Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci SMART - Pogled u tehnološku sadašnjost i budućnost

Treba nam promišljen i sustavan ‘New Deal’ ili ‘Marshallov plan’, i to brzo

Tvrtka GDi izradila je dva proizvoda vrlo važna za krizu u kojoj se Hrvatska našla - nadzornu ploču koronavirusa i aplikaciju za prijavu štete nakon potresa u Zagrebu. Razgovarali smo s vlasnikom te tvrtke o proizvodima i alatima koje nude tržištu, ali i o mirnodopskim vremenima te ostalim pitanjima koja se tiču IT branše ali i gospodarstva općenito
31. ožujka 2020. u 10:23 2 komentara 1073 prikaza
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Vjerojatno ste već vidjeli nadzornu ploču koronavirusa Hrvatske koju je izradila tvrtka GDi. Niz podataka posložen je tako da dobijete jasan i pregledan prikaz svih dostupnih informacija. Od broja zaraženih, broja, izliječenih, umrlih po županijama, uz podatak i broj stanovnika u određenim županijama, krivulje rasta, kao i podatke o susjedima te linkove na dashboarde zemalja u okruženju. Rekli bismo, sve na jednome mjestu, smisleno posloženo, na karti po kojoj se možete kretati i koja se osvježava istodobno sa službenim podacima. Zagrepčani, pak, koji su osim koronavirusa dodatno pretrpjeli još i snažan potres, možda su već štetu prijavili putem aplikacija na stranicama za Upravljanje hitnim situacijama, upravo ta mogućnost i aplikacija također je proizvod tvrtke GDi. Na čelu GDi-ja je Boran Lončarić, inženjer elektrotehnike, suosnivač i jedini vlasnik te softverske tvrtke koja je lani proslavila trideseti rođendan. Razgovarali smo s njim o proizvodima i alatima koje nude tržištu, ali i o mirnodopskim vremenima te ostalim pitanjima koja se tiču IT branše ali i gospodarstva općenito.

Korona karta Hrvatske Podacima protiv virusa Pogledajte korona kartu Hrvatske

Krizni uvjeti u kojima smo se našli, bilo da se radi o koronavirusu ili potresu, GDi Teamu i vama donio je sate danonoćnog rada na aplikacijama i alatima koje proizvodite.

– Industrija i javne službe, iako se uvijek razmatraju razni „business continuity“ scenariji, jednostavno nisu mogle predvidjeti istovremeno postojanje ovakve dualne ugroze jer je zaista ekstremna i teško zamisliva ; tako da nisu mogli unaprijed postojati planovi koji bi pomogli da se istovremeno s njima uspješno nosimo. No, kako GDi kao tehnološka tvrtka njeguje kulturu agilnosti, fleksibilnosti, brze prilagodbe, stalne primjene novoga; a tehnološki surađuje s državnim i gradskim tijelima, kao što su MUP, vatrogasci i druge hitne službe, logično je bilo da pokušamo u svojoj domeni („robusnog, industrijskog“ GDi Ensemble softvera, GDi Atlas „Digital Twin“ podataka, GDi geoinformacijskih rješenja s Esri ArcGIS povezanih GDi usluga u oblaku) – pojačano i krajnje žurno pridonijeti podršci njihovih aktivnosti.

Koliko ste bili brzi, odnosno što ste sve napravili?

– S obzirom na naše veliko iskustvo te postojeće GDi sustave i aplikacije za rad u računalnom oblaku, moguće je bilo da nevjerojatnom, gotovo čarobnom brzinom stručnjaci GDi Teama, radeći i po 20 sati u kontinuitetu, za te dvije urgentne situacije vrlo učinkovito konfiguriraju, integriraju i prilagode naša GDi (Ensemble COP / ZOS (COP = Common Operating Picture na engleskom ili na hrvatskom ZOS – Zajednička operativna slika) rješenja za skupljanje podataka na terenu i njihovu vizualizaciju te vođenje daljnjih operacija, te ih daju na raspolaganje specijalističkim službama i široj javnosti.

