Naslovnica Vijesti Hrvatska

Evo zašto Dan neovisnosti mora biti 25. lipnja

Toga dana stupili su na snagu pravni i politički dokumenti o nastanku suvremene države Hrvatske: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske
10. listopada 2019. u 13:22 55 komentara 5171 prikaza
Franjo Tuđman i Gojko Šušak
Foto: Siniša Hančić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Petorica hrvatskih intelektualaca ─ akademici Ivan Aralica, Antun Dubravko Jelčić, Davorin Rudolf, sveučilišni profesori Đuro Njavro i Miroslav Tuđman ─ uputili su 1. lipnja 2019. Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske prijedlog da se u saborskom postupku razmotri i izmijeni Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima tako da se Dan neovisnosti slavi 25. lipnja umjesto 8. listopada. U prijedlogu, koji je obrazložio akademik Rudolf, posebno je istaknuto da je Dan neovisnosti „jedini i najvažniji službeni državni datum uz koji međunarodno pravo vezuje nastanak važnih pravnih i političkih posljedica“.

Novi blagdani i spomendani Sjednica Vlade Plenković predstavio nove blagdane, evo što se mijenja

Toga dana, obrazlaže Rudolf, Hrvatska je „stekla državnu suverenost i samostalnost, svojstva i kakvoću države u smislu međunarodnoga prava. Ušla je u obitelj država međunarodne zajednice, stekla međunarodnopravni subjektivitet, pravo na opstanak, dostojanstvo, poštovanje teritorijalne cjelovitosti“. Osim toga, državne granice koje je zatekla i prihvatila na dan neovisnosti postale su granice zaštićene međunarodnim pravom, a oružani nasrtaj na te granice i državni teritorij međunarodni je zločin agresije. Na Dan neovisnosti Hrvatska je stekla i pravo na samoobranu. Ukratko, postala je pravno jednaka sa svim ostalim suverenim državama u svijetu. Istodobno, ističe se u prijedlogu, na Dan neovisnosti prestao je važiti državnopravni sustav prijašnje države Jugoslavije i počela je primjena zakona i propisa legalne i legitimne novostvorene državne vlasti Republike Hrvatske. Drugim riječima, za sve što se u Hrvatskoj događalo do 25. lipnja 1991. bila je odgovorna Jugoslavija, a od 25. lipnja 1991. Hrvatska. Datum stjecanja neovisnosti je, prema tome, važan pravno, politički, povijesno, u širemu smislu i kulturno, jer je vezan uz osjećaj domoljublja i zajedništva. Građani svake države u svijetu svetkuju svoj dan neovisnosti i obilježavaju ga svečanostima prožetim ponosom i patriotizmom.

Novi blagdani i spomendani | Autor : Vlada Foto: Vlada

Nažalost, podsjeća Rudolf, u široj hrvatskoj javnosti, u sudstvu, znanstvenoj i memoarskoj literaturi, sveučilišnim udžbenicima, publicistici odavna su dvojbe: je li naš Dan neovisnosti 25. lipnja, ili je to neki drugi dan?

Dvojbe

Dvije su činjenice izazvale spomenute dvojbe. Prvo, dva dana nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske i Slovenije, 27. lipnja 1991., započeo je oružani sukob Slovenaca s postrojbama Jugoslavenske narodne armije (JNA). Na poticaj savezne jugoslavenske Vlade i uz podršku Europske zajednice (danas: Unije) održan je 7. srpnja 1991. sastanak na Brijunima na kojemu je donesena Brijunska deklaracija. Tim aktom dogovoren je prestanak rata u Sloveniji i tromjesečno stanje mirovanja državnopravnih akata o neovisnosti Hrvatske i Slovenije donesenih 25. lipnja 1991. (pod terminom „mirovanje“ valja razumijevati privremeno vremensko obustavljanje primjene nekog pravnog akta, a ne stavljanje izvan snage ili poništenje akta). Željelo se u tome tromjesečnome razdoblju postići dogovor o mirnom razrješenju jugoslavenske državne krize.

novi praznici Predsjednica podržala novu shemu praznika premijera Plenkovića, SDP i Milanović protiv 30. svibnja

Drugo, u listopadu 1990. predsjedništva ondašnjih jugoslavenskih federalnih republika Hrvatske i Slovenije ponudila su stvaranje složene države konfederacije. Hrvatska Vlada predložila je sredinom 1991. sličan nacrt ugovora o savezu šest suverenih država prema modelu Europske unije. Svrha tih prijedloga bila je sprječavanje oružanih sukoba i mirno razdruživanje jugoslavenskih republika (poput mirnog razdruživanja u Čehoslovačkoj i Sovjetskome Savezu). U to doba hrvatski državni vrh niti je planirao niti je htio oružane sukobe, naposljetku Hrvatska nije bila ni oružano spremna za bilo kakav rat (u vrijeme stjecanja neovisnosti obnašao sam funkcije hrvatskoga ministra vanjskih poslova, valjda bih znao za tako važne državne planove i odluke). Hrvatski prijedlog u osnovi su bile prihvatile političke elite u pet republika. Prijedlog je, a i onaj hrvatsko-slovenski, odbio jedino službeni Beograd (željeli su prije razdruživanja postići teritorijalno širenje Srbije promjenom granica s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom) pa su Hrvatska i Slovenija 25. lipnja proglasile neovisnost.

Faktografija

Faktografija kazuje da je Republika Hrvatska proglašena neovisnom, suverenom i samostalnom državom na svečanoj sjednici Sabora Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Zašto baš toga dana? Jer su 25. lipnja 1991. doneseni temeljni državni konstitutivni političko-pravni akti o stvaranju neovisne države Hrvatske, posebice Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Uzeti zajedno, ta dva akta tvore pravne i političke temelje suvremene države Hrvatske.

Doneseni su na temelju rezultata referenduma održanog 19. svibnja 1991., na kojemu se velika većina građana, 94.17% od 83,56% na referendum izašlih birača, izjasnila za državnu samostalnost i neovisnost, i na temelju članka 140. „božićnog“ Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. koji glasi „Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ dok Sabor Republike Hrvatske ne odluči drugačije”. Na dan 25. lipnja 1991. Sabor je odlučio drugačije. U članku 1. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti kaže se jasno i jezgrovito: „Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom“. U članku 2.: „Ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje“. A u članku 4.:„Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske.“ Na dan 25. lipnja 1991. Republika Hrvatska stekla je kvalitete neovisne države i međunarodnopravni subjektivitet, jer su bili ispunjeni osnovni, klasični međunarodnopravni uvjeti za nastanak i postojanje države: teritorij, stanovništvo i vlast.

Praznik rada u Maksimiru Provjerili smo Hrvati na mukama: Sljedeće godine neće biti lako spajati produljene vikende

„Rođena je država Hrvatska!“

U govorima predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i predsjednika Sabora Republike Hrvatske Žarka Domljana u Saboru 25. lipnja 1991. bilo je jasno istaknuto da Hrvatska toga dana proglašava svoju neovisnost. U 8 sati navečer Žarko Domljan održao je povijesni govor u kojemu je istaknuo: „Gospođe i gospodo zastupnici! Stigli smo do najsvečanijega trenutka… koji će ostati zabilježen ne samo u novijoj europskoj povijesti, nego i duboko utisnut u svijest svakoga Hrvata, svakoga hrvatskog građanina, do trenutka kada se oživotvoruju stoljetne težnje hrvatskoga naroda u borbi za svoju samostalnu, nezavisnu državu. Proglašavam da je Hrvatski sabor usvojio, te da ovoga trenutka stupaju na snagu: Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Ustavni zakon o izmjeni i dopuni Ustavnoga zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske… Rođena je država Hrvatska! Neka joj je sretan i dug život!“ Sutradan, 26. lipnja, Hrvatska je međunarodnopravno priznala Sloveniju (a Slovenija Hrvatsku), koja je proklamirala neovisnost također 25. lipnja. U odluci Sabora kazano je: „Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država priznaje Republiku Sloveniju kao suverenu i samostalnu državu.“ Nakon 25. lipnja 1991. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je na najvišoj državničkoj razini tražio priznanje države Hrvatske. Primjerice, u razgovoru s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom. Američki State Department (Ministarstvo vanjskih poslova) izrazio je 26. lipnja „žaljenje što su Hrvatska i Slovenija proglasile neovisnost od Jugoslavije“.

Novi blagdani i spomendani | Autor : Vlada Foto: Vlada

To su ilustracije tvrdnje: svi događaji i reagiranja kazuju da je 25. lipnja 1991. nastala nova država u međunarodnoj zajednici ─ Republika Hrvatska. Nakon 25. lipnja 1991. svakoj drugoj državi i svakoj stranoj vojsci bilo je jasno da, ostvarujući vojne operacije na području Republike Hrvatske protiv hrvatskih građana i hrvatskoga teritorija, vodi agresivni rat.

To su povijesne činjenice. Nikada, nijednim ustavnim aktom (zakonom, odlukom, deklaracijom), nakon 25. lipnja 1991., nisu dezavuirane odluke o nastanku države Hrvatske donesene 25. lipnja 1991. niti je bilo kojim zakonskim ili političkim aktom nanovo proglašena neovisnost, suverenost i samostalnost države Hrvatske.

