Česta želja za desertom nije uvijek samo pokazatelj da ste ljubitelj slatkog, već može biti uzrokovana određenim zdravstvenim stanjima. Stručnjaci navode da potreba za slatkim može biti povezana s načinom prehrane, manjkom energije i nedostatkom sna, ali i s nedostatkom pojedinih nutrijenata. Povremena želja za slatkišima nije razlog za zabrinutost, dok učestala potreba za šećerom može biti znak da tijelu nešto nedostaje.
Nutricionistica Ali Bandier objašnjava da se želja za slatkim često javlja kada tijelu treba brz izvor energije. Ova pojava može biti posljedica nedostatka sna i neuravnotežene prehrane. Proteini i zdrave masti osiguravaju dugotrajniji izvor energije, dok šećer brzo podiže razinu glukoze, nakon čega energija može ponovno naglo pasti. Među nutrijentima čiji se nedostatak povezuje sa željom za slatkim nalaze se magnezij, vitamini skupine B, cink, krom, željezo i omega-3 masne kiseline. Svaka želja za slasticom ne znači automatski da vam nedostaje neki od tih nutrijenata, ali prehrana siromašna važnim nutrijentima može biti jedan od čimbenika koji utječu na prehrambene navike.
Želja za slatkim, pogotovo čokolada, mogla bi biti povezana s nedostatkom magnezija u organizmu. Istraživanja navode da određeni dio populacije ne unosi dovoljne količine ovog minerala, a čokolada je jedan od njegovih izvora, zbog čega se kod nekih ljudi može javiti veća želja za njom, prenosi Parade. Kada je riječ o vitaminima skupine B, oni sudjeluju u metabolizmu glukoze pa njihov nedovoljan unos može utjecati na način na koji tijelo koristi glukozu kao izvor energije. Cink također ima važnu ulogu u probavi i radu živčanog sustava, a njegov nedostatak može biti povezan s promjenama u metabolizmu i pojavom želje za slatkim. Namirnice bogate cinkom uključuju kamenice, slanutak, špinat, sjemenke bundeve i indijske oraščiće, pa ih možete uključiti u prehranu kao dio uravnoteženog jelovnika.
Nedostatak željeza povezuje se s niskom razinom energije i čestim umorom, zbog čega se može javiti potreba za brzom energijom iz slatke hrane. Željezo se nalazi u mesu, ribi i peradi, ali i u grahu, grožđicama, suhim marelicama i špinatu. „Manjak željeza često se povezuje s niskom razinom energije, pa tijelo nakon duljeg razdoblja iscrpljenosti može početi tražiti brz izvor energije”, navodi Bandier. Za uravnoteženu prehranu važna je i dovoljna količina omega-3 masnih kiselina. One su povezane s razinom dopamina, neurotransmitera koji sudjeluje u sustavu nagrađivanja, a povećan unos omega-3 masnih kiselina mogao bi pomoći u smanjenju želje za šećerom povezane s potrebom za dopaminskim podražajem, odnosno popravljanjem raspoloženja. Dobri izvori ovih kiselina su losos, tuna, sardine, inćuni i pastrva.
Povremena želja za čokoladom ili drugom slasticom sama po sebi nije razlog za zabrinutost. Situacija je drukčija kada se potreba za slatkim javlja gotovo svakodnevno i teško ju je kontrolirati unatoč promjenama prehrane i životnih navika. Tada je dobro razgovarati s liječnikom, posebno ako postoje i drugi simptomi ili u obitelji postoji povijest dijabetesa. „Određena zdravstvena stanja mogu uzrokovati pojačan apetit i želju za slatkim, uključujući dijabetes tipa 2 i sindrom policističnih jajnika”, upozorava nutricionistica Kelsey Costa. Pojačana potreba za hranom može biti povezana i s psihičkim stanjima poput depresije i anksioznosti. Dugotrajne i izražene promjene apetita zato ne treba zanemarivati, a u slučaju zabrinutosti dobro je potražiti savjet liječnika ili stručnjaka za prehranu.
Otvori KEKS Pay
