Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 127
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Koprivničko-križevačka županija

Jedan dan možeš uživati u raftingu na Dravi, a drugi planinariti po Kalniku, opisuju Marta i Stjepan ljepote svog kraja

Moja.hr
Foto: Marina Borovac
1/6
09.06.2023.
u 09:53

"Križevci odišu poviješću, bogati su prirodom i meni su se oduvijek činili kao obiteljski i prijateljski gradić. Nema strke u prometu i sve je blizu, a u svako doba dana i noći si siguran."

Iza nje su višebrojne grupne izložbe u Križevcima, Zagrebu, Rijeci, Beogradu, Karlovcu i Zlataru te samostalne izložbe u Gradskom muzeju Križevci. Njezino je ime Marta Katavić, ima 23 godine, a nakon završene opće Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkog u rodnim Križevcima upisala se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Pohvala na fakultetu

U slikarstvo je zaronila davnih dana. Prvi su porivi, koliko se sjeća, još iz vrtića. Nastavila ih je njegovati tijekom osnovne škole, kada je imala i svoju prvu samostalnu izložbu "Bestijarij", pod vodstvom prof. Brkića. Na prvoj je godini fakulteta dobila pohvalu za uspješan rad, a tijekom studija sudjelovala je u projektima "Hrvatska svijetu'", "Murtić 100", "Projekt Ilica: Q'Art'", "Crno-bijeli svijet'", "Artupunktura", "Amfitrion"... Na smjeru slikarstva je, u klasi Matka Vekića, pa kaže da se slikarstvom najviše i bavi, iako voli napipavati i datosti drugih medija.

– U svakodnevici uz slikanje prakticiram i puno tjelovježbe i, kao i oduvijek, uživam i izražavam se kroz ples. Trenutačno i već neko vrijeme to je ples na šipci – kaže. Zbog studija sada živi u Zagrebu, a u Križevce se vraća najčešće vikendima, kako bi napunila baterije, družila se i zadovoljila potrebu za prirodom i mirom. Također, vezuje ju i program Galerije K2, u kojoj je programska voditeljica, pa kaže da rado povezuje talentirane kolege s Akademije kako bi tamo i izlagali.

Koprivničanin Stjepan Dolenec završio je multimediju, oblikovanje i primjenu na Sveučilištu Sjever u Varaždinu, snima i fotografira već desetak godina, što planira i nastaviti, kao i što više putovati i educirati se u poslu. On i Marta ovogodišnji su predstavnici Koprivničko-križevačke županije u projektu Moja.hr. – Motivirala me Marta, jer je talentirana umjetnica koju čeka svijetla budućnost, a ovo je prilika da pokažem da i dalje postoje ljudi koji žele stvarati i koji to izuzetno vole – kaže Stjepan. – Mene je motivirao razgovor s Kristinom Sočev, tajnicom Turističke zajednice županije, koja mi je učinila čast pozivom da sudjelujem u prezentaciji naše županije. Zaista je divna spoznaja da netko prati moj rad, a projekt mi predstavlja izuzetno iskustvo i suradnju s ljudima punim originalnih ideja, duhovitosti i u čijoj sam se prisutnosti u potpunosti mogla opustiti i biti svoja – objašnjava Marta. Stjepan kaže da će u jednominutnom videu koji snimaju za projekt Moja.hr nastojati pokazati kako Marta vidi njihov predivni, raznoliki kraj, u kojem jedan dan možeš uživati u raftingu na Dravi, a drugi planinariti po Kalniku, i zašto ga voli.

Foto: Damir Špehar/Pixsell

– Bogatstvo ove županije uistinu jesu sadržaji koje nudi i priroda sama po sebi, no tek kad je prisutan u njoj pojedinac stvara bogatstvo vlastitim doživljajem. Iako sada već neko vrijeme živim u Zagrebu i svako toliko se iznenadim koliko mogućnosti on pruža, s iskustvom svoje mladosti u Križevcima nikad ne bih priznala da mi je Zagreb draži. U Križevcima je sve nekako mirnije, a svega je dovoljno. Uostalom, Zagreb je zaista blizu, ponekad je brže Križevčaninu doći u Zagreb nego nekom Zagrepčaninu s jednog kraja grada na drugi. Križevci odišu poviješću, bogati su prirodom i meni su se oduvijek činili kao obiteljski i prijateljski gradić. Nema strke u prometu i sve je blizu, a u svako doba dana i noći si siguran. Što se tiče mladih, puno potencijala odavde je izašlo i puno ih se ovdje i razvilo – govori Marta o privrženosti svome kraju, u kojem voli i boraviti u prirodi pa stoga potencira obilazak okolice Križevaca, polja, sela, vinograda, Kalnika...

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Bilo bi teško otići

Te bi prirodne ljepote svakako pokazala i onome tko joj dođe u goste, a u samome gradu za svakoga bi pronašla ponešto drukčije, bilo da se radi o posjetu crkvi sv. Križa, gdje je bio Krvavi sabor, grkokatoličkoj katedrali ili parku u središtu grada u kojem bi zasjeli sa sladoledom promatrajući prolaznike i okolinu te tako doživljavajući Križevce baš onakvima kakvi jesu. – Zahvaljujući poslu puno putujem, tako da sam imao i tu sreću da vidim svijeta i razmišljam gdje bi bilo lijepo živjeti. Naravno, postoji puno prekrasnih mjesta, ali Koprivnica je ipak mjesto gdje sam odrastao, mjesto gdje su moja obitelj i prijatelji i bilo bi teško otići zauvijek iz nje – objašnjava Stjepan Dolenec zašto je on ostao doma, u Koprivnici.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL, ilustracija

Smještena na plodnom podravskom tlu između mađarske granice uz rijeku Dravu i šumom prekrivenog gorja Kalnika i Bilogore, Koprivničko-križevačka županija na turističkom se tržištu pozicionirala kao cjelogodišnja izletnička destinacija. Razlog tomu su njezine prirodne osobitosti isprepletene brojnim kulturnim sadržajima i tradicionalnim vrijednostima, oplemenjene u suvremenom izrazu naivnog slikarstva, domaće kuhinje, manifestacija, folklora, gostoljubivosti i vjere, poručuju iz županijske Turističke zajednice. No puno je razloga zbog kojih se ovdje vrijedi i dulje zadržati. U bogatim etnografskim zbirkama Josipa Cugovčana u Podravskim Sesvetama i Slavka Čambe u Ðurđevcu, kao i etnografskim odjelima muzeja, sačuvani su od zaborava baština i tradicija, običaji i prošlost. Ovdje se nalazi i jedinstveni projekt kulturnog turizma u Hrvatskoj, Galerijska cesta, na kojoj je petnaestak galerija. U ovoj ćete županiji upoznati i Đurđicu, Dinu, Tomicu i Romea – deve koje žive u "hrvatskoj Sahari" u Đurđevcu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije