Jedna od najčešćih zamjerki Mariji Selak Raspudić u utrci za zagrebačku gradonačelnicu je to što, za razliku od povećeg broja svojih konkurenata, nema iskustva u upravljanju velikim sustavima. Od tih se kritika ova kandidatkinja nastojala obraniti okupljanjem širokog kruga stručnjaka verziranih za različita komunalna pitanja. A sudeći po opsežnom i prilično ambicioznom programu koji će Selak Raspudić danas predstaviti javnosti, a u koji smo imali priliku unaprijed zaviriti, njezin je tim taj posao revno odradio.
Pa kandidatkinja biračima obećava novi razvojni zamah grada, usmjeren prema kvaliteti života građana, a uzor joj je Beč, koji Global Liveability Index smješta na prvo mjesto među gradovima u kojima se dobro živi. "Želimo se uspoređivati i natjecati u kvaliteti života s najboljima, jer je to put kojim Zagreb treba ići. Realnim koracima – ali u pravom smjeru", ključna je poruka razvojne strategije koju nudi ova kandidatkinja. Kao ključne probleme pritom prepoznaje zagušeni promet, neučinkovito upravljanje otpadom, neodrživa rješenja u vodoprivredi i nedostatnu koordinaciju između različitih gradskih službi.
Kad je riječ o otpadu, Selak Raspudić ukazuje na probleme sa sanacijom odlagališta na Jakuševcu, uvjerena kako rok do 2028. godine, koji si je aktualna gradska vlast postavila za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom nije realan. Upozorava, međutim, kako će se do tog roka popuniti kapaciteti deponija na Jakuševcu, a rješenje vidi u suradnji s već izgrađenim centrima. "Istarski Kaštijun i primorsko-goranska Marišćina rješenje traže u pokretanju bloka A termoelektrane Plomin. U cilju postizanja ekonomski i ekološki što boljeg rješenja, oportuno bi bilo sudjelovanje u projektu tog tipa. To može biti prihvatljivije i ekonomičnije rješenje od izgradnje vlastite energane", predlaže Selak Raspudić.
Biračima nudi i modernizaciju komunalnog sustava kroz hitnu reorganizaciju rasporeda odvoza otpada u cijelom gradu. Što se, pak, tiče održavanja javnih površina, najavljuje uvođenje standarda čistoće koji će biti specifični za svaku četvrt grada, čime će se omogućiti bolja prilagodba potrebama građana.
Kad je riječ o poslovanju Zagrebačkog holdinga, Selak Raspudić najavljuje njegovo transformiranje u više efikasnih poduzeća, s tim da bi prva faza bila spajanje postojećih društava kćeri i podružnica Holdinga prema vrsti djelatnosti. Pa bi u jedan portfelj spojila Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo. Arenu Zagreb, Velesajam, Robne terminale i sl. U ZET d.o.o. Ušli bi i ZG parking te Autobusni kolodvor, dok bi u Čistoću Selak Raspudić uvela i Centar za gospodarenje otpadom i Zrinjevac. Zasebna društva ostali bi Gradska plinara i Opskrba, Zagrebačke ceste, Tržnice, Gradska groblja i Ljekarna.
Skupštine svih ovih tvrtki činili bi gradonačelnica ili jedan od njezinih zamjenika te pročelnici gradskih ureda, a određeni broj članova delegirala bi skupštinska oporba. Članove Uprava biralo bi se, pak, na temelju referenci. "Spašavanje nesposobnih stranačkih drugova zapošljavanjem putem namještenih javnih natječaja je kriminalna praksa koju skupo plaćaju građani Zagreba", ističe se u programu. Selak Raspudić uvjerena je kako će samim ukidanjem Holdinga i smanjenjem administracije Grad uštedjeti 30 milijuna eura, a te će uštede omogućiti povoljnije kreditiranje, a onda i otplatu 305 milijuna eura teške zelene obveznice koja dospijeva za tri godine.
Hitnu i ozbiljnu reformu Selak Raspudić predviđa i u vodoprivredi, koja pati od učestalih puknuća vodovodnih cijevi pa kaže da će, umjesto svakodnevnih vatrogasnih sanacija, analizom mreže utvrditi kritične dionice i pristupiti njihovoj obnovi, počevši od dijelova koji bilježe najveće gubitke vode. Kao rješenje za prometne gužve ova kandidatkinja nudi, pak, "mrkvu umjesto batine", a kao "mrkvu" vidi, prije svega, brži i pouzdaniji javni prijevoz. Pa predviđa razvoj brze gradske željeznice kao racionalnu alternativu skupom metrou. Grad bi željeznicom povezala i sa Zračnom lukom, uz koju bi izgradila intermodalnu stanicu, gdje bi se spajali vlak, autobus i automobilski promet.
Uvjerena je da se modernizacijom i proširenjem mreže javnog prijevoza brzina putovanja s trenutačnih 13 može podići na 20 kilometara na sat, prije svega kroz promjenu prometnih pravila, koja bi uključivala pravo prednosti za vozila javnog prijevoza na semaforima upravljanim raskrižjima. Uz to, programom predviđa i jedinstvenu kartu parkiranja i javnog prijevoza. Sve skupa bi, uvjerena je, omogućilo smanjenje intenziteta cestovnog prometa za oko 15.000 vozila dnevno, čime bi se smanjile i potrebe za parkirališnim mjestima u gradu.
U parkiranju, pak, predlaže ukidanje sadašnjeg blokovskog sustava i prednost za stanare u rezidencijalnim zonama koji, uvjerena je, moraju imati prioritet pred onima koji dnevno u grad dolaze automobilima iz drugih središta. Parking bi digitalizirala, i to tako da, osim beskontaktnog plaćanja, aplikacija nudi i podatke o slobodnim parkirnim mjestima. Na prilazima gradu izgradila bi nove garaže i parkirališta i uspostavila "Park & Ride" sustav, neposrednim povezivanjem parkirališta s tramvajskim, autobusnim ili željezničkim linijama koje redovito i brzo vode prema užem gradskom području.
Biračima obećava i proširenje domova umirovljenika i studentskih domova te formiranje gradskog fonda za priuštivi najam, u koji bi ušao postojeći stambeni fond u vlasništvu grada, kao i nekretnine kojima grad može pristupiti na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom. Sve te stanove namijenila bi mladim obiteljima, radnicima s prosječnim i ispodprosječnim primanjima, samohranim roditeljima i umirovljenicima.
Kad je riječ o prostornom planiranju, novu bi izgradnju uvjetovala osiguravanjem javne infrastrukture poput vrtića, škola, domova zdravlja, parkova i javnog prijevoza. Među ciljevima njezina programa je i da do 2028. godine svako dijete u Zagrebu ima mjesto u vrtiću, a do 2030. godine planira obnoviti sve osnovne škole i osuvremeniti opremu u njima te uvesti jednosmjensku nastavu.
>>> FOTO U dubinama kalničkog gorja skrivene su dvorane do kojih vode tuneli. Danas izgledaju sablasno
nije li holding napravljen da se lakše izmuze lova iz poduzeća?