"Grad spava, čujem mu disanje", refren je velikog hita TBF-a koji dobro oslikava život u Dalmaciji u zimskim mjesecima. Turisti odu, hoteli i restorani se zatvore, a i lokalci žive u nekom usporenom, pospanom ritmu. No Šibenik, u kojemu se cijelog ljeta živi punim plućima uz brojne koncerte i festivale na trgovima, plažama i starim tvrđavama, ni zimi ne staje sa životom. Za to je zaslužan Azimut, klub koji je od svog otvaranja prije 13 godina središte kulturnog i koncertnog života. Azimut je smješten u povijesno važnom prostoru Šibenskih bunara, koji su sagrađeni 1453., srednjovjekovnom Šibeniku značili život. U njima više nema vode nego, kako kažu u Azimutu, danas ondje živi kultura. Klub Azimut ujedno je dobitnik mnogih priznanja Grada Šibenika, ali i struke za uređenje prostora te kvalitetu sadržaja koje nudi svojim posjetiteljima. Tako ćete ondje naići na razne izložbe suvremenih umjetnika, vidjeti mnogobrojne fascinantne umjetničke instalacije i uživati u koncertima. U Azimutu tijekom godine u prosjeku organiziraju oko 220 događanja. Od toga je oko 80 koncerata, dok ostalo čine izložbe, književne večeri, predavanja, radionice te razni društveni programi poput pub kvizova i večeri društvenih igara. Često ugoste i različite manifestacije. Moglo bi se reći da Azimut ima tri pozornice; koncertnu dvoranu, galeriju i ljetnu pozornicu, odnosno green stage – i svaka od njih nosi svoj dio programskog angažmana. Osnivač Azimuta je Hrvoje Jelković, rođenjem Zagrepčanin, koji je u Šibenik stigao s Matom Škugorom kako bi radili festival Terraneo. Jednom je prilikom sjedio na kavi ispred ispred bunara i vidio da se prostor iznajmljuje, a ostalo je povijest. Jelković kaže da im je zima izazov, ali oni je doživljavaju i kao priliku da grade vlastiti svijet.
– Ljeti publika dolazi gotovo sama, zahvaljujući turističkoj sezoni i slici Šibenika kao grada koji teži tome da bude morska prijestolnica suvremene kulture, ali i činjenici da već 13 godina nudimo besplatan kulturni sadržaj u srcu stare gradske jezgre. Ljetnim programom ne podilazimo publici, nego je to javna prezentacija svega što radimo tijekom godine. Zimi se program seli u naš prostor Četiri Bunara. Energija tog prostora i publike uvijek izvuče nešto posebno iz izvođača, a nije rijetkost da nam na koncerte dolazi publika iz Splita, Zadra, Zagreba i okolnih mjesta. Upravo tada najviše dolazi do izražaja uloga Azimuta kao kulturnog centra – održavamo kontinuitet, dajemo ljudima razlog da izađu i pokazujemo da Šibenik živi i izvan sezone. Financijski je to zahtjevno i traži puno odricanja, ali upravo u tom razdoblju nastaju najčvršće veze s publikom i umjetnicima te se rađaju nove ideje koje pokreću buduće projekte. Sve je to krug koji nas stalno motivira da idemo dalje – kaže Jelković koji program radi s Kolektivom 4B, grupom entuzijasta i volontera koji kreiraju likovne, glazbene, književne i druge programe. Azimut ima važnu ulogu u razvoju lokalne scene te u pružanju prilika mladim umjetnicima i glazbenicima.
– Više od pola programa čine nastupi lokalnih i regionalnih izvođača. Azimut je mnogim bendovima prvo mjesto susreta sa širom publikom, ali i siguran prostor za učenje, rast i suradnju s iskusnijim kolegama. To je važno jer scena ne raste samo brojem koncerata već i razmjenom iskustava, inspiracija i kontakata koji se ovdje ostvaruju. Odličan primjer je projekt AJMO, koji je u kratkom vremenu uspio pokrenuti koncertne aktivnosti u manjim sredinama koje nisu imale kontinuitet takvih programa, posebno zimi. Nama je inicijativa za pokretanje tog projekta bila iznimno važna jer smo shvatili da u svojim nastojanjima nismo sami, a to puno znači – kaže Jelković.
Projekt AJMO pokrenuli su Ministarstvo kulture i medija i Ured za izvoz glazbe Hrvatske glazbene unije, a iz njega su izuzeti najveći gradovi, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Ove godine odabrano je 15 organizatora iz 15 gradova kojima se sufinancira održavanje po 4 koncerta. Ideja tog projekta je potaknuti glazbena događanja u manjim gradovima, gdje koncertnih aktivnosti posebno nedostaje izvan ljetnih mjeseci. Kako nam je nedavno u intervjuu rekao Dražen Baljak, predsjednik HGU-a, gotovo 80 posto glazbenih događanja izvan većih gradova u Hrvatskoj odvija se upravo tijekom ljeta. Zimi se nažalost u većini države, a pogotovo u onom dijelu koji se ljeti turistički iscrpi, spava zimski san. K tome, jedino Zagreb ima stabilnu kontinuiranu cjelogodišnju koncertnu sezonu uz povremene bljeskove većih gradova i još nekoliko izuzetaka poput Zaboka ili Šibenika. Hvale vrijedan je i projekt Rock&off festivala koji po Hrvatskoj organizira Rock&off tour, a u čijem sklopu trenutačno Ki Klop, Bed Red Bunny i Nemeček imaju gostovanja u Makarskoj, Kninu, Zaboku i Zadru. Uz kroničan nedostatak adekvatnih klubova i koncertnih prostora u većini gradova, s obzirom na to godinama nije postojala nikakva scena, danas često nedostaje i publike za takve sadržaje. No Hrvoje Jelković kaže da u Šibeniku ima i publike koja ima želi nazočiti sadržajima i koncertima koji oni priređuju.
