Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Europa u IT sektoru ima više stručnjaka i instituta od SAD-a, a nema nijednu megakompaniju

Želi li Europa zadržati visok standard i trčati istom brzinom kao ostali svijet, u McKinseyu preporučuju da realni sektor mora preuzeti ulogu lidera u inovacijama
18. prosinca 2019. u 20:49 3 komentara 281 prikaza
Volkswagen ulaže jednak novac kao i Google, ali Google je učinkovitiji
Foto: MATTHIAS RIETSCHEL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Europa je najrazvijeniji dio svijeta s najboljim standardom svojih građana, ali je novi svijet sustiže i prestiže, a u novom kontekstu razvoja u kojem svi trče iznimno brzo europsko gospodarstvo mora pronaći nove platforme razvoja kako bi zadržali standard i način življenja na koje smo navikli. Budućnost Europe promišljala se na prvom dosad održanom media dayu vodećeg svjetskog think-tanka McKinseya na kojem je prisustvovao i Večernji list. Najveći umovi u svijetu konzultanata vjeruju da Europa ima sve resurse da se nametne kao lider novih tehnologija, ali i da se moraju razmotriti regulative koje je ograničavaju poput propisa s područja tržišnog natjecanja. Rigidna regulativa i njezina primjena na nacionalne države ograničava rast europskim tvrtkama i na razini svjetskog tržišta i na razini pojedinačnih država.

Berlin NAJVEĆE EUROPSKO GOSPODARSTVO Bundesbank snizio procjene njemačkog gospodarskog rasta u 2019. i 2020.

Kaskati za svijetom

Činjenica da Europa ima 28 država koje i na nacionalnom tržištu moraju primjenjivati antitrust zakone pri čemu tvrtka ne smije držati više od 40 posto tržišta duboko fragmentira čitavo tržište pa s jedne strane podiže kompetitivnost tvrtki na unutarnjem tržištu, što je dobro, ali s druge strane onemogućava europske tvrtke da narastu na globalnoj razini. Hrvatska kao malo tržište drastičan je primjer takve politike jer po europskoj regulativi i njenoj primjeni na domaću razinu nijedna tvrtka ne može narasti na razinu europskog, a kamoli svjetskog igrača, što je čini metom preuzimanja neke veće tvrtke. Da regulativa ograničava razvoj u megatvrtke, potvrđuje i ljestvica najvećih globalnih kompanija.

Među prvih deset najvećih tvrtki svijeta više nema nijedne iz Europe, a među 100 najvećih tvrtki lani je ušlo 18 novih osnovanih u SAD-u u posljednjih trideset godina, 13 iz Kine i nijedna nova nastala u Europi. Da je nešto pogrešno, dokazuju podaci o resursima koje Europa ima, a koji su realno jači nego u ostalim dijelovima svijeta. Tako osim činjenice da je europsko tržište s 500 milijuna stanovnika osjetno veće od američkog domaćeg tržišta koje ima “svega” 300 milijuna stanovnika, Europa, primjerice, u IT sektoru kojem nema megakompaniju, kao SAD, ima više stručnjaka, više instituta pa čak i više IPO-a u industriji. Tako se u Europi nalazi svih pet najboljih svjetskih instituta za razvoj tehnologija, a na našem tlu radi i 5,7 milijuna software developera, dok ih SAD ima 4,4 milijuna.

Europsko gospodarstvo ima više inovacijskih proizvoda i više tvrtki iz IT sektora izlazi na tržište kapitala kroz inicijalne javne ponude, ali problem je što nedovoljno angažira digitalne tehnologije pa zapravo zaostaje za SAD-om koji od IT industrije ostvaruje puno skromnije prihode. Primjerice, Volkswagen ulaže jednak novac u razvoj kao i Google, ali su Googleove investicije učinkovitije na globalnom tržištu. Europa ne može biti brža, ako ne bude imala jednake uvjete kao njezina konkurencija, zaključuju i upozoravaju u McKinseyu, gdje vjeruju da nema razloga za pesimizam, točnije da je europska čaša i dalje “polupuna”.

NATO summit u Londonu Denis Romac NATO je mrtav, ali Europa ima još veći problem

U svojoj studiji “Kako inovirati Europu” McKinsey ističe i da Europa izdvaja oko dva posto BDP-a za potrebe istraživanja i razvoja, ali se više ulaže u proizvode poput automobilske industrije nego u softver, kao i u lijekove radije nego u baze podataka, što čini ostatak svijeta. Stoga, ako želi zadržati svoj visoki standard i trčati istom brzinom kao ostatak svijeta, u McKinseyu preporučuju da realni sektor mora preuzeti ulogu lidera u inovacijama, koju u Europi trenutačno drži javna uprava. Naime, konzultanti iz ove tvrtke vjeruju da velike korporacije ne samo da mogu već i moraju osmisliti svoje vlastite strategije i misije te društvene pozicije te u tom novom pristupu, u kojem poslovni svijet preuzima glavnu ulogu u inovaciji društava, moraju raditi pritisak na vlade kako bi one odgovorile na potrebe biznisa umjesto da, kao sada, čekaju da institucije Europske unije donesu propise i postave pravila po kojima će se na tržištu ubuduće igrati.

McKinsey priliku za Europu vidi u nekoliko industrija vezanih za europske vrijednosti poput mobilnosti, održivog razvoja, a vjeruju da se na paradigmi zelene Europe i klimatskih promjena može stvoriti moćna industrija koja bi dala novi zamah europskom gospodarstvu. S obzirom na postavljene ciljeve, klimatske promjene vidi se kao platformu za razvoj novih tehnologija, usluga i proizvoda, koji bi bili konkurentni ostatku svijeta. Predviđanja kažu da iduće godine neće biti rasta u Europi, odnosno da će on usporiti u odnosu na prethodne godine, a u McKinseyu vjeruju da je rast moguć samo kroz poticanje investicija pa upozoravaju da će pritisak na velike investicije u tehnologiju, digitalizaciju i automatizaciju postati neizdrživ za tvrtke. Zato vjeruju da bi se morao stvoriti sustav zajedničkih projekata države i privatnog biznisa, povezivanje tvrtki u klastere unutar Europe ili čak izvan nje kako bi se doskočilo problemu pada profitabilnosti poslovanja uzrokovanog nužnošću enormnih volumena investicija.

Raketa SpaceX lansirana je u svemir Dobili više novca Europa 'napada' svemir s 45 posto većim budžetom

Neke od ideja za inovativnu Europu koje su iznijeli u studiji su i projekt “digitalni Galileo”, koji može osigurati neovisnost Europe u digitalnom svijetu, dekarbonizacija kao prilika za energetske tvrtke, proizvođače električne energije te tvrtke koje osiguravaju energetsku infrastrukturu, ali i mobilnost kao nova filozofija razvoja. Europa bi, uvjereni su, mogla postati kontinent koji će nametati trendove u svijetu rada, koji postaju sve važniji za globalno gospodarstvo i postaviti model za tržište mobilnosti. Održivost je tema na koju Europa ima što reći i tu u McKinseyu vide veliku prednost Europe pred ostatkom svijeta, a sektor kojem vide izniman potencijal je i zdravstvo s naglaskom na farmaceutsku industriju. U zdravstveni sektor u Europi se ulažu stotine milijardi eura kroz jake državne zdravstvene sustave, ali i velika ulaganja privatnih tvrtki u razvoj, a McKinsey vjeruje da bi Europa kao svoj cilj trebala postaviti ostvarenje 100 godina zdravog života građanina i da bi se velikim ulaganjima u inovacije mogao ostvariti do 2040. godine.

Izgubljena dekada

Polovica tvrtki iz S&P500 do 2026. godine neće ni postojati, kažu predviđanja, a to je za svega sedam godina. Iako ritam današnjih promjena mnogima izgleda jako brz, u McKinseyu kažu da ritam promjena više nikad neće biti ovako spor kao danas, što znači da će u budućnosti biti i radikalnije. Automatizacija i digitalizacija koje mijenjaju svijet rada nisu budućnost, već sadašnjost, a da bi se održale na tržištu, tvrtke će morati puno ulagati. Europske tvrtke ulažu i do 55 milijardi eura godišnje, ali time stvaraju negativan profit jer investicije ne uspijevaju monetizirati pa nije ni čudno da je razina investicija u Europi i dalje za petinu niža nego 2008. godine. McKinsey stoga upozorava da je Europa već izgubila čitavu dekadu, ali i ističe da digitalizacija može podići produktivnost europskog gospodarstva i ubrzati rast 1 postotni poen godišnje. Baby boomers generacija više nije najvažnija na tržištu, već su to milenijci, koji su preuzeli lidersku poziciju, a oni imaju potrebu promijeniti ekonomiju i svijet rada u korijenu i to žele napraviti brzo. 

FOTO Najšokantnije i najzabavnije snimke 2019.: Prizori s Visa posebno su vas ostavili u čudu

Volkswagen ulaže jednak novac kao i Google, ali Google je učinkovitiji
1 / 37
Najveći hitovi 2019.
Toni Kukoč
Legenda Bullsa
Proslavljeni Hrvat prodao kuću za skoro 6 milijuna kuna, pogledajte o kakvoj je ljepoti riječ
s
OHR SAVJETNIK
Muči vas svrbež „tamo iza“? Saznajte kako ga se riješiti
  • Avatar cro.adris
    cro.adris:

    Pa baš zato što imamo "stručnjake" i "institute". Birokratizirana tvorevina kao što je EU uništava i usporava svaki napredak gospodarstva iz kojeg želi izvući novca što je više moguće.

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    ti euro it stručnjaci su nevažni, nesposobni stvoriti ni novi google ni apple, microsoft, a još manje huawei, zte, oppo... (nastavite niz)! europa ima propise koji su zbog snage njemačke ekonomije dosta rigidni, ne dozvoljavaju malo veći koncentraciju moći ni ... prikaži još! u industriji ni trgovini, zato europa je izgubila bitku za it vrh svijeta. najjače it kompanije u europi su ruske, one su teške milijarde, a ne neke europske. jedan kaspersky tuče cijelu euro iz industriju što se tiče snage i zaštite.