idućim godinama na velika vrata ući će u kućanstva.

Predavanje Ivana Đikića na Filozofskom fakultetu
UPUTE GRAĐANIMA
Ivan Đikić: Ne širite histeriju, evo što trebate činiti kod pojave koronavirusa
HAMAG-BICRO
Inovativna rješenja
Hrvatski softverski sustav HECTA uspio je e-Commerce kupnju pojednostaviti, a uskoro će se implementirati i na strana tržišta
  • Napalm:

    Ne mogu vjerovati da će se napokon i nešto raditi.Ja kad sam studirao strojarstvo, budućnost je izgledala jadno za nas strojare, a sadašnjost je bolna.Veseli me da će barem netko nešto pokušati raditi, a ne samo prodavati, točnije, švercati.

  • Deleted user:

    Treba samo strpljenja i sloge bez pljuvanja jednih po drugima i sve će izić na dobro.

  • Deleted user:

    Osobno sam zapanjen čak zatečen! Nismo to čuli 30 godina da možemo nešto i napraviti za novac!? Kao prodavači, više smo nego loši, to je više za Cigane i Židove? Oni su stvoreni trgovci! Mi smo Hrvati vrlo kvalitetni proizvodni ... prikaži još! radnici! Bojao sam se da ćemo izgubiti tu nit između starijih VKV majstora i novih mladih radnika, koja je na samom izdisaju već bila, tako me veseli da napokon netko nešto počinje i proizvoditi! Ne mogu svi sjediti u Javnim službama?!