Nova njemačka vlada, koju predvode konzervativni Kršćanskodemokratski savez (CDU) Friedricha Merza i Socijaldemokratska stranka (SPD), dogovorila je uvođenje dobrovoljnog vojnog roka kako bi ojačala smanjene redove Bundeswehra, njemačkih oružanih snaga. Prema informacijama Politica, koalicijski sporazum donosi plan za privlačenje novih vojnika, ali stručnjaci upozoravaju da bi uspjeh mogao izostati bez dovoljnog broja dobrovoljaca.
Prema planu, svi 18-godišnji muškarci dobit će obvezni upitnik kojim će se procijeniti njihova spremnost i sposobnost za vojnu službu, dok je za žene sudjelovanje dobrovoljno. Odabrani kandidati bit će pozvani da se pridruže vojsci, ali samo ako to žele. Ministar obrane Boris Pistorius, koji bi trebao zadržati svoju poziciju, ističe da je ovaj pristup ključan za jačanje vojske. “Novi vojni rok osigurat će rast i dugoročnu stabilnost Bundeswehra,” rekao je Pistorius na sastanku Kontaktne grupe za obranu Ukrajine u Bruxellesu. “Želimo učiniti vojsku privlačnijom, što je i cilj i rezultat ovog plana.”
Ipak, bez konkretnih pokazatelja koliko bi se mladih prijavilo, zabrinutost u obrambenim krugovima raste. “Ako dobrovoljni rok ne privuče dovoljno mladih ljudi, Bundeswehr neće imati dovoljno vojnika niti pričuvnika,” upozorava Christian Richter, pričuvni potpukovnik i stručnjak pri Njemačkom institutu za obranu i strateške studije. “To bi ugrozilo njemačku sposobnost obrane, kako nacionalne, tako i unutar NATO-a.”
Bundeswehr se već suočava s problemima: broj vojnika stagnira na oko 182.000, prošle godine više ih je otišlo nego što se pridružilo, a trećina novaka odustane tijekom obuke, pokazuje vladino izvješće. Uz to, vojska je desetljećima bila marginalizirana u društvu. Nakon smanjenja snaga 1994. pod kancelarom Helmutom Kohlom, mnoge vojne baze u gradovima zatvorene su, što je, prema Carlu Masali, profesoru na Sveučilištu Bundeswehra, dodatno udaljilo vojsku od javnosti. “Baze su danas u zabačenim područjima, bez kontakta s mladima,” kaže Masala.
Ovaj trend dodatno je produbljen ukidanjem obveznog vojnog roka 2011. godine. Pokušaji privlačenja mladih, poput kampanje na sajmu videoigara Gamescom 2018., izazvali su kritike zbog navodnog banaliziranja rata. Grad Zwickau ove je godine čak zabranio oglase Bundeswehra, nazvavši se “gradom mira”, iako je ta odluka kasnije proglašena nezakonitom. U takvim uvjetima, Njemačka se oslanja na dobrovoljni vojni rok, inspiriran švedskim modelom “totalne obrane”. General Carsten Breuer, najviši njemački zapovjednik, ističe hitnu potrebu za dodatnih 100.000 vojnika, s dugoročnim ciljem od 460.000 aktivnih vojnika, pričuvnika i bivših vojnika spremnih za krizne situacije.
Strah od potencijalne prijetnje dodatno podiže uloge. Prema Masali, 2029. godina ključni je rok jer se očekuje da će Rusija do tada obnoviti svoje konvencionalne snage nakon rata u Ukrajini, što bi moglo ugroziti NATO-ove saveznike. “Ako Njemačka čeka predugo, možda bude prekasno,” upozorava Masala. Richter smatra da je oslanjanje na dobrovoljce politički kompromis koji kupuje vrijeme. “Koalicija je dogovorila da će vojni rok ‘u početku’ biti dobrovoljan,” kaže on. “No, s obzirom na mogući ruski napad na NATO već 2029., vremena je malo.”
Rusi vode računa o tome da NATO države u Europi još nisu spremne za rat. Iz tog razloga Rusi će pričekati s napadom, do vremena kada će to za Europu biti najprimjerenije. Ako iz nekog razloga Rusi budu kasnili s napadom, Europljni će već naći način da ih motiviraju, kako rat ne bi izostao.