Visoke ljetne temperature stvaraju idealne uvjete za nevidljive neprijatelje na tanjurima. Bakterije poput salmonele i E. coli eksponencijalno se množe u onome što stručnjaci nazivaju "opasnom zonom", temperaturnom rasponu između 5 i 60 stupnjeva Celzijusa, prenosi SFG. Broj mikroorganizama na kvarljivoj hrani može se udvostručiti svakih 20 minuta. Pravilo nalaže da se kuhana hrana i lako kvarljive namirnice ne ostavljaju izvan hladnjaka dulje od dva sata. No, to pravilo ima ključnu ljetnu iznimku: kada vanjska temperatura prijeđe 32 stupnja, taj prozor sigurnosti smanjuje se na samo jedan sat.
Meso, perad i riba, sirovi ili pečeni, spadaju među najrizičnije namirnice zbog visokog udjela proteina i vlage. Posebno su opasni proizvodi od mljevenog mesa poput pljeskavica i ćevapa, jer se bakterije tijekom mljevenja rasporede po cijeloj masi. Ključno je postići odgovarajuću unutarnju temperaturu, što se jedino pouzdano provjerava kuhinjskim termometrom. Perad bi trebala dosegnuti najmanje 74 stupnja, mljeveno meso 71 stupanj, a odresci 63 stupnja kako bi se uništili patogeni poput salmonele.
Gotovo da nema ljetnog druženja bez kremastih salata i slastica. No, jela na bazi mliječnih proizvoda, jaja i majoneze-poput popularne francuske ili krumpir salate-tempirane su bombe na vrućinama. Meki sirevi, mlijeko, vrhnje i slastičarske kreme izuzetno su osjetljivi. Jaja, posebno sirova ili nedovoljno termički obrađena u umacima, predstavljaju značajan rizik od salmonele. Čak i ako su donesene iz hladnjaka, na stolu pod suncem brzo dosežu opasnu temperaturu koja pogoduje razvoju bakterija.
Manje očiti, ali jednako opasni krivci za trovanja su kuhana riža, tjestenina i narezano voće. Kuhanjem riža i tjestenina postaju vlažne i idealne za rast bakterija. Slično je s voćem poput lubenice; kada se prereže zaštitna kora, unutrašnjost postaje izložena mikroorganizmima. Najveća opasnost ipak vreba od unakrsne kontaminacije. Korištenje istog pribora ili daske za sirovo meso i zatim za gotovu hranu siguran je način prijenosa opasnih bakterija na hranu koja se više neće termički obrađivati.
Srećom, prevencija je jednostavna ako se slijede osnovna pravila rukovanja hranom. Uvijek perite ruke sapunom. Strogo odvajajte sirovo meso od gotovih jela; u prijenosnom hladnjaku sirovo meso držite na dnu, dobro zapakirano. Koristite termometar za provjeru pečenosti mesa. Hranu držite pokrivenom od insekata. Ostatke pospremite u hladnjak unutar propisanog roka, a ako ste u nedoumici oko ispravnosti neke namirnice, najsigurnije ju je baciti.
Ako ipak dođe do trovanja, simptomi poput mučnine, povraćanja i proljeva mogu se pojaviti unutar nekoliko sati do nekoliko dana. Ključno je ostati hidriran unosom vode i elektrolita. Lijekove protiv proljeva izbjegavajte, osim ako to ne savjetuje liječnik. Ako ne možete zadržati tekućinu ili simptomi postanu ozbiljni, potražite liječničku pomoć, posebno ako se radi o djeci, starijim osobama ili osobama s oslabljenim imunitetom.
Što će se dogoditi vašem tijelu ako svaki dan jedete zobenu kašu? Ove posljedice vidljive su već nakon tjedan dana!
Otvori KEKS Pay
