U VARŠAVI

Plenković: Infrastruktura i konkurentnost prioriteti hrvatskog predsjedanja 3SI

Three Seas Initiative Summit in Warsaw
Foto: KACPER PEMPEL/REUTERS
1/4
29.04.2025.
u 18:57
Poslušaj ovaj članak
00:00 / 00:00

Nekoliko novih zemalja priključilo se Inicijativi triju mora (3SI) na samitu u utorak u Varšavi na kojem su lideri poslali poruku o važnosti te platforme u današnjem geopolitičkom trenutku koji zemlje u trokutu Baltik-Jadran-Crno more usmjerava u jačanje obrambenih sposobnosti

Hrvatski premijer Andrej Plenković predstavio je u utorak u Varšavi prioritete hrvatskog predsjedanja Inicijativom triju mora (3SI), među kojima su nastavak izgradnje infrastrukture radi boljeg povezivanja zemalja i stvaranja preduvjeta za veću gospodarsku konkurentnost. Plenković je na završnoj tiskovnoj konferenciji s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i predsjednikom Litve Gitanasom Nauseom kazao da je za Hrvatsku važno da nastavi na tragu "odličnih" inicijativa Poljske.

- Želimo staviti naglasak na nekoliko područja: nastavak izgradnje infrastrukture koja će još bolje povezati države u okviru Inicijative, da obnavljamo i nadograđujemo postojeću, da stvorimo preduvjete za veću konkurentnost naših gospodarstava, za bolje privlačenje stranih ulaganja - rekao je Plenković. Dodao je da o interesu poslovnog svijeta za Inicijativu svjedoči velik broj nazočnih osoba iz gospodarstva na poslovnom forumu održanom u sklopu Inicijative, "u različitim sferama ekonomije, od energetike, pa do prometa, digitalizacije i ulaganja financijskih institucija". - Sve to govori koliki je potencijal ove regije, koja praktički obuhvaća skoro 50 posto država članica Europske unije ... i koja ima tu posebnu važnu dimenziju, a to je snažna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u ovom dijelu Europe, osobito u kontekstu energetske suradnje - rekao je premijer, dodavšii da "na taj način osiguravamo i diversifikaciju opskrbe energentima".

Naglasio je da Hrvatska želi osnažiti financijske instrumente Inicijative i dodatno revitalizirati parlamentarnu suradnju kako bi je približili "svim političkim strankama, zakonodavcima pa i medijima i javnosti" te je učinili "još vitalnijom i dinamičnijom". Posebno je naglasio i snažnu potporu Ukrajini, usporedivši njenu situaciju sa situacijom u kojoj se Hrvatska našla 1990-ih, pojasnivši da se "najprije govori o nužnosti denacifikacije, pa o ugroženosti manjine, pa nakon toga dolazi i do samoproglašenja nekih pobunjeničkih područja ... da bi nakon toga dolazili osloboditelji u formi agresije". Poručio je da su "sve to već viđeni modeli" te da je zato iz principijelnog razloga važno podržati Ukrajinu. - I ukrajinski narod koji stoji vrlo hrabro već skoro tri i po godine ne samo za svoju slobodu nego i za vrijednosti koje svi dijelimo: međunarodno pravo, međunarodni poredak i za sigurnost Europe i svih država okupljenih u okviru ove Inicijative, ali i ostalih - dodao je. - Zato se nadamo miru, ali miru koji će uzeti u obzir međunarodno pravo, a ne koji će sankcionirati u pozitivnom smislu agresiju i nagraditi je teritorijem druge zemlje - kazao je. Plenković je izrazio želju da Inicijativa nastavi biti dio mozaika širih regionalnih inicijativa u Europi te da njihovi projekti potaknu zemlje članice na stratešku autonomiju i bolju međusobnu solidarnost u krizama.

Nove članice Inicijative

Nekoliko novih zemalja priključilo se Inicijativi triju mora (3SI) na samitu u utorak u Varšavi na kojem su lideri poslali poruku o važnosti te platforme u današnjem geopolitičkom trenutku koji zemlje u trokutu Baltik-Jadran-Crno more usmjerava u jačanje obrambenih sposobnosti. - Danas smo imali vrlo važan trenutak jer smo imali najveće proširenje naše inicijative - rekao je predsjednik Poljske Andrzej Duda na završnoj konferenciji za novinare. Na samitu u Varšavi u statusu pridruženih zemalja primljene su Crna Gora i Albanija, uz od ranije uključene Ukrajinu i Moldaviju, a kao novi strateški partneri uz SAD, Njemačku, Europsku komisiju i Japan priključile su se Turska i Španjolska, pojasnio je.

Inicijativa triju mora je hrvatsko-poljski projekt regionalne suradnje između Baltika, Jadrana i Crnog mora pokrenut uz snažnu potporu SAD-a 2015., a članice su joj uz te dvije države još Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka. Iako je inicijativa otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva, ona je otvorena za partnerstvo i drugim državama. Duda je ponovno zahvalio bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović koja zajedno s njim stoji iza inicijative i zaželio puno uspjeha čelnicima zemalja inicijative budući da njemu završava drugi predsjednički mandat.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije