O bogatoj povijesti, slavnim vlastelinstvima i arhitekturi Slavonije i Baranje najbolje svjedoče dvorci. Kada bi progovorili, zidovi dvorca Tikveš ispričali bi vjerojatno najintrigantnije priče. Bilo je to odredište domaće i svjetske političke elite koja je lovila po baranjskim šumama. Podignut je u 19. stoljeću, a do Prvog svjetskog rata bio je to ljetnikovac ili lovačka kuća.
Glavni tikveški dvorac sagrađen je 1930-ih godina, za Domovinskog rata je devastiran, a nakon mirne reintegracije Baranje obnovljen. Fascinantan je i veliki Pejačevićev dvorac u srcu Našica, “izniknuo” 1812. godine, pa obnovljen nakon strašnog potresa 1817. Adresa je to danas Zavičajnog muzeja Našice. Nedaleko od njega, u središtu perivoja, smjestio se lovački ili mali Pejačevićev dvorac. Jedan od najočuvaniji dvoraca u Hrvatskoj jest onaj u Donjem Miholjcu, gdje su danas gradska uprava i državne službe.
Nijedna vrata, prozor ni podovi nisu mijenjani. Gradila ga je od 1903. do 1906. godine obitelj Mailath. Jedinstven je po elementima tudorskog stila i slikovitim fasadama. Isticao se tehnološkim napretkom – centralnim grijanjem, usisavačem, ali i kuglanom u podrumu. Sanitarije su, recimo, stigle iz Londona.
Dvorac Prandau-Norman u Valpovu, danas muzej, izdignuo se na temeljima srednjovjekovne utvrde i među najznačajnijim je spomenicima svjetovne arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj. Nakon 11 godina “bitke”, dvorac Eugena Savojskog u Bilju prešao je iz državnih u općinske i županijske ruke. Trebao bi postati prijamni centar za turiste, a plan je privlačenje imućnijih lovaca.
