DRAMA U GORSKOM KARABAHU

Bijeg naroda: Armenci masovno napuštaju svoje domove, boje se represije Azerbajdžana

storyeditor/2023-09-25/2023-09-20T085146Z_1336381269_RC28C3A4HLSV_RTRMADP_3_ARMENIA-AZERBAIJAN-RUSSIA-PEACEKEEPERS__1_.JPG
Foto: Russian Defence Ministry
26.09.2023.
u 10:07

Predsjednik Azerbajdžana Alijev ugostio je jučer turskoga kolegu Erdoğana u azerbajdžanskoj autonomnoj eksklavi Nahičevan

Unatoč obećanju vlade Azerbajdžana da će amnestirati armenske borce koji predaju oružje te da će etničkim Armencima iz Gorskog Karabaha jamčiti sva njihova prava, Armenci su počeli masovno napuštati svoje domove. Armenci se boje represije, a vlasti u Erevanu pozvale su sve svoje sunarodnjake, a procjenjuje se da ih je u Gorskom Karabahu oko 120 tisuća, da se presele u Armeniju.

>> VIDEO Eksplozija skladišta u Karabakhu

Traže ostavku Pašinjana

Armenski vođe iz Karabaha rekli su da će ruske mirovne snage ispratiti iz regije u Armeniju sve one koji su ostali bez doma u ovoj vojnoj operaciji Azerbajdžana. Armenci iz Gorskog Karabaha počeli su odmah masovni egzodus prema Armeniji nakon što je Azerbajdžan porazio borce odmetnute regije u sukobu koji datira iz sovjetskih vremena. Oni koji su imali goriva uputili su se svojim vozilima Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom.

Više stotina stanovnika toga područja, uglavnom žena, djece i staraca, stiglo je u prihvatni centar što ga je u Kornidžoru podigla armenska vlada. Vlada u Erevanu kazala je da je najmanje 4850 ljudi ušlo u ponedjeljak do podneva u Armeniju iz Karabaha. U Armeniji je zasad pripremljen smještaj za 40.000 ljudi iz Karabaha. Armenija ima 2,8 milijuna stanovnika, a Azerbajdžan 10,1 milijun.

Armenski premijer Nikol Pašinjan okrivio je Rusiju da nije učinila dovoljno za Armeniju te da će razmotriti svoj savez s Moskvom. Ruski dužnosnici pak tvrde da je Pašinjan jedini krivac za cijelu situaciju te da Armenija, koja graniči s Turskom, Iranom, Azerbajdžanom i Gruzijom, ima malo drugih prijatelja u regiji.

Regija Gorski Karabah, koju Armenci zovu Artsakh, bila je pod kontrolom različitih sila tijekom stoljeća, uključujući Perzijance, Turke, Ruse, Osmanlije i Sovjete. I Azerbajdžan i Armenija tvrdili su da imaju suverenitet nad njom nakon pada Ruskog Carstva 1917. godine. Tijekom sovjetske ere bila je klasificirana kao autonomna regija unutar Azerbajdžana. Nakon raspada Sovjetskog Saveza Armenci u regiji oslobodili su se nominalne kontrole Azerbajdžana i zauzeli susjedne teritorije, što je danas poznato kao Prvi karabaški rat. U tom razdoblju, od 1988. do 1994., ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milijun ih je raseljeno, većinom iz Azerbajdžana. Nakon desetljeća dugih sukoba, Azerbajdžan je 2020. godine, uz potporu Turske, pobijedio u odlučujućem 44-dnevnom Drugom karabaškom ratu i povratio kontrolu nad područjima u i oko Karabaha. Taj rat završio je mirovnim sporazumom uz rusko posredovanje, a Armenci optužuju Moskvu da nije osigurala njegovu provedbu.

Nastavljaju se prosvjedi u glavnom gradu Armenije, Erevanu, koji nisu prestali od utorka, kada je azerbajdžanska vojska pokrenula vojnu operaciju i ušla u regiju Gorski Karabah. Prosvjednici i dalje traže ostavku premijera Pašinjana, koji je priznao Gorski Karabah kao sastavni dio Azerbajdžana. Armenska policija privela je više od 140 prosvjednika nakon što je došlo do fizičkog sukoba prosvjednika i policije.

POVEZANI ČLANCI:

Uključio se i SAD

U međuvremenu, visoki američki dužnosnici stižu u regiju gdje se odvija egzodus armenskog stanovništva iz Gorskog Karabaha. U Armeniju stižu predsjednica Američke agencije za međunarodni razvoj Samantha Power i pomoćnik državnog tajnika za euroazijska pitanja Juri Kim kao prvi visoki američki dužnosnici od postizanja prekida vatre 20. rujna.

Power će se sastati s vladinim dužnosnicima i "potvrditi američku potporu armenskoj demokraciji, suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu te razgovarati o humanitarnim potrebama zbog situacije u Gorskom Karabahu", rekao je američki dužnosnik.

S druge strane, turski predsjednik Erdoğan stigao je jučer u jednodnevni posjet azerbajdžanskoj autonomnoj eksklavi Nahičevan – pojasu azerbejdžanskog teritorija koji se nalazi između Armenije, Irana i Turske – kako bi s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhanom Alijevim razgovarao o situaciji u regiji Karabah.

VIDEO: Napad na Krim: Raketa doletjela u sjedište crnomorske flote

Komentara 13

Avatar Striborski
Striborski
12:20 26.09.2023.

Rusi izdali Armeniju? U siječnju 2023. Armenija iako članica je odbila biti domaćin vojnih vježbi CSTO-a, a poslije koketirala s Amerikom i NATO-om. Rezultat vidimo. Ruski vojnici napadnuti i ginuli u zaštiti Armenaca u Gorskom Karabahu. Eto im Amera ii NATO pa neka ih brane od Azera. Samo kako kad su Azeri s Turskom k'o prst i nokat. Americi i NATO-u je važnija Turska ili Armenija? Odgovor treba napisati? Sami pali, sami se ubili. Artsakh više ne postoji.

HA
Hafiz
20:30 26.09.2023.

Azerbejdzanska vojska munjevito zbrisala u Oluji "republiku armensku krajinu", a Armenija prstom mrdnula nije. Poznato?!

B2
bordon 2
10:28 26.09.2023.

Izdali ih Rusi, a tako će izdat i Srbiju kad je navuku u sukob na Kosovu. U politici nema prijatelja samo interesi. A Srbi su u nedjelju bili na centimetar od katastrofe. Državni terorizam su pokušali na nagovor Rusa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije