Djeca rođena oko 2001. godine na nekim našim otocima imaju velike
izglede za to da dožive duboku starost i s očekivanim prosjekom života
od 81 godine uvrste se u sam svjetski vrh. Dulje od njih, prema
znanstvenim predviđanjima, u prosjeku bi, primjerice, trebala živjeti
djeca rođena te godine u Andori (83 i pol godine), Japanu (83,2
godine), a među najdugovječnijima bit će i Talijani koji bi u prosjeku
trebali poživjeti 82 godine.
– Na deset posto od 67 naših naseljenih otoka, čak i na velikima poput
Cresa, očekivana duljina života djece rođene prije 5-6 godina u samom
je svjetskom vrhu. Tako visoki rezultati pripisuju se načinu života
koji uključuje pravilnu, mediteransku prehranu bogatu biljnim uljima,
ribom, ali bez potpunog isključivanja mesa. Osim pravilne prehrane,
otočani se puno više kreću od ostalih građana Hrvatske i imaju puno
veći osjećaj zajedništva i pripadnosti – objašnjava dr. Sanja Musić
Milanović.
Otočani i inače žive u prosjeku tri godine dulje od kontinentalaca, a
kao što je poznato, uz puno mirniji život, manje opterećen stresom, dan
ne počinju masnom šunkom i namazima, nego ribicama, primjerice
mariniranim srdelama. Uz to, jedu jako puno voća i povrća, posebno
tamnozelenog, puno manje kruha i krumpira, a čvrsta i stabilna
obiteljska povezanost također pridonosi njihovoj dugovječnosti.
No, ono što je mnoge znanstvenike i laike gotovo šokiralo predviđanja
su za dva naša mala naseljena otoka – Ilovik i Lopud. Očekivana
prosječna duljina života za djecu rođenu oko 2000. godine na Iloviku
iznosi 95 godina, a za djecu s Lopuda 90 godina i pet mjeseci. Prva je
reakcija onih koji to doznaju da će se s djecom preseliti onamo.
Međutim, na žalost, od preseljenja ne bi bilo velike koristi jer toliku
dugovječnost ne osigurava samo mir, tišina, more i zdrava mediteranska
prehrana.
Znanstvenici sumnjaju da je riječ o ekspresiji gena, odnosno o genskoj
komponenti koja autohtonim stanovnicima otoka, uz druge prednosti
njihova načina života, jamči zavidne godine starosti. Na Iloviku,
primjerice, živi dvjestotinjak ljudi, sredina je zatvorena i u
prošlosti je bilo vrlo malo miješanja tih ljudi s ostalima.
Znanstvenici pretpostavljaju da su kod njih i Lopuđana za dugovječnost
90 posto zaslužni geni, a deset posto način života. No, istraživanja
tog fenomena, koji je zainteresirao ne samo domaću nego i svjetsku
javnost, tek se očekuju.
Ilovik i Lopud imat će najdugovječnije stanovnike