Svako društvo, a pogotovo ono razdirano krvavom poviješću u kojoj su građani iste države stajali na suprotnim stranama, više od ičega treba neutralnog promatrača, povjesničara koji se u svom radu drži dokumenata i provjerljivih činjenica i ne pristaje a priori ni uz jednu stranu. Takav je povjesničar Christian Axboe Nielsen, autor knjige "Jugoslavija i politička ubojstva: Povijest i posljedice Titova rata protiv emigracije", koju je uredio Maroje Mihovilović i objavio Profil. Njegov je strogo dokumentarni pristup tim važniji jer i tri desetljeća od osnivanja hrvatske države još traju rasprave o izostanku suočavanja s prošlošću i naslijeđu jugoslavenske Službe državne bezbednosti (Nielsen se drži izvornih dokumenata u kojima se jugoslavenska savezna tajna služba navodi kao SDB, a hrvatska, odnosno republička u ono vrijeme, kao SDS), i još uvijek se poteže već odavno zakašnjelo pitanje lustracije.
Rat Udbe i emigracije još je 'izgovor da se ne rješavaju problemi u hrvatskom društvu'

Nielsen, autor knjige 'Jugoslavija i politička ubojstva: Povijest i posljedice Titova rata protiv emigracije', napisao je više djela vezanih uz povijest Balkana, a u najnovijem bespoštedno analizira rad Udbe koji je bez sumnje uključivao političke atentate, ali navodi i da su mnogi emigranti koji su pobjegli iz ruševina tzv. NDH poricali sustavne i masovne zločine te države
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.