Gost podcasta Bobu Bob! Večernjeg TV-a bio je akademik Mirko Orlić, klimatolog i oceanograf s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta u Zagrebu. Kaže da u onome što je posljedica klimatskih promjena Hrvatska i neće proći tako loše u odnosu na neke druge zemlje koje već sada kupuju zemjište u drugim državama, poput otočkih u Pacifiku. Ipak, dodaje da će najvažnija biti prilagodba koja že u hrvatskom slučaju značiti skupljanje vode koja nastaje od esktremnih oborina, što je također posljedica klimatskih promjena.
- Po svim projekcijama koje sam vidio. Hrvatska neće ostati bez oborina. To je dobra vijest jer imate zemalja koje će prijeći u sušnom razdoblju u neku sušnu zonu. To je za njih jako loša vijest. Dakle, Hrvatska će imati oborina, ali imat će ih prije svega u zimskom dijelu godine i prije svega u sjevernom, odnosno sjeverozapadnom dijelu zemlje.
Bez obzira što mi volimo misliti, ili tako govore podaci,da smo mi zemlja izrazito bogata vodom? - Sada da, ali kad se stvari promijene, mislim da ćemo morati promijeniti paradigmu. To znači da ćemo morati smisliti način kako vodu sačuvati. Ne kako je se riješiti, nego kako ju sačuvati.
Akademik Orlić kaže da nas ne čeka kraj svijeta, ali da je postoje optimistični i pesimistični scenariji te da bi bilo dobro da završimo na sredini. U prvom slučaju i s porastom temperature od 1,5 stupnjeva celzijevih 2100. završit ćemo s porastom razine Jadrana od 30-ak centimetara, dok je u drugom scenariju to jedan metar.
- Inače, usput budi rečeno, nisu samo gradovi koji su ugroženi. Važni dijelovi u Hrvatskoj koji će biti ugroženi su nizinski dijelovi delte Neretve i recimo zaleđe Zadra jer su oni jako niski. Znači, tu ćete imati poplavljivanje, imat ćete zaslanjenje, ali to je isto problem.
Izlazak SAD-a iz Pariškog sporazuma smatra jako lošim i nečim što će ostaviti velike posljedice. Ipak, najgorim smatra što se izjednačava mišljenje svih o svemu, a da to nema utemeljenja u znanju.
- Možda je odgovor u jednoj rečenici koju sam čuo na ovom sastanku na kojem sam bio u Amsterdamu nedavno i koja mi je doletjela. Moram reći da sam ostao bez tekst. Rekla je gospođa koja se bavi inače informiranjem o svim tim projektima, izvješćima itd. da se danas sve više znanstveno mišljenje tretira kao samo još jedno mišljenje. To je strašna rečenica!
To znači da vi pitate nekog nasumce, koji nema ni petnaest minuta edukacije iz tog područja, na neku klimatsku temu i pitate nekog drugog koji 50 godina to radi i studira itd. i da to ima istu težinu. To je apsurd.
Međutim, izgleda da je nekakav trend u svijetu, inače. Dakle, ne samo kad se radi o klimatskim promjenama, da se svako mišljenje uzima kao mišljenje.
Poricateljima klimatskih promjena akademik Orlić poručuje kako su znanstveni dokazi nepobitni temelje se na desetljećima istraživanja i znanja.
Kada već pišete da je Orlić klimatolog, budite dobri i precizirajte kada je geofizičar Orlić postao klimatolog, odnosno gdje je i kada studirao, magistrirao ili doktorirao klimatologiju. Hvala.