Franjo Tuđman Napad na Banske dvore Umjesto napada na Zagreb, JNA je odlučila bombardirati zgradu u kojoj je bio državni vrh

Odluka 8. listopada

Kako se tijekom tri mjeseca nakon Brijuna rješenje jugoslavenske krize nije postiglo, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991. donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je Republika Hrvatska s ostalim jugoslavenskim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ. Valja usmjeriti pažnju na uvodni dio te Odluke. Istaknuto je da je Odluka donesena: „…Polazeći od Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske, koje je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici od 25. lipnja 1991. godine“…

Odluka donesena 8. listopada nije konstitutivan akt o nastanku države Hrvatske. Zakonodavac je uporabio prost naziv „odluka“ (bez pobližeg opisa njezina sadržaja), a ne nazive za pravno hijerarhijski više akte primjerene proklamiranju nastanka nove države, primjerice naziv „ustavna odluka“. Osmi listopada, prema tome, nije dan neovisnosti države Hrvatske, kako je to normirano u danas važećemu Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Kontinuirano ostvarivanje vlasti

Za trajanja tromjesečnog „brijunskog mirovanja“ vlast u Hrvatskoj kontinuirano su obavljali legalno izabrani, ili u Saboru i Vladi postavljeni, državni organi novoproglašene Republike Hrvatske. U Saboru su, primjerice, donesena 2 zakona, 36 uredbi, 80 odluka i 25 pravilnika. Svi su ti akti u Hrvatskoj smatrani legalnim izrazom volje suverene državne vlasti.

Zašto Hrvatska nije 25. lipnja 1991. stvarno prekinula sve državno-pravne odnose s ostalim jugoslavenskim federalnim jedinicama (republikama), već se, primjerice, složila s postavljanjem Stipe Mesića na položaj predsjednika Predsjedništva Jugoslavije (SFRJ) 1. srpnja 1991?

Titov bunker ZNALO SAMO ČETVERO LJUDI Najstrože čuvana tajna Jugoslavije: Titov bunker sagrađen je za nuklearni napad

Odgovor je: iz pragmatičnih razloga. Željelo se izbjeći frontalan oružani sukob s JNA i otupiti neraspoloženje međunarodne zajednice prema razdruživanju Hrvatske i Slovenija u SFRJ (nijedna vlada u svijetu nije službeno podržavala proklamiranje neovisnosti Hrvatske). Na svečani prijem u zagrebačkom hotelu Intercontinental, u prigodi proglašenja neovisnosti, nije došao nijedan strani predstavnik! U povijesti ima primjera „nesavršenstva“ činjeničnoga stanja u trenutku proglašenja neovisnosti država. Država Jugoslavija je, primjerice, proglašena 1. prosinca 1918., a granice s Italijom dogovorene su u Rapallu tek 13. studenoga 1920., s Mađarskom u Versaillesu 4. lipnja 1920., sitne dvojbe su i oko datuma usvajanja Deklaracije o neovisnosti SAD 1776. i dr.

Konfuzno mišljene Badinterove komisije

Tko je odgovoran za utvrđivanje pogrešnog datuma stjecanja hrvatske neovisnosti 8. listopada? Dobrim dijelom Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji, koju je u ranu jesen 1991. osnovala Europska zajednica, današnja unija, radi rješavanja dvojbenih pravnih pitanja vezanih uz raspad Jugoslavije (u Arbitražnoj komisiji pet istaknutih europskih pravnika predsjedavao je Francuz Robert Badinter pa se kolokvijalno naziva Badinterova komisija). Ta je Komisija 16. srpnja 1993. (Mišljenje br. 11, datumi sukcesije država sljednica SFRJ) ustvrdila da su Republika Hrvatska i Republika Slovenija „proglasile svoju neovisnost 25. lipnja 1991., potom su u primjeni odredaba Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. suspendirale za tri mjeseca te deklaracije o neovisnosti. U skladu s njome, učinak te suspenzije prestao je 8. listopada 1991. Toga su dana, 8. listopada 1991. dakle, te dvije republike konačno prekinule sve svoje veze s organima SFRJ i stekle su u smislu međunarodnoga prava kvalitete suverenih država.“

Pogrešno i konfuzno sročeno mišljenje Arbitražne komisije prihvatili su naš zakonodavac – godine 2001. proglasio je Danom neovisnosti 8. listopada umjesto 25. lipnja; naš Ustavni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske, pa dijelom i Haški tribunal za zločine počinjene tijekom ratova u Jugoslaviji u predmetu Milošević, primjerice.

