Dva eura manje nego u travnju, jedan euro više nego u svibnju – u lipnju je isplaćeno 1324 eura prosječne neto plaće. Dva mjeseca od snažnog predizbornog povećanja plaća u javnom sektoru, prosječna se plaća vrti oko tada dostignute razine budući da se privatni sektor ne istrčava s povišicama. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, plaće su nominalno veće oko 16 posto, dok im je kupovna moć, umanjena za inflaciju, viša 11,5 posto.
Ipak, u privatnom sektoru zaposlenost raste, za razliku od stagnacije plaća. U godinu dana Hrvatska je dobila oko 58 tisuća zaposlenih, odnosno mirovinskih osiguranika više, što je povećanje za 3,5 posto. Prema privremenim podacima HZMO-a, u lipnju je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zabilježeno rekordnih 1,739.224 osiguranika, što je povećanje za jedan posto ili za 17.698 osoba u odnosu na svibanj, navodi Petar Bejuk, analitičar RBA.
Dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka: Privatnici ne istrčavaju s povišicama, rekordan broj osiguranika
U prvih šest mjeseci ove godine izdano je 112.389 dozvola za rad strancima, a najviše državljanima BiH, Srbije, Nepala, Indije te Sjeverne Makedonije
Komentara 13
Eh, privatnici se ne žure s povišicama... Da, privatni sektor to mora zaraditi, nije to država koja dodatno zaduži praunuke, digne poreze, izmisli nove namete... Privatnici ne daju predizborna obećanja, a štrajk u privatnom sektoru uglavnom završava zatvaranjem firme... No, nema problema, svi mi ćemo u javni sektor, kako se stvari razvijaju.
Dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka - tako je to u svim, pa i najbogatijim zemljama. Ništa spektakularno, statistika koja ne kaže ništa.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ovo je fascinirajuće, jednostavno za nepovjerovati. Do sada smo imali super kupovnu moć, tako da su si naši građani mogli priuštiti odlazak na more minimalno 10-tak dana u hotelu u punom pansionu, a sada se ta moć drastično povećava, tako da će si naši gosti na moru moći priuštiti i putovanja na izlet turističkim brodicama, častiti se kuglicama sladoleda, posjećivati naše otoke, osvježavati se na trajektima gdje jedno Hainiken pivo od 2 dcl stoji pišljivih 5 eura itd. Mi zapravo nismo niti svjesni što sve možemo sa svojim plaćama i mirovinama. Oni ne mogu toliko dizati cijene koliko nama raste kupovna moć. Oni se trude svakodnevno dizati cijene ali naša kupovna moć sve to nadoknadi, pa niti ne osjetimo divljanje cijena. I tako svako malo će nam kupovna moć rasti a oni samo neka se trude dizati cijene. Oni su isto šokirani kako mi možemo podnositi njihovo dizanje cijena a ne znaju kako nam kupovna moć vrtoglavo raste. Sada smo već dostigli Švicarsku a gdje nam je kraj?