Europska unija priprema se za izvanredne situacije u rasponu od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije – proizlazi iz Izvješća o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe na 165 stranica predstavljenog predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Savjet je nedvosmislen: građani koji žive u EU trebali bi se pripremiti i napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti. Kao dio ove strategije, EU bi trebala savjetovati kućanstva da budu spremna biti samodostatna najmanje 72 sata u slučaju nužde, stoji u izvješću.
Države članice ovime se savjetuje da, između ostalog, svojim građanima pruže smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama. U izvješću se spominju razne osnovne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, uključujući zalihe hrane, pića i lijekova, svjetiljku i radio na baterije. Pandemija COVID-19 potaknula je ljude diljem svijeta da iznenada počnu kupovati robu radi stvaranja zaliha, što je dovelo do nestašica određenih artikala.
Iako izvješće ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ono je navodi kao veliku, priznajući istodobno kako EU nije bila spremna ni za pandemiju COVID-19 ni za agresiju Rusije na Ukrajinu te da se mora pomaknuti "od reakcije prema proaktivnoj pripravnosti". Europa je, kako se čini, izvukla pouke, no je li ovo upozorenje Hrvatska shvatila ozbiljno?
POVEZANI ČLANCI:
Rat na europskom istoku, u žitnici Europe, donosi snažne poremećaje u opskrbi hranom i energentima uz veliku nesigurnost i strahove od novog vala rasta cijena i nestašica. Poremećaji na tržištu, posebice kad je riječ o hrani, ponovno otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od žitarica. Kako se takvi poremećaji odražavaju na hrvatske robne rezerve i, naposljetku, jesu li dostatne?
Prema posljednjim obavljenim podacima, koji datiraju u posljednji dan prošle godine, dakle, 31. prosinca 2023., hrvatske robne zalihe vrijedile su gotovo 84 milijuna eura, što je 2,3 posto manje nego godinu ranije, a prema popisu zaliha smještenih na 310 lokacija, količine ključnih proizvoda na zalihama su manje-više iste posljednjih nekoliko godina. Pokazalo se tako da je krajem prosinca prošle godine u skladištima bilo gotovo 57.800 tona pšenice, 26.500 tona kukuruza, 4900 tona ječma, 83 tone riže. Junećeg i svinjskog mesa na zalihama je bilo koliko i godinu prije, 1014 tona, kao i 805 tona mesnih (227 tona), ribljih (124 tone) i pilećih (232 tone) konzervi, ukupno 583 tone ili tonu više u odnosnu na 2022. godinu.
Trajnog mlijeka čuva se 250.000 litara, što je 5000 litara više u odnosu na godinu prije, količina mlijeka u prahu od 12 tona na zalihi nije se mijenjala, baš kao ni količina ulja od oko četiri milijuna litara. Šećera je koncem prosinca 2023. u zalihama bilo 5730 tona, godinu prije 58 tona više. U zalihama je bilo i 47 tona raznih marmelada, što je 16 tona više u odnosu na kraj 2022. godine.
"Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u doba rata ili u slučaju velikih prirodnih nepogoda, kakve su potres ili poplave te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana", stoji u Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama u 2023. koje je Vlada prošli mjesec poslala u Hrvatski sabor gdje je, podnoseći izvješće, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar količine ključnih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda nazvao "stabilnim", dok je stanje hrvatskih robnih zaliha ocijenio "poprilično dobrim", uz napomenu da se konstantno nadopunjuju.
No, direktor Croatiastočara Branko Bobetić smatra kako su hrvatske robne zalihe apsolutno "tanke" i uopće nije pitanje treba li ih pojačati zbog pitanja proizvodnje i samodostatnosti. – Zalihe mesa i mesnih proizvoda otprilike su ispod 1% mjesečne proizvodnje. To je dosad funkcioniralo, međutim, poučeni situacijom za vrijeme COVID-19, znamo da su poremećaji bili poprilično veliki. Pa kada se pridodaju kojekakve bolesti kod životinja, to sve skupa prouzročuje poremećaje u dobavi, odnosno logističke poremećaje, da ne govorimo o geopolitičkoj situaciji.
Skandinavske zemlje se pripremaju, vidimo da i Nijemci idu u tom smjeru gdje smo viđali snimke praznih polica, i to bi značilo da bi valjalo i u Hrvatskoj povećati zalihe. Kad je meso u pitanju, zalihe ne moraju biti samo u mesu, smrznutom mesu, svojedobno su se robne zalihe odnosile i na živu stoku i perad kod naših srednje velikih i velikih poduzetnika, odnosno gospodarstava i firmi, kako bi se država osigurala, i u tom smjeru treba razmišljati. Zato govorim o toj niskoj samodostatnosti jer mi jako ovisimo o uvozu – zaključio je Branko Bobetić.
POVEZANI ČLANCI:
Nadalje, hrvatske robne rezerve raspolažu s oko 9,7 milijuna litara eurodiesela i 5,5 milijuna litara eurosupera 95, što je konstanta u robnim zalihama. Tako je bilo prošle, pretprošle, ali i 2021. godine. No, zabrinjavajuće je što je glavnina kontejnera i mobilnih kućica u vlasništvu Ravnateljstva za robne zalihe i dalje na terenu. Od ukupno 1122 kontejnera i 263 mobilne kućice, samo ih se 167 krajem prošle godine nalazilo u zalihama, ostali su bili na korištenju, najviše u županijama koje su 2020. pogodili potresi: Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, gdje su se nalazila 742 kontejnera i 226 mobilnih kućica.