Kada se radi o potresu, odmah ste napravili aplikaciju za prijavu štete.

– Da, i drago nam je da je već više od 25 tisuća prijava oštećenja zgrada u Zagrebu uneseno potpuno digitalno – bez ijednog papira, bez daljnjih telefonskih poziva, a i da su terenski statičari u prilici koristiti našu mobilnu aplikaciju, i dnevno odraditi preglede nekoliko stotina objekata. Stručnjaci GDi Teama, aktivirani samo sat-dva nakon potresa, učinili su zaista gotovo nemoguće i pravo herojsko djelo za građane Zagreba u suradnji s Uredom za hitne situacije. U samo 20 sati uspostavljen je sustav koji je svakih šest sekundi zaprimao po prijavu, a sve u oblaku, sve raspoloživo svima i potpuno digitalno. GDi Team i sljedeća dva dana nije spavao više od 3-4 sata, ali je društvena korist i efekt rješenja takav da se svi u GDi Teamu time ponosimo.

Osim za Hrvatsku, izradili ste COVID-19 portalne dashboarde i za neke druge zemlje, zapravo vidimo da se niz karata pojavljuje u online prostoru. Koja je vaša dodana vrijednost?

– GDi stručnjaci iskoristili su kombinaciju objavljenih podataka javne uprave te vlastite (GDi Ensemble Common Operating Picture) aplikacije i svjetski vodeće konfigurabilne geoinformacijske platforme ArcGIS, specifično ArcGIS Dashboard. GDi rješenje potpuno je Cloud bazirano i fleksibilno podesno za rad sa svim tipovima korisničkih uređaja (pametni telefoni, tableti, računala). GDi Ensemble COP radeći s ArcGIS dashobardom automatski prikuplja podatke s više različitih izvora, selektira relevantne podatke za zemlju od interesa, konkretno recimo za Hrvatsku, te ih daje korisnicima tako da mogu pratiti razvoj cijele situacije. Sve to omogućilo je povezivanje relevantnih izvora kao što su podaci iz javnih izvora u Hrvatskoj i okolnim zemljama, a s Johns Hopkins University za ostali svijet.

Znanjem vlastitih stručnjaka GDi je korisnicima, otvoreno i transparentno, a integrirano kako za Hrvatsku tako i za sve okolne zemlje i svijet, pružio potpuno relevantnu sliku, sve na hrvatskom jeziku, a s globalnim kontekstom. GDi-jev GDi Ensemble portal korištenjem i Esri ArcGIS dashboard tehnologije, koju koriste i Johns Hopkins University i WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, trenutačno pruža najveći skup podataka iz različitih izvora objedinjen u jednom pregledu što omogućava korisnicima najveću moguću stopu transparentnosti i informiranosti.

Karta grada Dubrovnika LOKACIJA JE SVE Kako upravljati krizom u doba koronavirusa ili što geoprostorni podaci sve mogu pokazati

Koliko je zapravo bitno imati pristup podacima i koliko se razlikuju pojedine države kada se radi o kvaliteti i politici pristupa podacima?

– Ono što je za zdravstvene djelatnike dostupnost, frekvencija i kvaliteta testiranja, odnosno koliko je testiranje bitno za borbu s virusom, toliko je bitna i dostupnost, frekvencija osvježavanja kvalitetnih podataka nacionalnim i lokalnim kriznim stožerima koji se bore s epidemijom. Dostupnost, svježina i kvaliteta podataka generalno ovise o više faktora kao što su dostupnost interneta, ljudski kapital, korištenje internetskih servisa, integracija digitalne tehnologije i digitalni javni servisi. Spram DESI indeksa koji pokazuje nivo digitalne razvijenosti određenog društva u EU mi smo na 21. mjestu, a u tome smo, recimo, ispred Slovačke, Mađarske, Italije. Vodeće su, naravno, skandinavske zemlje, što korelira i s nivoom razvoja društvenih djelatnosti i ukupnog BDP-a cijelog društva. Kvaliteta i dostupnost podataka olakšavaju zdravstvu izradu predikcija o razvoju situacije i širenju bolesti kako bi mogli planirati, analizirati, donositi planove i odluke o akcijama.

