Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 34
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OSOBNO ISKUSTVO PACIJENTA

Neki su simptomi tihi, ali bolesti su glasne: Važnost svjesnosti o kroničnoj bubrežnoj bolesti

Kronična bubrežna bolest
Foto: Shutterstock
1/2
15.04.2024.
u 10:05

Kronična bubrežna bolest gotovo je neprimjetna, poput sjene, sve do trenutka kad postane neizbježna stvarnost. Priča Davora Brkića, koji je doznao za svoju bolest u 41. godini života, oslikava tišinu koja okružuje ovu ozbiljnu bolest.

Kronična bubrežna bolest (KBB) izdiže se kao globalni zdravstveni izazov, često neprimijećen do trenutka kada postane neizbježan dio života. Svakog drugog četvrtka u ožujku, Svjetski dan bubrega podsjeća nas na to da je potrebno podići svijest o ovoj tihoj, ali opasnoj bolesti kako bi se osiguralo pravovremeno prepoznavanje i liječenje. Ukoliko se otkrije ranije, mogu se poduzeti znatno učinkovitije mjere kako bi se spriječilo njezino napredovanje, čime se smanjuje potreba za eventualnom dijalizom ili transplantacijom bubrega kod pacijenata, ali i povećava mogućnost potpunog izlječenja. Zapanjujuće statistike ukazuju na to da se više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta suočava s nekim oblikom bolesti bubrega, čime KBB postaje dvostruko učestalija od šećerne bolesti te čak 20 puta veća od prevalencije raka ili HIV/AIDS-a. U 2017. godini, KBB je rezultirala sa 2,6 milijuna smrtnih slučajeva, pozicionirajući se kao jedan od vodećih uzroka smrtnosti. Jedan od ključnih problema s kojima se suočavamo jest činjenica da je KBB često tiha bolest, bez izraženih simptoma u ranoj fazi. Slabost, umor i povišeni krvni tlak mogu biti prvi indikatori, ali često se pogrešno pripisuju drugim stanjima ili jednostavno zanemaruju.

Priča Davora Brkića ističe važnost rane dijagnostike i svijesti o simptomima KBB-a. Svoje iznenađujuće saznanje o kroničnoj bubrežnoj bolesti u zadnjem stadiju otkrio je tijekom svog boravka u bolnici Sveti Duh nakon što je završio na hitnom prijemu. Sve je počelo s neobjašnjivim osjećajem nedostatka zraka i neočekivanim krvarenjem iz lijevog uha, objašnjava Davor. Bez prethodnih naznaka ozbiljnih zdravstvenih problema, Davor je odlučio potražiti medicinsku pomoć, ne sluteći da će se njegov životni put uskoro okrenuti u posve drugom smjeru. Nakon što je primljen u bolnicu, Davor je podvrgnut nizu opsežnih pretraga i pregleda kako bi se utvrdilo uzrokuje li nejasne simptome njegova bubrežna funkcija. Iako su mu simptomi bili prisutni – nedostatak zraka, visok tlak, glavobolje i umor – nisu se odmah povezivali s problemom bubrega, što je često slučaj kod mnogih pacijenata.

Foto: Shutterstock

Davorov put od neočekivane hospitalizacije do saznanja da mu bubrezi rade sa 10% kapaciteta i početka dijalize, jasno pokazuje koliko je važno slušati svoje tijelo i reagirati na znakove koji nisu uobičajeni. Unatoč prvim vijestima o ozbiljnosti svoga zdravstvenog stanja, Davor je u početku bio iznenađujuće ravnodušan. No, kako je vrijeme prolazilo, shvatio je ozbiljnost situacije i započeo je proces suočavanja s izazovima koje mu je postavila bolest. Osjećao je šok, pitanja o budućnosti prolazila su mu kroz glavu, no istovremeno je sakupljao snagu kako bi se suočio s onim što dolazi. Ono što je posebno iznenađujuće u Davorovu iskustvu jest činjenica da su simptomi koje je iskusio bili neprepoznatljivi kao znakovi bubrežnih problema.

Tijekom sistematskih pregleda u medicini rada za većinu radnih mjesta često ne provodi određivanje razine kreatinina u serumu ili albumina/kreatinina u urinu, već se uglavnom provodi samo osnovna analiza urina. Upravo zato potrebno je raditi probir, a ne samo osluškivati vlastito tijelo, posebice u skupinama s povećanim rizikom od kronične bubrežne bolesti. Za tu svrhu, dovoljno je koristiti eGFR (procjenu glomerularne filtracije) za određivanje razine kreatinina u serumu i albumin/kreatinin omjera u urinu.

Unatoč svim izazovima, postoje razlozi za nadu. Posljednjih deset godina donijelo je novo svjetlo u liječenje KBB-a. Veće razumijevanje zdravog načina života, promjene prehrambenih navika te napredak u medicinskoj tehnologiji pružaju veće mogućnosti u borbi protiv ove bolesti i usporavanju progresije. Ključno je podići svijest o rizicima i simptomima KBB-a, posebno među visokorizičnim skupinama kao što su osobe s dijabetesom, hipertenzijom ili kardiovaskularnim bolestima. Danas, Davor i mnogi drugi pacijenti s KBB-om žive s nadom u budućnost, a njegova priča služi nam kao podsjetnik da se unatoč izazovima, život može nastaviti, a nadanja za uspješnijom budućnošću ostaju. Sada, nakon nekoliko mjeseci liječenja i prilagodbe novom životnom stilu, Davor je pronašao snagu u podršci svoje obitelji, prijatelja i medicinskog osoblja.

Svjetski dan bubrega podsjeća nas na važnost praćenja stanja naših bubrega i poticanja drugih da obrate pozornost na svoje zdravlje. Kronična bubrežna bolest ne događa se „nekome drugome“ – možda je vrijeme da se zapitamo kako su naši bubrezi i bubrezi naših bližnjih? Podizanjem svijesti i poticanjem rane dijagnostike možemo zajedno raditi na borbi protiv ove ozbiljne bolesti.

Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskim društvom za nefrologiju i dijalizu.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije