Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Jedemo ozračenu hranu i ovo biste o tome trebali znati

Hrana tretirana zračenjem koje ima biocidno svojstvo nije radiološki kontaminirana. U kemijskom smislu pravilno ozračena i neozračena hrana gotovo se ne razlikuju, tvrdi Dr. sc. Branka Mihaljević, voditeljica Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković
29. studenoga 2018. u 19:32 1 komentara 2603 prikaza
Hrana
Foto: Getty Images
Pogledajte galeriju 1/5

Za hranu s oznakom “ozračeno”, “podvrgnuto ionizirajućem zračenju” ili pak sa zelenim radura simbolom najprije bismo pomislili da svijetli u mraku, potom i da je pogubna za zdravlje. No znanstvenici tvrde kako je ionizirajuće zračenje, koje nazivaju i kobalt-60, potpuno bezopasna metoda kojom se u namirnicama uništavaju patogeni organizmi (salmonela i druge bakterije i virusi), insekti i ostale opasnosti – i nimalo ne utječe na zdravlje potrošača.

Gulaš, lovor dobro je znati Ne stavljate lovor u gulaše i variva? Nakon ovoga sigurno hoćete

Prema podacima Ministarstva zdravstva, lani je u nas ozračeno 7,8 tona suhog čajnog bilja, a godinu dana prije 26 tona suhog bilja za čajeve te začine, koji su najčešće namirnice kontaminirane različitim mikroorganizmima, kvascima i plijesnima i glavni su uzročnici kvarenja trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te alimentarnih bolesti, poput trovanja hranom.

Hrana dulje traje

Dr. sc. Branka Mihaljević, voditeljica Laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković, kojem je odobrena sanacija biološkog zagađenja namirnica primjenom zračenja, kaže kako su bolesti uzrokovane prehranom u fokusu javnog zdravstva u cijelom svijetu. Najnepoželjniji su patogeni mikroorganizmi koje je često teško eliminirati uobičajenim konvencionalnim metodama, no ioniziranim zračenjem koje ima biocidno svojstvo mikroorganizmi koji izazivaju kvarenje namirnice mogu se reducirati do njihovih dopuštenih granica ili eliminirati.

– Biološki je učinak gama-zračenja djelotvoran, s minimalnim promjenama fizičko-kemijskih svojstava hrane. Pravilno ozračena i neozračena hrana u kemijskom se smislu gotovo ne razlikuju, a zračenjem kao preventivnom ili fitosanitarnom mjerom može se produljiti rok trajanja pojedinih namirnica inaktivacijom mikroorganizama uzročnika kvarenja hrane, poput plijesni jagoda i malina ili usporavanjem klijanja (npr. krumpira i luka) – objašnjava ona te ističe kako se hrana tretirana zračenjem nikako ne smije i ne može uspoređivati s radiološki kontaminiranom hranom.

Hrana postaje radiološki kontaminirana tek u izravnom kontaktu s radioaktivnim česticama. No kod ionizirajućeg zračenja toga nema. Dapače, odgovarajućim izborom doze postiže se ravnoteža u sanaciji biološkog zagađenja u hrani – eliminacija mikroorganizama nepoželjnih u hrani s jedne strane i djelomična razgradnja hranjivih sastojaka s druge, čime se poboljšava i probavljivost nekih tvari, kao što su biljni proteini, celuloza, pektini i polisaharidi. Stoga se zračenje namirnica, kao jedna od metoda mikrobiološke dekontaminacije ili sterilizacije, desetljećima provodi gotovo u cijelom svijetu.

Neobične kombinacije hrane kakve kombinacije Biste li mogli pojesti burger s ovakvim dodatkom? Možda poželite...

– Trenutačno je tako u više od 60 zemalja odobreno zračenje namirnica, od kojih su vodeće SAD, Kanada, Francuska, Belgija, Nizozemska, Brazil, Kina, Tajland, Ukrajina... Osim začina zrače se aromatično i čajno bilje, suho povrće i voće, žablji kraci, smrznuta piletina i proizvodi od jaja i piletine, školjke... No, nažalost, ova tehnologija nije dostižna zemljama trećeg svijeta kojima je problem gladi glavno egzistencijalno pitanje – odgovara Mihaljević.

U klimatskim uvjetima koji su takvi da propadne polovica onoga što se uspije uzgojiti i ubrati, zračenjem bi se moglo spasiti mnogo hrane, a u korist zračenja, postoje li opravdani uvjeti za njegovu primjenu u odnosu na ostale metode, govore i etički i ekonomski aspekti. Primjerice, od svih bolesti uzrokovanih pokvarenom hranom u Hrvatskoj čak 50% njih odnosi se na salmoneloze, koje sustav javnog zdravstva godišnje koštaju više od 1,3 milijuna dolara.

Ipak, preventivne mjere za postizanje sigurne i kvalitetne hrane zračenjem ne provode sve zemlje EU. Neke od njih još nemaju odobrena postrojenja ili izvore zračenja, dok prema njezinu saznanju ionizirajuće zračenje, uz Hrvatsku, provode Belgija, Češka Republika, Njemačka, Estonija, Španjolska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Poljska te članica EFTA-e Norveška.

Artičoka lijekovi iz prirode Imate li je u kuhinji? Čisti bubrege, jetru, žuč, afrodizijak je i pomaže kod alergija i astme

U Hrvatskoj bez nepravilnosti

Do prije dvije godine RH je bila među rijetkim zemljama koje ne provode nikakvu kontrolu ozračene hrane na tržištu, a danas je, temeljem službenih uzoraka veterinarske i sanitarne inspekcije, ispituje Laboratorij za magnetske rezonancije Zavoda za fizičku kemiju Instituta. U Ministarstvu zdravstva kažu kako ni u jednom njihovu uzorku nisu nađene nepravilnosti, a isto i u Ministarstvu poljoprivrede, čija je inspekcija lani na analizu dala 26 uzoraka hrane životinjskog podrijetla (meso, plodovi mora, ribe, kazein). Naši proizvođači tvrde kako se radije koriste drugim metodama sterilizacije.

– Mi steriliziramo proizvode vodenom parom – kaže Arijana Šafranko Salihćehajić, direktorica Šaframa, vodećeg hrvatskog proizvođača začina. Prednost energije kobalta-60 jest da uništava dio sporogenih bakterija na koje parna sterilizacija nema utjecaja, poput aerobnih sporogenih bakterija i klostridija, dok parna uspješno reducira enterobakterije, salmonelu i plijesni. Upotreba kobalta mora se, međutim, deklarirati na ambalaži te je znatno skuplja od parne sterilizacije, ističe ona.

Hrana
1 / 5
Liječnik Peter D'Adamo tvrdi kako bismo trebali svoju prehranu prilagoditi krvnoj grupi. Doznajte što biste trebali jesti, a što izbjegavati...

Ni Franck se ne koristi metodom zračenja.

– Kontrole razine mikroorganizama koji se prirodno nalaze u biljnom materijalu poput čaja provode se redovitim nadzorom nad dobavljačima sirovina kao i nadzorom cjelokupnog procesa sušenja, obrade materijala, skladištenja i pakiranja... – napominju.

Suho bilje koje se podvrgava zračenju u IRB-u uglavnom je stranog porijekla, što govori da se domaće proizvodi u uvjetima dobre proizvodne prakse – kaže Mihaljević. Količina steriliziranog suhog i začinskog bilja zračenjem u laboratoriju IRB-a 2016. činila je manje od 0,3% ukupno ozračene hrane u EU.

Biljana Borzan, članica Odbora za sigurnost hrane Europskog parlamenta, kaže kako europsko zakonodavstvo dopušta ozračivanje hrane u samo tri kategorije – sušenog aromatičnog bilja, začina i začinskog bilja. No kako ne postoji konsenzus među članicama EU, svaka ima nacionalno pravo i proširiti tu listu ili pak potpuno zabraniti ozračivanje hrane koja ne potpada pod te tri kategorije.

Kuhanje mali trikovi Premalo soli i ostale najčešće pogreške koje radite u kuhinji, a niste ih ni svjesni

– Prema studiji Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), 2011. konzumacija takve hrane, tretirana unutar propisanih ograničenja, ne predstavlja mikrobiološki rizik za potrošače – kaže Borzan. No zbog restriktivnih EU i nacionalnih propisa, ali i nepovjerenja potrošača u tu tehnologiju, u Europi je takva praksa rijetka. U EU je 2015. ozračeno 5686 tona hrane, od čega čak 54,8% otpada na žablje batake, a 16,1% na sušeno povrće i začine. Najviše je ozračeno u Belgiji, čak 3916 tona, u Nizozemskoj 629 te 376 t u Francuskoj, a u RH 12 t u kategorijama sušenog aromatičnog bilja, začina i začinskog bilja. Od 5973 uzorka koja su te godine testirana na radijaciju, 104, odnosno 1,7% njih, nije udovoljavalo uvjetima, a u kontrolama prednjači Njemačka koja je analizirala čak 56% od ukupno uzetih uzoraka. 

Pogledajte i video Voće koje bi trebali jesti dijabetičari

Koronavirus u Italiji/Ilustracija
Nakon povratka iz Italije
Mlada Koprivničanka: ‘Prema meni se odnose kao da imam kugu’
Kupovina
KVIZ
Otkrij svoj shopping personality
  • vorda400:

    1987 su nas trajno "ozračili" jedini je problem što ne trajemo dulje kao ozračena hrana