Građani također gotovo u realnom vremenu mogu biti upućeni i vidjeti kakva je situacija na globalnoj ali i lokalnoj razini, i odgovornije djelovati. Uz integrirane podatke lakše je građane voditi kroz svoje odluke. Kod građana to također i umanjuje osobni doživljaj opasnosti i straha te im olakšava realno nošenje sa situacijom.
Ono što se uvijek nameće kao pitanje jest, koliko mi ‘obični’ građani vidimo, a koliko i što vide državna tijela, primjerice, oni koji upravljaju krizama?

S obzirom na to da je vaše tržište globalno, pretpostavljam da postoje razlike u pristupima podacima i njihovoj otvorenosti?

– Naravno da javne službe imaju i bitno veću širinu i dodatne detalje i razine podataka nego što je javno na portalima dostupno. To nije tehnološko, već prije svega organizacijsko i regulativno pitanje. Temom koje podatke javna uprava smije staviti na raspolaganje bavi se mnogo različitih regulativa – od primjerice GDPR. A na drugoj strani spektra imate razne „open data“ regulative i inicijative kojima je ključni cilj širi dostup za transparentno funkcioniranje javnih funkcija i ekonomije. „Open data“ se definira kao podatkovni sadržaj koji je besplatan i slobodan za daljnje korištenje i/ili distribuciju. Dakle, javne službe u tome moraju slijediti regulativu i generalni stav svoje države. Tehnološki gledano, to nije upitno – mi sve možemo integrirati. Dakle, sve javno objavljene podatke iz višestrukih javnih izvora GDi integrirano objavljuje na svom portalu. A kada se ti podaci spoje u jedan pogled dobiva se potpuno nova dodatna kvaliteta i uvid. GDi bazira svoja GDi Ensemble rješenja na Esri tehnologiji, a s obzirom na to da je ona potpuno interoperabilna i zapravo standard u industriji, svi podaci koji su prikupljeni ili generirani kroz GDi rješenja mogu se i dalje, u skladu s regulativom, razmjenjivati, dijeliti, koristiti ili analizirati za druge primjene ili to mogu činiti drugi korisnici.

Dapače, korisnici kroz GDi i Esri Cloud mogu, za svoje potrebe, opet integrirati i neke svoje tematske podatke, te takve opet derivirane dodatne „servise dodane vrijednosti“ i sami podijeliti sa zajednicom. Na Esri platformama tako radi i objavljuje sada više od 7 milijuna korisnika u cijelom svijetu. Bitan element je također kako vlade upravljaju s točnošću i vjernošću podataka te kako se štite od netočnih podataka.

Oboljeli od koronavirusa na intezivnoj u Wuhanu ŽELE OLAKŠATI MEDICINSKOM OSOBLJU Tehnološki divovi pomažu u borbi sa zarazom: Razvijaju testove, pomažu s opremom...

Mislite li na lažne vijesti?

– Sada svi vidimo poplavu lažnih vijesti, netočnih informacija, poluistina ili čak i namjernih manipulacija. Treba stalno promovirati realne, službene i točne javne podatke. Nedovoljna promocija točnih i transparentnih podataka iz javnih izvora i nesuzbijanje lažnih i netočnih podataka mogu čak dovesti do zdravstvenih i sigurnosnih rizika ili paničnih reakcija velikog broja ljudi nastalih nečijom obmanom lažnim podacima. Na primjer, i osobno sam svjedok da je npr. jedan post iz Azije na Facebooku potpuno lažno objavio, pod naslovom otprilike „Talijanske bolnice u tolikoj krizi da čak istjeruju rodilje i malu djecu radi pacijenata s COVID-19“, zapravo bile slike hitne evakuacije rodilja i djece iz potresom oštećene Petrove bolnice u Zagrebu, što je bila očita namjerna manipulacija, zlonamjerno širenje lažnih vijesti.

 

Ako izostavimo krizu zbog koronavirusa, koja je zapravo uloga geolokacijskih podataka u uobičajenim uvjetima?

– Većina ljudi nedovoljno shvaća koliko su geolokacijski podaci prisutni i važni za svakodnevno funkcioniranje modernog društva. Svaki dokument koji na sebi sadrži adresu, kotu, koordinatu, vektor ili neku prostornu oznaku ima na sebi geolokacijsku komponentu. Većina nas u svojim vozilima ili mobitelima koristimo satelitsku navigaciju, a kada čekamo tramvaj ili autobus na stanici imamo ekran na kojem piše vrijeme dolaska. Kada kupimo nešto s interneta pratimo lokaciju i stanje pošiljke. Svi automobili prodani u EU već godinama imaju ugrađen GPS po eCall regulativi iz 2014. godine za javljanje lokacije u slučaju teže nesreće. Relativno nedavni megauspješni servisi koji se temelje na GIS tehnologijama koji su masovno zaživjeli su Uber, Glovo i Wolt gdje doslovno na mobitelu pratite poziciju taksija ili dostavljača.

Gotovo sve moderne logističke službe temelje se na GIS alatima za optimizaciju ruta. Moderna napredna poljoprivreda prati lokacije kombajna i traktora te optimizira količine gnojiva i pesticida po pojedinoj „tabli“. Sve moderne hitne i sigurnosne službe nezamislive su bez GIS baziranog „dispečinga“. I uza sve to još brojne primjene u geomarketingu, medijima, energetici, telekomunikacijama, proizvodnji i preradi, upravljanju imovinom, upravljanju radnicima na terenu, poslovnoj analitici, sigurnosti, pametnim gradovima…

Koliko znam, napravili ste softver i za zagrebačke vatrogasce, što ste njima omogućili i koliko su oni sada digitalno opremljeni?

GDi je u dugogodišnjoj suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom Zagreb za njih prilagodio i implementirao (GDi Ensemble Common Operating Picture i ArcGIS Dashboard) rješenje koje im kroz lokacijsku integraciju svih relevantnih informacija omogućava podizanje situacijske svjesnosti o stanju na terenu te pomaže u bržem donošenju kvalitetnijih odluka i povećanoj učinkovitosti operacija. To rješenje im omogućava bitno skraćenje rokova intervencija i efikasnije upravljanje s njihovih pet vatrogasnih postaja, s koordinacijom s 57 dobrovoljnih vatrogasnih društava, s više od 2500 operativnih vatrogasaca s 200 vatrogasnih vozila na području Grada Zagreba. Također su u sustavu i sve lokacije hidranata. Dodatno, da napomenemo da i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, kao bitan dionik uspjeha, tu daje osnovicu jer odlično obavlja posao koordinacije zagrebačke infrastrukture prostornih podataka. Cijelo rješenje i rad ureda temelji se na politici otvorenih podataka te se ti podaci ustupaju ostalim korisnicima unutar Grada Zagreba prema potrebi, što je pogotovo korisna i važna osnovica za interoperabilnost službi koje koriste GIS u ovakvim kriznim situacijama.

Zaštitne maske Oprema AluTech izrađuje 3D tehnologijom maske za šibensku bolnicu

Koronavirus je glavninu svjetske komunikacije preselio u digitalni svijet, online veza sad je gotovo najvažnija stavka svih.

– Pandemija COVID-19 će nakon što prođe ostaviti i dugoročne efekte na način kako komuniciramo, kako živimo, radimo, educiramo se i koristimo brojne usluge u javnim službama i realnoj industriji. Već sada vidimo kako se brzo mogu implementirati neki digitalni procesi i u tradicionalno digitalno nesklonim branšama kao što je državna uprava. Jedan zavod je sada, u uvjetima krize, konačno omogućio digitalno slanje dokumentacije korisnicima umjesto papirno, i to je sada u krizi riješeno u tri dana, a nije im to bilo uspjelo u proteklih 20 godina.

Koliko će nas u tom kontekstu ova kriza promijeniti?

– Podijelio bih efekte u nekoliko različitih grupa. Prva grupa, brza digitalna širokopojasna komunikacija i kolaboracija sada doživljava procvat jer omogućava ljudima da rade od kuće, što je trenutačni imperativ radi karantene. Pozitivna posljedica toga je smanjenje putovanja, urbane zagušenosti prometa te smanjenje zagađenja i emisije stakleničkih plinova. Druga velika skupina je kako tražimo i koristimo razne usluge od državnog i realnog sektora. Tu se također događa prava revolucija, opet iz potrebe, a realno će u tome biti najveći utjecaj. Uz bankovne i medijske usluge, sve od administrativnih usluga te trgovine svih veličina, do najmanjeg OPG-a, sve se konačno ubrzano seli u digitalni online svijet, eventualno s dostavom ako se radi o fizičkoj robi ili usluzi. Povezano, tu postaju npr. naši korisnici kao Hrvatska pošta i slični, dakle poštari i kuriri koji omogućavaju logističku realizaciju, dakle samu dostavu svih tih proizvoda i usluga.

Želimo što prije vidjeti, na primjer, i prvo online glasanje na izborima u Hrvatskoj, kako bi ljudi mogli ispuniti svoja demokratska prava, u vrijeme epidemije, i bez okupljanja na biračkim mjestima, pogotovo ako žive u manjim i udaljenijim mjestima ili su stariji, nemaju automobil – digitalno bi se silno proširilo sudjelovanje u demokratskim procesima u suvremenom društvu.
Treća skupina je način kako organizacije interno obavljaju svoje poslovne procese i aktivnosti. Tu je eksplozija korištenja Cloud usluga kao osnovice za rad timova i organizacija, pa organizacije koje do jučer nisu htjele čuti za Cloud, danas sve migriraju u računalni oblak jer je to jednostavno lakše uspostaviti, brzo se počne koristiti, a i otpornije je na krize nego vlastiti server ili data centar. Organizacije također digitaliziraju svoja poslovna pravila, tijekove aktivnosti te organizacijske procese i dokumente, što donosi novu dimenziju i bitno povećanje učinkovitosti i transparentnosti.

Četvrta skupina su aktivnosti za slobodno vrijeme i konzumiranje različitih sadržaja. Tvrtke koje su OTT pružatelji raznih usluga kao što su medijske, kulturne, „gaming“... proživljavaju renesansu. Sve te četiri skupine pak za sobom imaju implikacije na telekom infrastrukturu koja je kritična i, naravno, na sigurnosne aspekte jer ta digitalna revolucija nosi neke nove rizike. Slično je i s drugim infrastrukturama – elektro, plin, toplana, nafta, prometnice – sve je danas IoT-om vezano na telekom i IT infrastrukturu i na toj digitalnoj kičmi industrije i društva sve više toga počiva.

