Zastrašujuće podatke o količini plastike odbačenoj u prirodi, o tonama i tonama te iste plastike koja pluta morima, jezivijim čini podatak što te sitne čestice plastike koje su već odavno pronađene u tijelima riba i cijelog morskog svijeta, čine njihovom, ali i ljudskom organizmu. I sigurno nam ne koristi, već je velik rizik za zdravlje. Niz znanstvenika diljem svijeta proučava upravo tu tematiku, s obzirom na to da probleme zagađenosti prirode silnim količinama plastičnog otpada nećemo tako lako i brzo riješiti.
Studija na miševima
Jedna od takvih studija jest i ona kineskih znanstvenika čiji su rezultati nedavno objavljeni u znanstvenom časopisu Science Advances. Studija je provedena na miševima, a rezultati su pokazali da mikroplastika u našem organizmu ulazi u krvotok i izaziva blokade u mozgu, a može utjecati i na njegovo funkcioniranje, pa shodno tome i na naše ponašanje – češće smo umorni, razdražljivi, zaboravni... Iako je istraživanje provedeno na miševima, činjenica je da rezultati studije, odnosno šteta koju je mikroplastika u organizmu proizvela kod miševa, sigurno ne bi zaobišla ni ljudski organizam. Miševima starima osam tjedana ubrizgane su nano plastične čestice u sličnoj količini kojoj su izloženi u ljudi. Korištene čestice mikroplastike bile su fluorescentne boje kako bi znanstvenici mogli snimati i pratiti njihovo kretanje kroz tijelo miševa. Na uzorku krvi vidjeli su i kako mikroplastika utječe na stanice u krvotoku. Cilj znanstvenika bio je analizirati utjecaj mikroplastike na mozgove mladih miševa; snimali su krvne žile u njihovim mozgovima i pratili promjene u njihovu ponašanju. Proveli su i bihevioralne eksperimente kako bi testirali je li mikroplastika utjecala na memoriju, pokrete, istraživačko ponašanje i izdržljivost miševa. Pokus je otkrio nov, dosad nepoznat način na koji mikroplastika ometa protok krvi i utječe na zdravlje mozga a da čak i ne prijeđe iz krvotoka u mozak. Otkriveno je i da su imunološke stanice, one koje tijelo štite od infekcija, progutale čestice mikroplastike, što je promijenilo veličinu tih imunoloških stanica pa su one blokirale manje krvne žile. Stvoreni su ugrušci. Neke veće čestice mikroplastike potpuno su blokirale kapilare, što je pak dovelo do prekida dotoka krvi u mozak.
Posebno zabrinjava što je u nekim slučajevima do prekida krvotoka u mozgovima miševa došlo samo 30 minuta od ubrizgavanja čestica mikroplastike. Sve je to dovelo i do promjena u ponašanju kod miševa; pogoršalo se pamćenje, pokreti, brzina, motorika i izdržljivost. Većina tih stvari popravila se oko četiri tjedna nakon eksperimenta, no neke su krvne žile ostale blokirane. Znanstvenici su vidjeli slične opstrukcije u srcu i jetri miša, ali rezultati tih studija još nisu objavljeni. Rezultati ovog istraživanja pokazuju koji je potencijalan utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje te povećanje rizika od moždanog udara i kognitivnog opadanja. Zato znanstvenici preporučuju daljnja istraživanja kako bi se otkrili dugoročni rizici izloženosti mikroplastici, pogotovo kod ljudi koji već otprije pate od bolesti krvožilnog sustava i posebno u vremenima kada je smrtnost od problema povezanima s radom srca, mozga, dakle krvožilnim sustavom u porastu. Činjenica je da moramo paziti na hranu koju unosimo; kako zbog kalorija i prijetnji pretilosti zbog nezdrave hrane i premalo kretanja, tako i zbog toga da izbjegnemo unos hrane u kojoj može biti mikroplastike. No, čestice mikroplastike ulaze u naše tijelo ako ih pojedemo, udahnemo ili dođemo u kontakt s njima na neki drugi način. Jednom kad su ušle u naše tijelo, neke čestice završe u našem krvotoku i onda putuju u različite organe.
Ugroženi svi sisavci
Ranije su studije pokazale kako mikroplastika znatno utječe na naš hormonalni status te, ulazeći u naše stanice, mijenja našu DNA, što povećava rizik od nekih vrsta raka. To naročito vrijedi za najsitnije čestice mikroplastike; nanoplastiku koja je, pokazala su dosadašnja istraživanja, povezana s nekim poremećajima u radu mozga i upalama, no znanstvenici još rade na otkrivanju svih potencijalnih opasnosti. Da je mikroplastika u našem tijelu već godinama, pokazuje i podatak da je prvi put detektirana u ljudskoj posteljici još 2020. godine iz uzoraka četiri zdrave žene iz Italije koje su imale uredne trudnoće i porođaje.
Profesor Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico u SAD-u kazao je da utjecaj mikroplastike na placentama znači da je apsolutno sav život sisavaca na planetu na udaru tog problema. Prof. Campen rekao je i da bi sve veća koncentracija mikroplastike u ljudskim tkivima mogla objasniti neobičan porast slučajeva određenih zdravstvenih problema, uključujući upalnu bolest crijeva (IBD), rak debelog crijeva kod ljudi mlađih od 50 godina i sve manji broj spermija kod muškaraca. Naime, studija iz 2021. godine otkrila je da su ljudi koji su oboljeli od upale crijeva u stolici imali do 50 posto više čestica mikroplastike. Riječ je, dakle, o jednoj od najvećih ugroza za ljudsko zdravlje koju civilizacija mora shvatiti ozbiljno. Samim time što se, po izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), na svijetu godišnje proizvede oko 460 milijuna tona plastike te da bi se ta količina do 2060. godine, ovom brzinom, mogla utrostručiti.
