Peking je ovog tjedna prekinuo krhko trgovinsko primirje s Washingtonom, najavljujući sveobuhvatna ograničenja na izvoz proizvoda koji sadrže čak i tragove kineskih rijetkih minerala. Američki predsjednik Donald Trump burno je reagirao, zaprijetivši odmazdom kroz carine od 100 posto i nova ograničenja izvoza ključnog softvera. Poručio je i kako “nema razloga” za susret s kineskim liderom Xi Jinpingom, planiran kasnije ovog mjeseca.
Kakao piše Politico, ova odluka označava novu i dosad najtežu eskalaciju napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije, koja bi mogla poništiti višemjesečne napore da se odnosi ponovno stabiliziraju. Podsjetimo, SAD i Kina su već ovog proljeća uvele jedna drugoj troznamenkaste carine. Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak dosad najopsežniji set mjera kontrole izvoza rijetkih minerala. Novi propisi omogućuju Pekingu da ograniči ne samo pošiljke sirovina i magneta, već i gotove uređaje koji sadrže te elemente, od iPhonea i električnih vozila do senzora borbenih zrakoplova.
„Kina pokazuje svoju moć i želi dokazati da može postati glavna točka uskog grla globalne trgovine“, izjavio je Everett Eissenstat, bivši zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće tijekom Trumpovog prvog mandata. Zbog važnosti kineskih minerala za svjetsku industriju, nova pravila Pekingu zapravo daju mogućnost veta nad golemim dijelom globalne proizvodnje. U praksi, Kina dobiva alat kojim može paralizirati čitave industrijske lance opskrbe.
Nakon Trumpove najave odmazde, američke su burze reagirale oštro, indeks S&P 500 pao je za više od 2 posto, što je najveći dnevni pad od travnja. Bivši američki dužnosnici ocjenjuju kineski potez kao “sofisticiranu demonstraciju sile” kojom Peking istovremeno testira Trumpovu spremnost na strateško razmišljanje. „Mi igramo 2D šah, dok Peking igra 4D šah“, izjavila je Liza Tobin, bivša direktorica za Kinu u Vijeću za nacionalnu sigurnost. Jedan visoki dužnosnik Bijele kuće za Politico je pod uvjetom anonimnosti rekao da “predsjednik osobno diktira vanjsku politiku” i da “povijest pokazuje kako više ljudi u timu ne znači nužno bolje rezultate”.
Trump i Xi trebali su se sastati kasnije ovog mjeseca na marginama azijsko-pacifičkog summita u Južnoj Koreji, u pokušaju da se odnosi ponovno stabiliziraju prije roka 10. studenog za novi krug carina. No, sve je izglednije da će se taj susret otkazati. Craig Singleton iz Zaklade za obranu demokracija kaže da je riječ o scenariju “u kojem se kinesko samopouzdanje sudara s američkim nestrpljenjem”. Dodaje da će daljnja eskalacija ili popuštanje napetosti ovisiti o kineskim reakcijama u narednim danima.
Nove kineske zabrane obuhvaćaju i pravila o izvozu tehnologija korištenih u preradi rijetkih minerala, poput rudarenja i topljenja, dok se kineskim građanima zabranjuje pružanje “značajne pomoći” takvim operacijama u inozemstvu. „Ovo je kao da su nam prislonili pištolj na glavu“, izjavio je za Politico Geoffrey Gertz, bivši direktor za međunarodnu ekonomiju u Vijeću nacionalne sigurnosti tijekom Bidenove administracije. “Kina ne kaže da će sve prekinuti odmah, ali jasno poručuje da to može učiniti kad god poželi – i to postaje pregovarački adut.”
Trump je još u veljači naredio povećanje domaće proizvodnje minerala, no stručnjaci priznaju da će trebati godine da SAD pokrene vlastite kapacitete. „Ovaj problem traje već 20 godina, a ljudi ni ne shvaćaju koliko smo ovisni o Kini“, rekao je jedan američki industrijski izvor za Politico. Bradley Martin iz RAND-a dodaje: „Kina se kladi da se s tim nećemo moći nositi brzo – i da će neravnoteža ranjivosti ostati još godinama.“
Unatoč zaoštravanju retorike, Peking je naznačio interes za smirivanje tenzija. Glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine izjavio je da Kina želi “uspostaviti mehanizam dijaloga o kontroli izvoza” sa SAD-om radi “sigurnosti i stabilnosti globalnih opskrbnih lanaca”. Marc Busch, profesor na Sveučilištu Georgetown i bivši savjetnik američke administracije, ističe da “Kina zapravo nudi kombinaciju mrkve i batine”. “Ona sugerira da želi stabilne opskrbne lance, ali pod uvjetima koji joj daju kontrolu.”
Trump je, pak, u petak navečer ostavio otvorenu mogućnost susreta s Xijem i nagovijestio da bi datum početka novih carina 1. studenog mogao biti “manevarski prostor” za dogovor. U suprotnom, upozorio je, američko bi gospodarstvo moglo osjetiti teške posljedice, s obzirom na stalnu ovisnost o kineskom uvozu industrijskih materijala i potrošačke robe.
„Ograničavanje izvoza rijetkih minerala tek je prvi metak – Kina još uvijek nije dirnula farmaceutsku industriju, biotehnologiju ni kemikalije. Mogla bi sutra paralizirati naše gospodarstvo, a mi joj ne bismo mogli ništa“, zaključuje Cameron Johnson iz šangajske konzultantske tvrtke Tidalwave Solutions.
" Nobelovac" ima sve više problema sa nestašnom Kinom.Nije ti to EU !