Troškovi zaduživanja države iduće će se godine povećati za petinu, na 1,24 milijarde eura, bez obzira na to što javni dug pada na oko 60 posto u odnosu prema BDP-u. Javni dug relativno pada, no cijena zaduženja raste, slično kao i visina deficita. Mali dio godišnjih izdataka za kamate, procjenjujemo oko šest posto ili 75 milijuna eura, prvi će put biti isplaćen građanima za kamate na ove godine kupljene državne obveznice i sada trezorske zapise. Indirektno, građani kreditiraju državu preko mirovinskih fondova, ali glavnina te zarade vrati se u državni proračun jer ljudi uglavnom ne uzimaju dvostupne mirovine. Očekivanih 75 milijuna eura, koliko će iduće godine 'zaraditi' građani, nije puno u odnosu na godišnji trošak zaduživanja, ali je znatno više od iznosa kamata koje su banke proteklih nekoliko godina isplatile građanima na njihove štedne uloge.
Proračunu ne trebaju dodatne milijarde, no što znači uključivanje građana u financiranje države?
Ministar financija Marko Primorac posuđivanjem novca od građana nastoji natjerati banke da povećaju kamate na štednju
Komentara 6
U principu dobar potez, država će kamatu platiti od našeg novca prikupljenog kroz poreze, a banke će ipak morati malo poraditi na dizanju kamata, jer ako ovo bude u većim obimima ostat će bez depozita građana.
Inflacija - kamate = - !
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
To znaci da ce gradjani ostati bez love. Tko pametan ide financirati nekoga tko je sve vise zaduzen? Gradjani nisu kamatari da dodju kasnije nekako do novca