Siječanj se često naziva najdepresivnijim mjesecom u godini, a njegov kraj vrijeme je kada se knjižnice hrvatskih fakulteta pune studentima koji se spremaju za ispitne rokove. Stres, neispavanost i noći provedene uz knjigu postaju svakodnevica. Dok onaj dio studenata koji su na vrijeme kolokvirali sada uživa u slobodnom vremenu, drugi dio se tek treba primiti knjige. A kako bi uspješno svladali gradivo, donosimo neke savjete koji će možda i "kampanjcima" biti spas u zadnji čas.
1. Organizirajte vrijeme i prostor
Za uspješno učenje važno je osigurati ugodan radni prostor i izbjegavati sve što smanjuje koncentraciju. Na radnom stolu, učili u knjižnici, kafiću ili sobi, neka bude samo ono što nam zaista treba za učenje i ništa drugo; mobiteli, tableti časopisi, beletristika – sve to odvlači našu pozornost i otežava rad. Tijekom učenja nemojte sjediti okrenuti prema prozoru jer će vam zbivanja na ulici stalno odvlačiti pogled od knjige ili skripte. Važno je i dobro organizirati vrijeme te odabrati pravilan tempo učenja. Nemali broj studenata uči "kampanjski", tj. neposredno prije ispita počinje raditi forsiranim tempom, a ne raspoređuje učenje tijekom semestra. Zbog niza razloga distribuirano učenje mnogo je bolje od kampanjskog: ne dolazi do pretjerane zamorenosti, nema "zasićenosti" materijalom, koja otupljuje motivaciju, a trajnost pamćenja materijala mnogo je veća. No ako je prekasno za distribuirano učenje, donosimo neke savjete koji bi ipak mogli pomoći.
2. Pronađite svoj stil učenja
Netko bolje uči slušajući, dok drugi preferiraju vizualne materijale ili prakticiranje rješavanjem zadataka. Istražite različite metode i utvrdite što vam najviše odgovara. Ako ste vizualni tip, koristite umne mape, dijagrame ili boje za isticanje važnih informacija. Ako ste auditivni tip, snimite vlastite bilješke i slušajte ih ili se pridružite diskusijama i grupama za učenje, uključite se u materijal postavljanjem pitanja, objašnjavanjem gradiva drugim osobama, razmišljanjem o primjenama naučenog i povezivanjem novih informacija sa starim znanjem. Aktivno učenje uključuje rješavanje problema, testiranje vlastitog znanja i traženje primjera koji ilustriraju teorijske pojmove.
3. Nove tehnike
Ako niste sigurni u svoj stil učenja, možete iskušati neke nove tehnike kao što je Pomodoro. Ona uključuje učenje u intervalima od 25 minuta uz kratke pauze, čime se povećava koncentracija i produktivnost. Metodu pomodoro izmislio je Francesco Cirillo 1990-ih, kada je i sam bio u studentskim danima. Nazvao ju je pomodoro prema kuhinjskom tajmeru koji je koristio kao student, a bio je oblika rajčice. Razlog odvajanju učenja pauzama jest u tome što mozak ima vremenski ograničen fokus. Možete iskušati i tehniku koju se naziva "spaced repetition", a u kojoj se gradivo ponavlja u sve većim vremenskim razmacima. Ovaj pristup povećava dugoročno pamćenje i bolje je za memoriju nego intenzivno "učenje na brzinu". Američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Richard Feynman osmislio je metodu učenja koja znatno olakšava razumijevanje i pamćenje gradiva. Sam je jednom prilikom priznao da nije briljirao u školi. Tako je došao do metode učenja kojom je gradivo razumio bolje od drugih, a kada nešto razumijete, to ćete puno lakše zapamtiti. Feynmanova metoda temelji se na posve drukčijem pristupu učenju. Stvar je u tome da gradivo treba maksimalno pojednostaviti, kao da ga se prepričava djetetu. Sama metoda može se svesti na četiri koraka: prepoznajte temu, objasnite kao djetetu, ustanovite svoje nedostatke u znanju te naposljetku sva nova znanja ispričajte kao priču.
4. Iskoristite tehnologiju
U današnjem digitalnom dobu internet nudi cijelo bogatstvo korisnih alata koji mogu pomoći. YouTube kanali, online tečajevi, forumi i akademske baze podataka nude nebrojene mogućnosti za proširenje znanja. Studenti mogu pronaći tutorijale, videa, e-knjige i aplikacije koje mogu pomoći u razumijevanju složenih tema. Usto, sudjelovanje u online grupama za učenje može povećati angažman i omogućiti učenje s kolegama. Primjerice, edX je platforma za online učenje koju su osnovali Harvard i MIT. Radi se o globalnoj neprofitnoj organizaciji koja nudi tečajeve nastavnika i sveučilišta u područjima kao što su informatika, jezici, inženjerstvo, psihologija, pisanje, elektronika, biologija i marketing, a većina tečajeva je besplatna. Khan Academy je neprofitna internetska platforma za online edukaciju koja pruža besplatnu biblioteku obrazovnih "mikropredavanja". Fokusirajući se na malo tradicionalnije akademske predmete, Khan Academy nudi mješavinu videozapisa i tekstualnih materijala iz područja matematike, znanosti, ekonomije, humanističkih znanosti i računalnog programiranja te može biti odličan alat za učenje.
5. San i prehrana
Mnogi studenti zanemaruju važnost sna i zdrave prehrane, no to su ključni faktori za produktivnost i koncentraciju. Studenti koji ne spavaju dovoljno ne samo da imaju problema s pamćenjem već su i podložniji stresu. Preporučuje se da studenti spavaju najmanje 7 do 8 sati noću, a također da osiguraju uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima, mineralima i zdravim mastima, koji podržavaju mentalne funkcije. Losos, kava, čokolada, borovnice, orasi, zob samo su neke od namirnica koje su odlične za kognitivne funkcije pa ih ne bi bilo loše uključiti u prehranu.
