Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako upravljati krizom u doba koronavirusa ili što geoprostorni podaci sve mogu pokazati

Hrvatska tvrtka GDi srednjoeuropski je lider za moderna geoinformacijska rješenja, za koja tvrde da su pravi alat u rukama onih koji donose odluke. Pokazuju pravo stanje na terenu, bilo da je riječ o prirodnim nepogodama bilo o ‘hvatanju’ virusa diljem svijeta
08. ožujka 2020. u 07:05 14 komentara 32329 prikaza
Karta grada Dubrovnika
Foto: GDi
Pogledajte galeriju 1/10

Koronavirus trenutačno je neprijeporni vladar svijeta. Tijekom tri mjeseca novi virus iz porodice korona uspio se raširiti u gotovo sve svjetske zemlje. Posljedica je izoliranje cijelih područja, gradova, zatvaranje škola, otkazivanje raznih kulturnih i sportskih manifestacija. COVID-19 prouzročio je krizu svjetskih razmjera.

Slovenija DOBILI UPUTE Zaraženi slovenski liječnik liječio i Hrvate: Sad su pod epidemiološkim nadzorom

Ovo je priča o tome kako se može upravljati krizom u doba koronavirusa ili što geoprostorni podaci mogu sve omogućiti onima koji donose važne odluke. Priču su nam pomogli ispričati Boran i Andrej Lončarić te Ivica Skender iz GDi-ja, hrvatske tvrtke s 30-godišnjim iskustvom upravo na polju modernih geoinformatičkih rješenja. Kako se virus širi svijetom, najvidljivije je na takozvanim online nadzornim pločama – dashboardima, a jedna od najrelevantnijih s obzirom na izvore podataka jest ona Sveučilišta Johns Hopkins, gdje se podaci osvježavaju čim ih službena tijela država ili pak Svjetska zdravstvena organizacija WHO objavi.

Prostorne komponente

Jednostavan i pregledan prikaz u službi je informiranja javnosti, ali prije svega je koristan alat onima koji donose odluke i mjere o zauzdavanju virusa. Jer život u doba koronavirusa jest zapravo život u krizi.

Kako nam govori Andrej Lončarić, član uprave GDi-ja, vodeće srednjoeuropske tvrtke na polju geoinformacijskih rješenja, lokacija je izuzetno bitna za krizno upravljanje jer 85 posto svih informacija ima svoju lokacijsku komponentu. Objašnjava nam to upravo na primjeru koronavirusa.

– U ovom slučaju zanima nas gdje su bolnice, karantene, ljudi u samoizolaciji, gdje su oboljeli, jesu li kod kuće, gdje rade, gdje stanuju. Bitno je znati gdje je kritična infrastruktura, ili gdje su prometnice, mjesta javnih okupljanja... – ističe Lončarić i nastavlja: – Ne bi li dobili pravi alat, sve te informacije razdvajamo po slojevima pa potom slažemo poput sendviča. Kada ih povežemo i integriramo dobivamo informacijska rješenja i upravo to je ono čime se mi bavimo.

– Ako nemamo prostorne komponente – govori Lončarić – gubimo puno informacija i samim tim nemamo pravu sliku, i ono što je najvažnije, uvid u situaciju.

– Softver, odnosno softverska platforma ArcGIS, integrira izvore i baze podataka, ili lokalno ili online. Mnoga se rješenja implementiraju iz clouda, no i ne moraju, mogu biti i iza vatrozida – objašnjava Lončarić.

GDi je tvrtka čija rješenja služe za upravljanje imovinom, poslovnim procesima, a primjenjuju se u javnoj upravi, komercijalnim tvrtkama i telekomunikacijama. Partner su informatičke tvrtke Esri iz SAD-a koje koriste njihovu ArcGIS geoinformacijsku platformu koja omogućava praćenja, predviđanje i planiranje sprečavanja epidemija na temelju geoprostornih podataka, kazuju gdje se nešto dogodilo, kada se dogodilo, kako je klasificirano prema utjecaju na javno zdravlje, kako će utjecati na zdravlje kada i gdje.

 | Autor : GDi Foto: GDi

Esri ArcGIS rješenja u svom radu koriste mnoga ministarstva i javna poduzeća u Hrvatskoj te su konfigurabilna na hrvatskom jeziku i brzo se mogu prilagoditi potrebama krajnjih korisnika. Dodana vrijednost GDi-ja je i u tome što implementira rješenja, lokalizira ih na jezik korisnika i analizira.

– Vrijednost geoinformacijskih rješenja jest što ona korisnicima omogućavaju takozvanu situacijsku svjesnost u realnom vremenu. Kada pogledate na ovaj način prikazane podatke, postajete svjesni onoga što se zbiva u vašem okruženju, što je iznimno bitno donositeljima odluka. Podiže učinkovitost operacija kriznog stožera i ujedno informira javnost – kaže Skender, stariji GIS konzultant, te nastavlja: – Primjer Hong Konga pokazuje koji se sve podaci prikupljaju i što se može integrirati. Sve se vidi, tko je u samoizolaciji u kojoj se zgradi nalazi, tko mu je sve u susjedstvu, tko je hospitaliziran, kada se i gdje zarazio, gdje su klasteri zaraze. Vidi se i bolnice kao i koliko vremena treba čekati na pregled. Vidljiv je i vremenski slijed koji pokazuje kako je i gdje rastao broj slučajeva zaraze koronavirusom. Niz informacija pregledno je prikazan u dinamičkim grafikama u realnom vremenu koja vlastima govori gdje možda treba postaviti karantenu, kako je došlo do zaraze neke osobe.

 

Hong Kong, istina, možda djeluje pomalo zastrašujuće i radikalno spram osobnih podataka koji su vidljivi i koji se javno koriste. Takvo što nije moguće zakonski imati u zemljama EU gdje GDPR, odnosno uredba o Zaštiti osobnih podataka, to ne dopušta.

Hong Kong | Autor : GDi Foto: GDi

Story Map, još je jedan način prikaza, odnosno mrežna aplikacija u koju možete integrirati priču i karte po kojima se možete kretati. Sastoji se od teksta, i statičnih i dinamičnih karata. Ona priča svoju priču, o koronavirusu ili drugom događanju.Dakle, osim sada za koronavirus ova rješenja primjenjiva su i za druge vrste kriza, primjerice, lani u Albaniji, gdje GDi ima i svoj ured s tri zaposlena, odmah nakon jakog potresa (6,3 po Richteru) napravili su im rješenje kojima su omogućili i da stanovnici uploadaju fotografije oštećenja.

– Što su time dobili tamošnji gradski oci? Lokaciju gdje je bilo najviše oštećenih objekata i koliko je šteta velika, gdje je najkritičnija situacija. Vrlo brzo imali su nadzornu ploču s nizom podataka s cjelovitom slikom, koja ‘govori’ gdje je najpotrebnije brzo reagirati – kaže Andrej Lončarić.

GDi je svojedobno, za velikih poplava u Hrvatskoj prije šest godina, objavio interaktivnu kartu poplavljenih područja prije i poslije poplava. Koristili su otvorene podatke američkog satelita LANDSAT. I tada, kazuju nam, izazvali su kod nekih i negodovanje zbog objave podataka. No, radilo se o javnim podacima, koji su tek integrirani u online platformu, koja je vjerno pokazivala razmjere poplave.

– Niz je mogućnosti koje se mogu napraviti na temelju dostupnih podataka. I ova rješenja ne moraju biti primjenjiva samo u doba kriznih situacija.

Primjerice, za Grad Zagreb, izrađena je 3D karta grada s aktivnim urbanističkim projektima. Ima integrirane i vrlo zanimljive detalje, primjerice, sjene. Želite li kupiti stan, možete provjeriti gdje sjene padaju, i to određenog mjeseca u godini i određenog sata. Možete vidjeti, kako ‘pada’ Sunce u kolovozu u 9 ujutro te doznati ima li stan ili parcela dovoljno svjetla. Slično rješenje naručio je i Dubrovnik. Niz je situacija i primjena ovakvih rješenja koja vam pokazuju okruženje u realnom vremenu – govori Ivica Skender.

Karta grada Dubrovnika | Autor : GDi Foto: GDi

Nije ovo nikakav SF

– Kada smo krenuli u ovu priču, prije 30 godina, tehnologija je bila i te kakav izazov. Računalo tada, nije imalo dovoljno RAM-a za pohranu, danas su to smiješne stvari. Danas je izazov u količini i kvaliteti podataka kao i u onima koji bi se trebali njima služiti. Jer naša rješenja pokazuju mnogo toga na iznimno transparentan način, a za takve narudžbe treba volja. Vjerujem da će u budućnosti biti sve više gradonačelnika koji će se primjerice u tome htjeti dokazati, kao i korisnika javne uprave. Jer mjesta za napredak u Hrvatskoj ima jako puno – govori Andrej Lončarić.

– Tehnologija je sada pristupačna i nije nikakav SF, a vjerujem da smo pokazali kako moderna geoinformacijska tehnologija može pomoći. Onaj javni dio web-servisa koje zemlje distribuiraju kao otvorene podatke treba kombinirati te tako podignuti situacijsku svjesnost. Osim javnih uprava, kompanije su te koje zapravo predvode i primjenjuju ovakva rješenja puno brže i konkretnije. Suvremene tvrtke, primjerice, telekomi, uvelike znaju i koriste ovakva rješenja. I zapravo na neki način pokazuju put promjene u javnoj upravi – ističe Boran Lončarić, vlasnik i osnivač GDi-ja, tvrtke koja je izrasla do srednje velike kompanije s 250 zaposlenih i 11 ureda u svijetu, kojima 70 posto prihoda dolazi iz izvoza softvera, te dodaje:

– EU u dijelu otvorenosti podataka i načina izvještavanja svojim uredbama i zakonskim okvirom potiče primjenu podatkovne znanosti, Hrvatska ima znanja, izvozimo ga u velikim količinama, posebice kada se radi o modernim tehnologijama, a za veću primjena ‘kod kuće’ potrebna je tek volja onih koji odlučuju i dostupnost kvalitetnih otvorenih podataka.

Video: Beroš o spremnosti Hrvatske i EU da odgovori na koronavirus

Vinolog
USKRS KAO NIKADA DO SADA
Savjeti kako da ovogodišnji Uskrs ipak bude poseban
INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
  • Serious_Callers_Only:

    Što ti vrijedi karta i navigacija protiv virusa? To je ko da kažeš sprej za četnike.

  • Leone43:

    Bravo dečki. Ideja za pohvalu. Ovi zlobnici što komentiraju ništa u životu nisu postigli i samo pokazuju svoje frustracije kad je netko uspješan.

  • Ana2000:

    Vidim dosta bedastih komentara... Kako je GIS platforma zadiranje u privatnost? i da Hrvatsku stalno napadaju teroristi... I da žele napsati stvarno im treba on-line 3D model grada?!? Ajmo malo ekipa pozitivno razmišljati... i uključiti mozak... to uvijek pomaže.... Hrvatska ... prikaži još!ka firma koja ima svjetski proizvod.... Super samo naprijed.