smrekov potkornjak

Kukci pustoše šume u Finskoj: 'Pogoduju im ekstremno topla ljeta, već su napravili veliku štetu u Europi'

THEMENBILD, Winter in Finnland
Foto: EXPA/ JFK
1/2
08.12.2022.
u 10:24

Dobro je poznato da je smrekov potkornjak jedna od vrsta koje imaju najviše koristi od globalnog zatopljenja”, rekao je Melin.

Duboko u finskim šumama, mahovina i grmovi borovnice kriju smrtonosnu prijetnju borealnim šumama ili tajgama koje su jednako važne za planet kao amazonska prašuma. Komadi kore se ljušte a iglice padaju s umirućih grana stabala koje napadne smrekov potkornjak. Taj kukac s klimatskim promjenama odlazi sve sjevernije i ubija sve više stabala.

Sićušni smeđi kukci napadaju visoku smreku (Picea abies), jednu od najčešćih vrsta drveća u Finskoj, i mogu prouzročiti veliku štetu šumama. Probijajući se kroz koru bušenjem tunela kako bi položili jajašca, kornjaši ubijaju smreku zaustavljajući dotok vode i hranjivih tvari do viših grana. Šume u finskoj Laponiji sve su više pogođene njihovom najezdom.

"Vrsta je prouzročila veliku štetu diljem srednje i istočne Europe, posebice od 2018.", rekao je za AFP Markus Melin, znanstvenik s Finskog instituta za prirodne resurse. S klimatskim promjenama, rizik od širenja tih štetnika "puno je veći sada", dodao je Melin.

"Moramo to prihvatiti i tome se prilagoditi. Ovdje se stvari brzo mijenjaju."

Dok je prijetnja najveća u južnoj Finskoj, sparno ljeto 2021. dovelo je do pustošenja potkornjaka "neuobičajeno visoko na sjeveru" u regiji Kainuu u sjevernoj Finskoj.

“Dobro je poznato da je smrekov potkornjak jedna od vrsta koje imaju najviše koristi od globalnog zatopljenja”, rekao je Melin.

Ovi kornjaši biraju stabla već oslabljena vrućim ljetima i nedostatkom vode, dok sve toplije zime znače da nema smrznutog tla koje bi moglo zaštititi stabla od oluja. Toplo vrijeme također ubrzava životni ciklus kornjaša, što znači da se mogu brže razmnožavati.

"Ekstremno topla ljeta izravno pogoduju potkornjacima. Imaju manju smrtnost, razmnožavanje je brže", rekao je Melin.

Dok kornjaši obično napadaju slaba stabla, kad njihov broj dosegne kritičnu točku mogu početi napadati zdrava. Ako se ne reagira na vrijeme uklanjanjem najslabijih stabala, "iznenada potkornjaci, koji su se jako razmnožili, mogu napasti zdrava stabla" ubrzavajući "ciklus uništavanja", objašnjava Markus Melin.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?