Dakle, za nas, suvremene i rastuće tvrtke u IT-ju, to će donijeti s jedne strane mogućnost daljnjeg rasta, ali i nove izazove jer će to sve trebati odraditi u ograničenoj kadrovskoj osnovici, i bit će ponovo pritisak na ionako oskudne kadrovske IT resurse u Hrvatskoj. Treba snažno pojačati edukaciju i stvaranje suvremenih kadrova i stručnjaka, i inženjera i tehničara, i organizatora procesa i logističara. Rekao bih čak da će za buduće bogatstvo nekog društva biti presudan i odlučujući čimbenik postrojenje, stalno obnavljanje, rast i dostupnost kvalitetnog IT kadra i jak ekosustav jakih IT kompanija, s mnogo sposobnosti i rada. Znanje i ljudi su ključan resurs. Stalno obrazovanje i raspoloživost kvalitetnog kadra će za uspjeh društva postati ključni. Apsolutno sam uvjeren da je proizvodnja znanja i kvalitetnih IT kadrova već izuzetno važna, a postat će još važnija. Na primjer, važnija i od kapaciteta proizvodnje nafte neke zemlje.

GDi obilježio 30 godina poslovanja uz sudjelovanje preko 500 uzvanika PROMO GDi obilježio 30 godina poslovanja uz sudjelovanje preko 500 uzvanika

Imate urede u 13 zemalja u svijetu, kako se posao odvija? Na koje ste sve izazove naišli kada govorimo o internim procesima?

– Kako smo mi IT tvrtka, naša potpuna migracija na rad od kuće putem telekonferencijskih i kolaboracijskih alata je prošla zapravo potpuno bezbolno. Mi već godinama imamo djelatnike u više zemalja, a u Hrvatskoj recimo iz Istre i Slavonije koji su developeri i koji rade od kuće, uz ljude u naša tri ureda u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, tako da nam je to i prije bila praksa, a sada samo još više ljudi tako radi. Uspjeli smo održati punu produktivnost u radu od kuće tako da zaista nemamo većih izazova. Dapače, u nekim poljima nam je i narasla produktivnost jer zaposlenici ne gube vrijeme na odlazak i dolazak s posla što im daje prosječno dodatno sat po danu. Kada uzmete prosječno 21 radni dan mjesečno, zaposlenici na taj način dobiju gotovo cijeli dan za sebe ili za povećanje produktivnosti.

Vaša je tvrtka na tržištu već 30 godina, i premda je vama kriza trenutačno donijela posla, IT kao branša ipak nije samodostatna djelatnost. Da biste “proizvodili” morate imati klijente, kako gledate na situaciju u IT-ju, posebice u Hrvatskoj?

– Mi smo prije svega obiteljska tvrtka srednje veličine, sada s gotovo 300 djelatnika, koja je na tržištu više od 30 godina i nismo opterećeni pritiskom kratkoročnih rezultata koje bismo morali isporučivati dioničarima. Ja i danas nastojim upoznati gotovo svaku obitelj zaposlenika, imamo i zajednička timska školovanja, roštiljade, izlete, objavljujemo i slavimo zajedno rođenja svakog djeteta, poznajemo hobije i sklonosti zaposlenika, iako je to sve teže s obzirom na to da smo zaista već mnogobrojni i na više lokacija. Prije svega promišljamo dugoročno i strateški te vidimo priliku da nastavimo svoj rast i pritom očuvamo svoje temeljne vrijednosti društvene odgovornosti i vrhunske tehnološke tvrtke, ali u atmosferi obiteljskog „Mittelstanda“. Prije svega cilj nam je, kratkoročno, u uvjetima u kojima kriza utječe na naše korisnike, s naše strane nastaviti snažnu interakciju i još jače pridonositi uspjehu korisnika, pomoći i njima da što bolje to digitalno prebrode, da imamo stabilnost u svojoj dugogodišnjoj korisničkoj bazi od više od tisuću organizacija kao korisnika.

Mnogo očekujemo, kao vrlo inovativna tvrtka koja ulaže u vlastite proizvode, i od inovacijskih fondova EU za koje smo se prijavili. Jasno, gledat ćemo prilike da sudjelujemo u novom valu digitalizacije koja je krenula kao posljedica ove pandemije te nastaviti naš rast. Jačat ćemo dodatno naše IT kapacitete i kompetencije i tražiti vrhunski kadar, prije svega nastojimo rasti organski, ali ni potencijalne GDi akvizicije nisu isključene. Vezano za tržište RH ,digitalizacija u državnom i realnom segmentu je još uvijek na relativno niskim razinama i tu ima jako puno posla da se taj digitalni jaz nadoknadi. Mislim da bi jedan od strateških imperativa države trebala biti digitalizacija i kroz nju podrška daljnjeg izvoznog rasta i jačanja sada već postojeće srednje velike domaće IT industrije koja ima velik izvozni potencijal. Sada smo svi vidjeli koliko je opasno cijelu ekonomiju temeljiti na turizmu i trgovini.
 

Vlada je donijela niz “kriznih” mjera za gospodarstvo, kako ih ocjenjujete?

– Prvi paket Vladinih “kriznih” mjera je, rekao bih, želja i korak u dobrom smjeru, ili popis raznih manjih koraka. Ali smatrajmo to zasad samo prvim nizom koraka, od mnogih još većih i sistematičnih koje je i inače prije krize trebalo napraviti radi europske konkurentnosti i smanjenja opterećenja, a svakako će sada trebati još hitnije to učiniti. S ovom krizom ispadaju nam brojni kosturi iz ormara, odnosno reforme i povećanja konkurentnosti, već samo unutar srednjoeuropskog ekonomskog prostora, koje nisu bile provedene prošlih pet godina u kojima je ekonomija ostvarivala rast u RH, ali ostale zemlje Srednje Europe, ali i druge, napravile su unapređenja koja ih čine konkurentnijima, i to sada treba hitno popraviti, zajedno s odgovorom na krizu.

Ozbiljnost ove situacije i ekonomski efekti zahtijevaju, uz izuzetno hitno olakšanje rada s obzirom na krizno razdoblje, istodobno i radikalnije, inovativnije i sustavne zahvate i mjere koji su potrebni za olakšanje i podršku gospodarstva, smanjenje nepotrebnih opterećenja, ulaganje u obrazovanje i kadrove te pozicioniranje u novoj makroekonomskoj slici koja će nastati poslije ove krize. Mislim da bi bilo dobro da u izradu tih mjera Vlada uz financijske i ekonomske stručnjaka uključi i gospodarstvenike iz realnog sektora jer samo tako može dobiti pravu sliku i donijeti mjere koje će imati najveći efekt. Trebat će duboko zaroniti u svaku stavku proračuna i sve dobro propitati, pa čak i neke svete krave koje su godinama tu i nisu bile na stolu za diskusiju. Bitno je shvatiti da mjere samo odgode plaćanja poreza i doprinosa neće biti dovoljne jer je nerealno očekivati da se poduzetnici zadužuju osobno i podnose sav teret krize dok porezno opterećenje odnosno rashodovna strana proračuna ostaje ista. Mislim da smo svi naučili lekcije iz krize 2008. kada su umjesto poreznih olakšica još povećani porezi, pa je oporavak tada trajao dugih sedam godina. Za usporedbu, nakon krize 2008. godine kumulativni pad BDP-a bio je 12%, a sada se kontemplira i o potencijalnom padu BPD-a od 18% u jednoj godini ako turizam podbaci 80%. Treba djelovati promišljeno, realno, ali i ne čekati predugo. Izvrsni su primjeri Njemačke i Austrije, ali i manjih zemalja Srednje Europe koje odlučno, smisleno i učinkovito djeluju. Primjerice, u Sloveniji su već sada donesene mjere u vrijednosti od tri milijarde eura. Drugim riječima, treba nam hrvatski, promišljen i sustavan „New Deal“ ili „Marshallov plan“, ali treba nam brzo. Nadam se da će kriza ubrzati cijeli taj „New Deal“.

Volkswagen ulaže jednak novac kao i Google, ali Google je učinkovitiji Kako inovirati Europu Europa u IT sektoru ima više stručnjaka i instituta od SAD-a, a nema nijednu megakompaniju
 

U Hrvatskoj se vodi žestoka rasprava o praćenju mobitela radi sprečavanja širenja koronavirusa, odnosno kršenja mjera samoizolacije. Kako gleda na tu problematiku, pitali smo Borana Lončarića, prvog čovjeka tvrtke GDi.

