Ivan Anušić, potpredsjednik HDZ-a i osječko-baranjski župan, nedavno se našao u središtu javne polemike s ministrom Marijem Banožićem zbog raskola u toj stranci u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Razgovaramo s njim o stanju u HDZ-u, ali i općenito o politici i lokalnim izborima.
Je li HDZ na istoku Slavonije stabilan?
HDZ je na razini Hrvatske, a pogotovo na istoku zemlje, najstabilnija politička opcija od 90-ih do danas. No to ne znači da se ne događaju povremene turbulencije koje se odmah nakon nastanka trebaju rješavati jer i najmanji problem postaje veći ako se ne rješava.
Koliko će mu štetiti odlasci iz stranke u Vukovarsko-srijemskoj županiji? Većina tih disidenata priklonit će se Domovinskom pokretu, može li Škorina stranka pomrsiti račune HDZ-u?
Domovinski pokret već je pokušao na izborima preuzeti dio biračkog tijela HDZ-a, no samo manjim dijelom to mu je i uspjelo. Zadnji parlamentarni izbori pokazali su da HDZ ima stabilno biračko tijelo iako Domovinski pokret u jednom dijelu načelno dijeli svjetonazor i politički smjer s HDZ-om. Odlazak članova i njihovo priklanjanje drugim opcijama ili samostalna kandidatura nisu ugodni ni za jednu stranku, pa tako ni za HDZ, ali to neće prouzročiti tektonski poremećaj. Na vrijeme moramo uočiti sve probleme, biti uz svoje članstvo, među biračima i slušati njihov glas kako bismo takve situacije sveli na iznimke. Siguran sam da će HDZ na istoku Hrvatske zadržati broj čelnih ljudi i na lokalnim i na regionalnim razinama, kao što sam siguran da ćemo 16. svibnja preuzeti odgovornost za vođenje još nekih gradova i općina.
Video: Ivan Anušić: Nijedna afera nije dobrodošla, ali mi nikoga nismo branili ili štitili
Zašto se u strankama općenito, kada dođe do političkog razlaza, dojučerašnje bliske suradnike pokušava diskreditirati, govori se da nisu ništa značili, da nisu ništa radili? To je bio slučaj i u spomenutoj situaciji.
Govorio bih u svoje ime, nastojim uvijek stvari sagledati s više strana. Nekad reagiramo u afektu, pa se to u javnom prostoru može drukčije protumačiti. Ponavljam da mi je svaki član naše stranke jednako bitan i da smatram da sa svima njima treba nastojati u otvorenom i konstruktivnom razgovoru naći rješenje problema. Uvijek će biti onih koji će pod svaku cijenu otići i koji će svoju političku budućnost poželjeti graditi negdje drugdje, to je normalno i događa se svim političkim strankama. Stranku čine živi ljudi, sa svojim afinitetima, željama i mišljenjima i nije ni prirodno da svi imamo isti pogled na politiku i društvo. Onima koji se više nisu vidjeli u HDZ-u želim sreću u daljnjem političkom djelovanju. Bilo koja drukčija vrsta razgovora o bivšim članovima stranke jednostavno nije moj način komunikacije.
Možete li nam objasniti prirodu svog odnosa i, kako je ispalo u javnosti, sukoba s Marijem Banožićem?
Odnosa da, sukoba ne jer ga nije ni bilo. Već sam više puta ponovio kako smatram da moramo raditi na dijalogu. Isto tako, da probleme moramo rješavati na terenu gdje i nastaju. Potpredsjednik sam stranke na nacionalnoj razini, izabran prije godinu dana na unutarstranačkim izborima i moj je zadatak i obveza, kako smo statutarno podijeljeni, brinuti ne samo o županiji koju izravno vodim kao predsjednik županijske organizacije HDZ-a, nego i o stranci na cijelom istoku Hrvatske, pa i u Hrvatskoj. Nakon situacije koju spominjete, ministar i ja smo se našli na sastanku kod predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, dogovorili daljnje djelovanje i rad, napravili plan kako poboljšati naše organizacije i upravo to danas i činimo. I dalje sam na raspolaganju kao potpredsjednik HDZ-a svim županijskim organizacijama stranke.
Kako vidite ulogu Tomislava Čuljka u istočnoj Slavoniji? Je li on zaista, kako se navodi, alfa i omega u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zadužen i za kadroviranje, pa čak i na nacionalnoj razini?
Tomislav Čuljak je veteran politike i HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije, a možemo reći i nacionalne politike. On danas obnaša dužnost koordinatora za koalicijske partnere i kao takav je i član nacionalnog predsjedništva i ima legitimitet sudjelovati u kadroviranju te određivanju političkog smjera HDZ-a, kako na lokalnoj i regionalnoj tako i na nacionalnoj razini.
Na čemu temeljite optimizam da bi HDZ s kandidatom Ivanom Radićem prvi put u povijesti mogao osvojiti vlast u Osijeku?
Ivan Radić je prije gotovo tri godine preuzeo odgovornost za gradsku organizaciju HDZ-a i nakon toga konsolidirao stranku na lokalnoj razini. Saborski je zastupnik u drugom mandatu. Prvenstveno smatram da mu je mladost najveći kapital u izbornoj utakmici. To su samo neke od referenci koje ga čine odličnim kandidatom. Proteklih je godina aktivno gradio svoj politički put u gradu Osijeku upozoravajući često na probleme u funkcioniranju gradske uprave koji su prouzročili stagnaciju grada. Radić ima i političkog iskustva vođenjem organizacije i kao saborski zastupnik, a posljednjih je mjeseci aktivno radio na programu za Grad. Vidim u njemu novu energiju koja može uz potporu građana, mene kao župana i podršku predsjednika Vlade RH preuzeti odgovornost za vođenje četvrtoga grada po veličini u Hrvatskoj.
Kako uopće tumačite činjenicu da HDZ nikada nije vladao Osijekom?
HDZ je dosad u nekoliko navrata participirao u gradskoj vlasti, a istina je da nije imao samostalni četverogodišnji mandat. Zašto je to tako, zato što je HDZ do 2015. godine imao nevjerodostojnu politiku koja je djelovala neprincipijelno i tako bila potpora strankama i gradonačelnicima koji prvo uopće nisu svjetonazorski bliski ni slični HDZ-u, a sada nakon toliko godina jasno se vidi kakvi su ti gradonačelnici bili. Grad Osijek je nerazvijen, zapušten i devastiran grad. Danas su se stvari posložile i HDZ sad ima svog kandidata koji će nakon svibanjskih izbora preuzeti odgovornost za upravljanje gradom Osijekom.
Pri najavi Radićeve kandidature, sami ste isticali važnost “vertikale prema Vladi RH” i sinergiju s nacionalnom razinom. U čemu se ona trenutačno ogleda?
Sinergija je važna u svim segmentima političkog djelovanja, od najnižih do najviših instanci. Kao bivši načelnik općine koji sam 12 godina obnašao tu dužnost, vrlo dobro znam koliko je bitna vertikala i sinergija. Upravo zato smatram da danas vertikala i sinergija između Vlade, županije i grada odnosno općina može biti samo korisna za zajednicu, da joj ta vertikala i sinergija mogu koristiti. Kao župan sam otpočetka zastupao ravnomjeran razvoj županije bez obzira na to koja je politička opcija na čelu grada ili općine, što u vrijeme prije mene nije bio slučaj. U ovom četverogodišnjem mandatu imao sam priliku vidjeti kako je surađivati s načelnicima i gradonačelnicima koji imaju ideju i inicijativu, a kako s onima koji nikada nisu pokucali na vrata Županije, bez obzira na njihovu političku opciju.
Kakva je općenito suradnja Zagreba i ostalih dijelova Hrvatske, ne samo u HDZ-u, nego i u ostalim strankama? Zašto smo skloni velike regije kao što su Slavonija i Dalmacija pretvarati u periferiju?
Uvijek govorim da problemi koji se događaju dolaze s lokalne odnosno regionalne razine. Suradnja sa Zagrebom uvijek može biti bolja, ali projekti i realizacija kao i njihova inicijativa moraju dolaziti s terena. Bez obzira na to radi li se o gradu, općini ili županiji u bilo kojem dijelu Hrvatske, ideje, pa čak i politički pritisci za provedbu projekata snažni su koliko je snažna politička opcija koja obnaša dužnost na lokalnoj ili regionalnoj razini. Ne treba uprijeti prstom u Zagreb ako nešto nije dobro, to je problem nas koji imamo ili nemamo snage stvari promijeniti jer je najveća odgovornost na nama kojima su građani dali povjerenje za odgovorno upravljanje njihovom zajednicom. Slavonija i Dalmacija su specifične regije unutar Hrvatske i ne treba ih uspoređivati. Kako bismo snažnije razvijali istok Hrvatske uz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem konkretne stvari moramo mijenjati, i to na zakonskoj razini. Određene potencijale koje imaju Slavonija i Baranja moramo koristiti za vlastiti razvoj jer se ne mogu razvijati potencijali ostanu li zatvoreni u dosadašnjim zakonskim okvirima. Naša je inicijativa bila da se vrati autocesta kroz Baranju na koridoru 5c koji je SDP-ova Vlada preprojektirala u brzu cestu. Tražili smo i izmjenu zakonskih okvira za eksploataciju pijeska, pa se danas upravo ta autocesta kroz Baranju gradi pijeskom iz rijeke Drave. Tražili smo, i dobili, izmjenu NUTS2 regija kojima je Slavonija nepravedno stavljena u istu kategoriju s Gradom Zagrebom čime nam je umjetno povišen indeks razvijenosti pa nismo mogli povlačiti iste iznose za sufinanciranje projekata kao regije s nižim indeksom. Pokrenuli smo razgovore vezane uz pravedniju raspodjelu drvne mase i kada budemo imali spreman prijedlog, iznijet ćemo ga Ministarstvu poljoprivrede i Vladi RH.
Video: Pavičić Vukičević kandidatkinja je Stranke rada i solidarnosti za gradonačelnicu Zagreba
Koliko su za to odgovorni sami ljudi na terenu (možda su ostali nevidljivi, nisu se znali nametnuti...)?
Najveći dio odgovornosti je upravo na gradonačelnicima, načelnicima i županima odnosno ljudima na terenu koji provode određene politike. To se najbolje može vidjeti na primjerima regija koje su dobro razvijene kao i na onima koje to nisu. Posao čelnika lokalne i regionalne samouprave je, kao što sam već rekao, tražiti, predlagati, smišljati projekte. Samo kao primjer reći ću vam da je Osječko-baranjska županija u protekle četiri godine energetski obnovila 54 zgrade, a projekt je bio vrijedan 179 milijuna kuna. Sagradili smo najmoderniji u regiji Centar za autizam, proveli smo projekt dostupnije primarne zdravstvene zaštite vrijedan 27 milijuna kuna, uskoro završavamo gradnju srednje škole u Donjem Miholjcu, a započinjemo gradnju 1. gimnazije u Osijeku. Gradimo sustave za navodnjavanje, regionalni distribucijski centar, uskoro krećemo i u gradnju gospodarskog centra. Istražujemo geotermalne izvore, povećali smo tri puta potpore za gospodarstvo i razvijamo istok Hrvatske kao turističku destinaciju. Takav niz projekata u Slavoniji i Baranji nije pokrenut posljednjih 20 godina. Kada znate što želite i kada s konkretnim prijedlozima nastupate prema višim instancama, u mojem slučaju prema ministarstvima i Vladi, onda se zajednički nađe način da se osiguraju sredstva za projekte. Naravno, ključna su u ovom trenutku sredstva Europske unije, a mi ih za gotovo sve spomenute i planirane projekte uvelike koristimo.
Idete u utrku za drugi mandat osječko-baranjskog župana. Nadate li se pobjedi već u prvom krugu?
Vjerujem da se svaki kandidat tome nada, no mislim da je još uvijek prerano govoriti o tome. Prije četiri godine pobijedio sam u drugom krugu, vjerujem da će mi na ovim izborima biti lakše jer smo doista pokrenuli niz projekata i preokrenuli trendove u Osječko-baranjskoj županiji. U kampanju ću ići neopterećen jer iza mene stoji četverogodišnji mandat u kojem smo sve obećane projekte ili završili ili započeli.
Je li Slavonija izgubila smisao i filozofiju žitnice Europe? Je li možda IT sektor neka nova njiva koju treba zaorati?
Slavonija nije izgubila i neće nikad izgubiti smisao žitnice jer je zemlja naš najveći potencijal. Poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane bila je u prošlosti okosnica života u Slavoniji i Baranji i bit će i u budućnosti. Poljoprivreda kao i sve gospodarske grane napreduje i mijenja se i upravo zbog toga stavili smo naglasak na realizaciju projekata koji će poljoprivrednicima osigurati potrebnu modernu infrastrukturu za proizvodnju dohodovnih kultura. Započeli su radovi na dugoočekivanom Regionalnom centru za voće i povrće čiji dovršetak očekujemo najkasnije u jesen iduće godine. To je samo jedan od projekata o kojemu su Slavonci i Baranjci slušali gotovo desetljećima, radile su se razne studije, prva, druga... peta. Kada smo 2017. godine preuzeli odgovornost za vođenje županije, nije postojalo ni osigurano zemljište. Krenuli smo ispočetka, i danas imamo radove na novom RDC-u u industrijskoj zoni Nemetin u Osijeku. Trenutačno se grade i tri sustava za navodnjavanje, projektiramo i nove, sveukupno će ih biti 14, a s Ministarstvom poljoprivrede dogovorili smo da osigura besplatno korištenje vode poljoprivrednicima prve tri godine. Tim projektima osiguravamo osnovnu poljoprivrednu infrastrukturu, navodnjavanje za intenzivniju proizvodnju voća i povrća te hladnjaču za skladištenje kako bi mali OPG-ovi imali gdje skladištiti svoje proizvode i plasirati ih na tržište u trenutku kada je za njih cijena povoljnija. Slavonija neće izgubiti smisao poljoprivredne proizvodnje jer imamo prirodne preduvjete, a mi kao županija osiguravamo i infrastrukturne. Dodamo li tome i razvoj turizma koji je usko povezan s poljoprivrednom proizvodnjom, a na čijem razvoju intenzivno radimo i čiji se rezultati jasno vide zapravo povezujemo najsnažnije potencijale istoka Hrvatske. Kada govorimo o IT industriji, istaknuo bih grad Osijek, urbanu sredinu koja se već sama nametnula na hrvatskoj sceni kao grad u kojem je snažna IT industrija. I to zahvaljujući našem Sveučilištu i FERIT-u koji svake godine daje generacije vrhunskih stručnjaka čija su znanja cijenjena širom svijeta. Lokalna samouprava mora ozbiljnije podupirati razvoj IT sektora jer je u tome najveći osječki potencijal.
Koji veliki projekti trebaju Slavoniji?
Svi veliki projekti koje smo pokrenuli bili su potrebni i prijašnjih godina. No još jednom napominjem kako je za intenzivniji razvoj istoka Hrvatske potrebno prilagođavati zakonske okvire jer pokrećemo i nove projekte, koji će razvojem gospodarstva i poljoprivrede generirati nova radna mjesta. Prije svega, bilo je pet do 12 za gradnju regionalnog distribucijskog centra i sustava za navodnjavanje. Uskoro počinjemo i s gradnjom Gospodarskog centra. O novom sajamskom prostoru također se pričalo godinama, a mi smo projektom Gospodarskog centra napravili puno širu priču od samog sajma. Jer osim kao prostor za sajmovanje, zamišljen je i kao kompleks od devet zatvorenih objekata, sa pet sajamskih hala, poslovnim centrom, kongresnim prostorom, višenamjenskom zgradom i garažom s 500 parkirnih mjesta. U poslovnom centru predviđen je prostor za obrte i proizvodne djelatnosti, prostor za startup i inkubator. OLT, koji je u blizini studentskog kampusa, revitalizacijom imat će društvene i sportske sadržaje, za novi KBC Osijek sredstva će biti osigurana kroz Razvojni sporazum Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, radi se na rekonstrukciji i proširenju Zračne luke Osijek, rekonstrukciji pruge…
Koji su potencijali Slavonije, u društvenom smislu, koji bi se mogli više iskoristiti? Od kulture do znanosti i šire.
Osijek ima snažan potencijal u znanosti i već spomenutom Sveučilištu kao i u kulturi. Oduvijek je imao snažnu urbanu kulturnu scenu, koju treba podupirati i razvijati. Imamo nacionalno kazalište, muzeje, a i grad samom arhitekturom pripada u povijesne znamenitosti ovog dijela Europe. Zatim Đakovo kao sjedište nadbiskupije, s najstarijom europskom ergelom, te ostali gradovi s bogatom kulturnom i arhitektonskom ostavštinom, dvorcima, parkovima i perivojima… Potencijala u društvenom i turističkom smislu doista imamo i posljednjih smo ih godina počeli i koristiti.
Spomenuo sam već OLT gdje smo predvidjeli gospodarske sadržaje u svrhu poticanja STEM tehnologije, ali i inkubator kulturne i kreativne industrije. Razmišljamo i o maloj kazališnoj sceni, muzeju i galeriji za potrebe obrazovnih institucija, koncertnoj dvorani i otvorenoj ljetnoj pozornici. Tu je i ideja sportskog inkubatora s olimpijskim bazenom koji nedostaje Osijeku. Kada govorimo o kulturi, u tijeku je priprema obnove HNK Osijek, jedinog kazališta u Hrvatskoj koje sufinancira i županija. Uskoro krećemo i u obnovu dvorca Eugena Savojskog u Bilju. Sveučilište u Osijeku generator je mladih stručnjaka koji nakon završetka obrazovanja imaju što dati lokalnoj zajednici. Naša je dužnost da ih zadržimo ovdje, u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, a to možemo samo ako uz osnaživanje gospodarske aktivnosti, projektima društvenih aktivnosti povećamo kvalitetu života na našem području.
Plašite li se popisa stanovništva? Slavonija se posljednjih godina redovito spominje u kontekstu iseljavanja... Vraćaju li se ljudi?
Popis stanovništva dat će nam realno stanje i toga se ne treba plašiti. Sa starenjem stanovništva i povećanim iseljavanjem susreću se brojne zemlje u okruženju, no podaci koje svake godine objavljuje HGK govore nam da se upravo na području Osječko-baranjske županije iseljavanje usporava posljednjih godina u odnosu na polovinu hrvatskih županija gdje iseljavanje i dalje raste. U prošloj godini bilježimo i porast rođenih u odnosu na godine prije, a prema dostupnim podacima iz 2019. godine, bilježimo 2500 doseljenih, u jednakom omjeru iz inozemstva i iz drugih županija. Vidljiv je trend povratka onih koji su proteklih godina otišli, sada se vraćaju i ipak odlučuju nastaviti život u Slavoniji i Baranji.
I vratimo se lokalnim izborima. Zašto se u političkom diskursu govori, primjerice, “osvojit ćemo grad”, “vratit ćemo županiju”. Ne podižu li se time tenzije i podgrijava atmosfera?
U svim izbornim kampanjama uvijek se u izbornim utakmicama podiže i podgrijava atmosfera, uostalom kao i u svakoj drugoj utakmici. Ja izbjegavam korištenje tih termina, uvijek ću radije reći da ćemo preuzeti odgovornost, jer pobjeda na izborima upravo to i jest. Preuzimanje odgovornosti za iduće četiri godine, ne samo prema onima koji su izašli na biralište, nego prema svim stanovnicima općine, grada, županije i države, ovisno o funkciji koju obnašate. Kada tu odgovornost shvatite od prvog dana i kada vas ona vodi u četverogodišnjem mandatu, na iduće izbore izlazite neopterećeni, bez obzira na to hoće li vaši protukandidati „osvajati ili vraćati“.
Pošto se HDZ odriče desnice to više nije vaše biračko tijelo, niti ste koalirali s desnim političkim spektrom već s ideološki bliskim strankama (SDSS, HNS) prema izjavi A. Plenkovića. Preostaje vam samo cmizdriti jer za ništa drugo niste sposobni.