Francuska je u subotu objavila da će njezin prekomorski teritorij Nova Kaledonija postati država, no ipak neće dobiti potpunu nezavisnost. Predsjednik Emmanuel Macron nazvao je sporazum o tome pitanju "povijesnim", ali još će ga morati potvrditi oba doma francuske skupštine te stanovnici Nove Kaledonije na referendumu.
Nova Kaledonija je skupina otoka u Tihom oceanu, istočno od Australije, 17 tisuća kilometara udaljena od Pariza. Francuska ju je anektirala kao koloniju sredinom 19. stoljeća, a nakon Drugog svjetskog rata postala je prekomorski teritorij te zemlje. Stanovništvo je podijeljeno na autohtoni narod Kanaka i na one europskog podrijetla, što je uzrok neprestanih tenzija između onih koji bi htjeli neovisnost (Kanaci) i onih koji bi htjeli ostati dio Francuske (Europljani). Prošle su godine na otocima izbili veliki neredi zbog pokušaja Francuske da promijeni glasačka prava, zbog čega su se Kanaci pobunili. U neredima je stradalo 14 ljudi, a zabilježene su 2,2 milijarde eura štete.
Sada su nakon 10-dnevnih pregovora u Parizu predstavnici stranaka iz te dvije grupe – zagovornika neovisnosti i ostanka u Francuskoj – došli do sporazuma. Prema njemu, trebala bi biti stvorena Država Nova Kaledonija. Ona će ostati dio Francuske, ali će dobiti veću autonomiju. Stanovnici će imati pravo na dvojno državljanstvo – ono Francuske i Nove Kaledonije. Novi entitet brinut će se o svojoj vanjskoj politici, a moći će održati i referendum o tomu da se dodatno povećaju ovlasti otoka na pitanjima obrane, valute, sigurnosti i pravosuđa. Time bi se jednog dana otvorila mogućnost da Država Nova Kaledonija postane i članica Ujedinjenih naroda. Ovaj novi, poseban status smatra se "trajnim rješenjem", pišu francuske novine Le Monde.
"Dogovorena je uspostava sui generis institucionalnog okvira za 'Državu Novu Kaledoniju' unutar francuskog nacionalnog entiteta, što će se uvrstiti u Ustav Francuske Republike. Moći će biti priznata od strane međunarodne zajednice", stoji u tekstu dogovora. Tekst je tako vjerojatno namjerno napisan dvoznačno, zbog čega je i navedeno da se radi o "sui generis", odnosno jedinstvenom slučaju jer se istovremeno govori da će Nova Kaledonija ostati dio Francuske, ali će dobiti i međunarodni status, što bi na prvu moglo biti u koliziji jedno s drugim, a praksa će pokazati što će od te dvije opcije, neovisnost ili budućnost u Francuskoj, prevagnuti.
Bivši francuski premijer i trenutačni ministar za prekomorske teritorije Manuel Valls nazvao je to "inteligentnim kompromisom" koji će zadržati veze između Francuske i Nove Kaledonije, ali će otočju osigurati više suvereniteta. Na otočju su održana tri referenduma o nezavisnosti između 2018. i 2021., i na sva tri je opcija koja se protivi nezavisnosti imala većinu (53 ili 56% otočana glasalo je protiv neovisnosti, dok su u jednom navratu zagovornici neovisnosti bojkotirali glasanje). Krajem godine francuski parlament trebao bi raspravljati i glasati o sporazumu koji je postignut, a početkom iduće godine o njemu će u Novoj Kaledoniji biti održan i referendum. Ekonomski oporavak na otočju jedan je od glavnih ciljeva Pariza, osobito obnova tamošnje industrije nikla. Ovaj metal izrazito je važan u autoindustriji jer ga se koristi za baterije električnih vozila. Rezerve nikla na otočju po veličini su pete na svijetu.
Otvori KEKS Pay
Stvara novu državu? Ili da nebi izgubio sve, daj šta daš...