Joška Broz Joška Broz Titov unuk otkrio što mu je djed priznao kao svoju najveću pogrešku

Kad bi se prihvatilo stajalište da je država Hrvatska nastala 8. listopada 1991., u kakvome bi onda međunarodnome statusu bila Republika Hrvatska od 25. lipnja 1991. do 7. srpnja 1991., dana kada je potpisana Brijunska deklaracija, i od 25. lipnja do 8. listopada? Jesu li od 25. lipnja do 8. listopada 1991. akti Sabora, Vlade, državnih tijela, djelatnosti oružanih i policijskih snaga, koji su bili u suprotnosti sa saveznim i republičkim jugoslavenskim zakonodavstvom, ilegalni i sukladno jugoslavenskim zakonima kažnjivi? Jesu li od 25. lipnja do 8. listopada 1991. agresivne oružane intervencije u Hrvatskoj koje su počinili JNA, srpski rezervisti, paravojne postrojbe srpske i crnogorske i pobunjeni Hrvatski Srbi, prema naputcima srpskoga državnoga i političkog vodstva, bile legalne (jer su u tome razdoblju bile ─ ako se prihvati 8. listopada kao dan nastanka države Hrvatske ─ u skladu s važećim jugoslavenskim zakonima)? Kada je započeo agresivni rat na Hrvatsku 1991. (u međunarodnim odnosima za postojanje rata moraju biti oružano sučeljene države, a ne skupine koje su unutar države bore za vlast)? Jesu li prve dvije hrvatske vlade i Vlada demokratskog jedinstva, sve tri postavljene u Saboru do 2. kolovoza 1991., bile ilegalne i kriminalne? Od kojega bi datuma valjalo računati ratnu štetu koju je dužan nadoknaditi agresor zbog razaranja počinjenih tijekom oružanoga nasrtaja na Republiku Hrvatsku 1991? Ako Hrvatska i Srbija postupe prema naputku u presudi o genocidu haškog Međunarodnoga suda pravde (3. veljače 2015.), hoće li se obeštetiti i žrtve stradale do 8. listopada 1991.?

Čeka se odluka Hrvatskog sabora

Na kraju valja kazati i ovo: Ustavni sud je najpouzdaniji čuvar ustavnosti i zakonitosti u nas. Nije, međutim, u djelokrugu Ustavnoga suda, a ni Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, da određuju koji je datum proklamiranja hrvatske državne neovisnosti. Nije ni u nadležnosti drugih država, međunarodnih organizacija, haških tribunala ili komisija. O Danu neovisnosti Republike Hrvatske nije odlučivala ni Arbitražna (Badinterova) komisija, koja je bila radno, savjetodavno tijelo Mirovne konferencije Europske zajednice o Jugoslaviji. O Danu neovisnosti Republike Hrvatske odlučuje jedino Hrvatski sabor. Do sada je donio zakon i niz zakonskih izmjena i dopuna o državnim blagdanima. Potrebito je da to učini još jednom, ovoga puta jasno i definitivno, na temelju nedvojbenih povijesnih i pravnih činjenica: Dan neovisnosti Republike Hrvatske je blagdan 25. lipnja, a Dan državnosti (koji se sada slavi 25. lipnja) 30. svibnja, jer se na taj dan 1990. sastao i konstituirao prvi slobodno izabrani višestranački hrvatski Sabor.

VIDEO Domovinski rat - Napad na Dubrovnik - 'Uplašio sam se kad smo doznali da je pred nama 23 tisuće do zuba naoružanih ljudi'

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • instruktori:

    Do 2001. godine slavio se 30. svibnja i taj je datum ušao u srca Hrvata, proslave su bile dostojanstvene. onda se nasilno mijenjalo u 25.6. i 8.10. i građani su (p)ostali zbunjeni. stoga nema druge nego vratiti 30.5., a ovi ... prikaži još! ostali dani nek budu spomendani za službeno, protokolarno obilježavanje

  • razuman čovjek:

    Isključivo pravno gledajući, 25.06.bi bio ispravan. Međutim, kada se odlučuje o tako važnom datumu, treba sagledati stvar ne samo iz konteksa jedne znanosti (pravne) nego treba uzeti u obzir cjelokupnu sliku. Prvi demokratski hrvatski Sabor je konstituiran dana 30.05.1990.g. Saziv ... prikaži još! tog Sabora je nakon toga donio cijeli niz povijesnih odluka. Konstituiranja tog Sabora značilo je da je RH jasno krenula putem državnosti i neovisnosti, te je dovršena jugo komunističko jednoumlje i jednostranačje. Konstituiranjem tog Sabora započelo je višestranačje i razvoj demokratskih institucija. Narod je to prihvatio i mislim da je 30.05.pravi dan za Dan državnosti RH. Sličnih primjera ćemo naći i kod drugih država. Ne drže se sve isključivo pravničkog termina.

  • Majkomoja:

    Jednostavno je: Dan državnost 30. Svibnja Dan Pobjede 5 kolovoza Dan žrtava za domovinu 18. Studeni