U zalihama se čuva i gotovo 16.500 metara box barijera za obranu od poplava, po 50 strojeva za punjenje i šivanje vreća za pijesak, više od pola milijuna vreća za izradu nasipa za obranu od poplava, što je, ipak, bitno manje u odnosu na 2022. godinu kada je takvih vreća bilo 913.000 komada. Posljednjeg dana 2023. godine hrvatske robne zalihe vrijedile su, dakle, gotovo 84 milijuna eura, što je 2,3 posto manje nego u 2022., a razlog su isporuke robe Hrvatskom Caritasu i Hrvatskom Crvenom križu preko kojega se, primjerice, distribuirala pomoć raseljenim Ukrajincima. Za troškove prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u 2023. godini podmireni su troškovi vezani za smještaj u pojedinačnom i kolektivnom smještaju u iznosu od 32 milijuna eura.
Turskoj i Siriji, koje su u veljači 2023. pogodili razorni potresi, iz zaliha je upućena humanitarna pomoć vrijedna 525.000 eura, odnosno 105.000 eura, a radilo se o različitim prehrambenim proizvodima, ali i medicinskim kompletima prve pomoći, grijalicama, 20 kontejnera, kako se navodi u Izvješću o stanju robnih zaliha u 2023. godinu. No saborska oporba pritom je upozorila na potrebu veće transparentnosti u upravljanju, a neki stručnjaci za sigurnost, poput Pavla Kalinića, upozorili su da Hrvatska uopće nije spremna za katastrofe bilo koje magnitude i da Civilna zaštita kod nas ne postoji, a da izvješću Robnih zaliha ne vjeruje.
Naime, afere u Robnim zalihama počele su još davne 1996. godine kada je Državno ravnateljstvo za robne zalihe odobrilo izvoz pšenice namijenjene domaćim potrebama. Tijekom petomjesečne istrage saborsko Povjerenstvo, na čijem je čelu bio Vladimir Šeks, saslušalo je više od 20 svjedoka iz javnog i privatnog sektora. Među njima i tadašnjeg vlasnika Agrokora, Ivicu Todorića. Zaključeno je da su vodeći ljudi Državnog ravnateljstva lažno napuhavali zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali privatnim tvrtkama. Privatne tvrtke, među kojima je prednjačio Agrokor, tu su pšenicu skupo preprodavale na inozemnom tržištu. Za to, međutim, nitko nije kažnjen.
Oporba je stoga i proteklih godina često tvrdila kako povijest robnih zaliha, odnosno njegova Ravnateljstva, karakteriziraju brojne afere, od slučaja Đakovštine i nestanka žita, do toga da prije dvije godine, nakon petrinjskog potresa, u zalihama nije bilo deka, kontejnera, vreća za spavanje. Mediji su izvještavali i o slučaju iz 2022. kada je Ravnateljstvo za robne zalihe nabavljalo 75.000 tona kukuruza po cijeni većoj od tržišne i to od veterinarske stanice, čiji je primarni posao zbrinjavanje pasa lutalica po Slavoniji i Baranji, odnosno, šinteraj. Uz Mariju Selak-Raspudić koja je često upozoravala na malverzacije u ovom sektoru, i Rada Borić iz kluba Možemo! proteklih je dana podsjetila na nestalu pšenicu i brašno u prošlosti i inventarne manjkove ocijenivši da su potrebne češće revizije.
POVEZANI ČLANCI:
– Prisjetimo li se povijesti osiguravanja robnih zaliha, onda nailazimo na probleme: različita pogodovanja, upitnost samih proizvoda zaliha. Sjetimo se samo "prenužne" Vegete koja je morala biti u zalihama ili nestanka mlijeka u prahu i šećera te drugih malverzacija poput nestale pšenice i brašna koje je netko prodavao u Ravnateljstvu i koje je završilo na međunarodnom tržištu. Svjedočili smo nedavno nepogodama i krizama, od potresa do COVID-19, i koliko su bile nedostatne naše robne zalihe i kako nisu služile svojoj pravoj svrsi, pa smo tako ovisili o humanitarnoj pomoći na Baniji.
Još 2021. govorila sam o nedostatku potrebnih šatora i kontejnera kada sam od tadašnjeg državnog tajnika dobila odgovor, pa se krivnja prebacila na civilnu zaštitu i usput je priznao da u stvari i nisu imali takve posebne, bolje opremljene šatore. Pitanje je tko planira i koju vrstu robnih rezervi i za koje potrebe. I pri izvještaju za 2019. govorili smo o sustavu, o nedovoljnoj transparentnosti javne nabave, najčešće samo s jednim ponuditeljem. Imamo li pravo nakon najnovije afere u zdravstvu ne sumnjati u pogodovanja i kriminal? Jer, uvidjeli smo da se upravo predlaže i povećanje i poboljšanje zaliha medicinske opreme. Pitanje je kakvu kontrolu provodimo i na ovih 300 lokacija, jer da bi robne zalihe u potpunosti mogle ispuniti osnovnu ulogu za koju su namijenjene, potrebna je njihova, dakako, daljnja popuna kojom bi se omogućila efikasnija upotreba i veća raspoloživost strateških robnih zaliha.
Čitamo, dakle, da će se taj poseban naglasak u sljedećim godinama biti stavljen na nabavu nove skupine roba, uključujući lijekove, medicinske proizvode i medicinski materijal. Iskreno se nadam da nabava strateških robnih zaliha medicinske opreme neće biti provedena tako da se ošteti hrvatski proračun pod izlikom sigurnosti naših građana – zaključila je Rada Borić.
>> FOTOGALERIJA Luda divovska konstrukcija za zaustavljanje Putinove vojske: Izgradila je nova vojna velesila, stoji 27 milijardi
Vidjeli smo spremnost, opskrbu i stručnost od Gunje, preko korone do potresa. Svi bi trebali biti na banderi za primjer.