– GDi softver i kadrovi već su gotovo 30 godina tehnološki prisutni i u komunikacijskoj industriji u 12 vremenskih zona, a i u mnogim zemljama i društvenim funkcijama zaštite, sigurnosti te podrške provođenja zakona i zaštite društva. Radimo, primjerice, podršku upravljanja flotama vozila i plovila s ugrađenim trackerima i senzorima na više desetaka tisuća lokacija istovremeno, a u elektroprivredama nekih zemalja podržavamo i sigurnost njihovih djelatnika na terenu, prateći njihovu sigurnost u provođenju radnih zadataka. Također, nije novost da se kod osoba u istražnom statusu ili na izdržavanju nekih kazni već odavno koriste „sigurnosne narukvice“ kojima se osigurava da se upravo te osobe prate. Gotovo sve zemlje imaju i mogućnost stavljanja takve sigurnosne narukvice onima koji služe, primjerice, uvjetnu kaznu „kod kuće“. A svjedoci smo da i svi veliki online servisi i društvene mreže te proizvođači uređaja, ako to ne isključite, imaju podatke o lokaciji korisnika servisa. Telekom-operatori su tu realno „najčišći“ jer su strogo regulirani. Dakle, ovo uopće nije tehnološka, telekom ili IT tema. Tema je to o načinu primjene ili izmjene odgovarajućih zakona u koje se žele uključiti i situacije smanjenja ugroze zbog osoba koje ne poštuju epidemiološke propise.
Za mene je bitna razmjernost mjere praćenja, bilo uz pomoć mobitela ili narukvice, u odnosu na razinu opasnosti koju ti ljudi predstavljaju. Moramo biti svjesni da onaj tko se ne pridržava epidemioloških mjera može praktički ubiti više drugih ljudi prijenosom virusa. Je li je stavljanje narukvice za praćenje odgovarajuće toj razini ugroze? Možda jest. To se mora odlučiti u demokratskoj proceduri, a javne službe provoditi. To nema veze s tehnologijom.

Bitno je da se poštuje i održi demokratičnost društva, a istovremeno umanji i ograniči strahovita zdravstvena ugroza. Pri tome svakako treba paziti da prekomjernim ovlastima, izvan čisto medicinskih, ne dođe do „skretanja“ prema manje demokratskim standardima, od čega se s druge strane treba posebno braniti. U ekstremnim slučajevima na prekršitelje koje se uhvati u kršenju epidemioloških pravila treba primijeniti strože mjere, ne praćenje mobitela, nego im dati narukvicu za praćenje koju ne mogu skinuti, ali samo u ekstremnim slučajevima, kao sljedeće jače sredstvo kontrole.

Ipak, ključno na čemu treba raditi jest znanje, edukacija i društvena svijest prije svega te funkcioniranje u tehnološki podržanom demokratičnom društvu solidarnih ljudi s visokom razinom znanja i svijesti – naglašava B. Lončarić s kojim smo napravili intervju koji možete pročitati na sljedećim stranicama.

Kao i u poslovanju, dugoročno samo znanje te promišljen, sustavan i predan rad, uz dobre odnose s ljudima, socijalnu koheziju i solidarnost, u demokratičnom, a efikasnom društvu, jedino vodi ljude naprijed i osigurava nam kvalitetan život.

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • Ana2000:

    Svaka cast na Hrvatskoj firmi i pameti! Takvih trebamo još! Nastavite odličan posao i takvi članci nam bude nadu u bolje sutra.

  • Avatar kiselica
    kiselica:

    Aplikacije na mobitelu? Ma super. Osim kontrole nekog i neceg koja je svrha tih aplikacija i za koga su one vazne.