– Publike uvijek ima, ali na njoj treba raditi. Šibenik ima dugu glazbenu tradiciju i publiku otvorenu prema alternativnim sadržajima. Naše iskustvo pokazuje da, kada se ponude kvalitetan program i dobri produkcijski uvjeti te ono najvažnije, kada se stvori povjerenje, ljudi dolaze. Kao i svi slični prostori, borimo se da privučemo nove generacije. U tome uspijevamo, iako nije lako mlade odvojiti od virtualnog svijeta i lakih nota koje ih okružuju. Danas algoritmi uvelike određuju smjer kretanja, a mi se trudimo razbiti te obrasce i mladima otvoriti jedan novi svijet – kaže Jelković koji pojašnjava da je jedan od ključnih ciljeva njihova djelovanja pružanje prilike neafirmiranim bendovima te je stoga pokrenut i projekt Nevidljiva scena.
– Projekt Nevidljiva scena jedan je od temelja našeg djelovanja i ove je godine ušao u svoju petu sezonu. Naša i regionalna scena nikada nije bila kvalitetnija, raznovrsnija i uzbudljivija, a opet ostaje nedostupna široj publici. Ovim projektom trudimo se to promijeniti. Nama je jednako važno pružiti pozornicu bendu koji tek kreće, kao i etabliranom izvođaču jer upravo ta raznolikost održava scenu živom i vibrantnom. Azimut je bio mjesto gdje su mnogi bendovi prvi put dobili ozbiljniju pažnju publike i medija – napominje Jelković koji smatra da alternativa scena, uz mnogo truda, može samostalno živjeti.
– Alternativna kultura može živjeti samostalno ako postoji čvrsta podrška zajednice i jasno prepoznata vrijednost onoga što neki prostor stvara. Vjerujemo da kultura i glazba imaju moć mijenjati zajednicu nabolje i zato nastavljamo svoj put – kaže Jelković koji najavljuje uzbudljivu jesen i zimu u Azimutu s nastupima Pankrta, Mayalesa, LHD-a, a svirat će i Porto Morto, Ki klop, IDEM, Djeca, LET 3, Koi Koi...
U Vinkovcima, gradu koji je po broju stanovnika tek nešto malo manji od Šibenika, situacija je potpuno drukčija. U gradu koji je iznjedrio Majke i Kojote danas nedostaje i prostora za svirke i bendova, a posljedično tome i publike. Jedino mjesto koje se odbija predati je kafić Hang Loose. U lokalu uređenom u retro rockabilly stilu može se slušati rockabilly, blues, rock, zabaviti se na live-svirkama, a i nazočiti raznim promocijama i foto-sessionima...
Uz Rockabilly festival koji organiziraju već devet godina, ondje nude i još nekoliko tematskih programa. Demo snimka je program kojim podržavaju nove autore kojima je potrebna promocija ili su izdali jedan album pa im je potrebna vidljivost. Zatim je tu blues koncertni serijal s fokusom na blues bendove, a tu su i Dobre vibracije u sklopu kojih se održavaju koncertne aktivnosti i izložbe, projekcije filmova i radionice slikanja. No fokus je na klupskim koncertima.
– Ove godine imali smo tridesetak koncerata. Svirke su u kafiću u koji stane pedesetak ljudi ili u našem dvorištu gdje ih stane još stotinjak. Možda bismo neke veće koncerte organizirali i drugdje, ali u našem gradu nema takvih prostora. Ima još nekoliko kafića koji organiziraju neke svirke, ali Hang Loose jedini ima kontinuirani program u sklopu kojeg se mogu čuti autorski i tribute bendovi – kaže Ana Vukoja, koja je koja s mužem Matijom vodi spomenuti kafić, a i predsjednica je udruge retroPERSPEKTIVA, koja je zadužena za organizaciju programa. Ana kaže da je mali broj Vinkovčana zainteresiran za rock i blues program, ali na koncerte im dolaze i gosti iz okolnih mjesta i gradova. U razgovor se uključuje i Matija, koji smatra da su Vinkovci izgubili taj rockerski sjaj.
– Malo me već ljuti kada mi ljudi kažu da su Vinkovci grad rocka. Možda je tako nekad bilo, ali sada uopće nema tog rockerskog duha u gradu. Baš bih volio da sam živio 1989. da vidim kako je to tada izgledalo – kaže Matija, a Ana dodaje: – Veliki je problem i naplata ulaznica jer to ljude odbija i publika se prepolovi, a govorimo o iznosu od 3,4 eura. Ljudi nemaju naviku plaćanja ulaznica, a samo tako možemo doći do nekog etabliranijeg benda – kaže Ana i najavljuje da će u listopadu, u sklopu projekta AJMO, u Hang Looseu nastupiti Kojoti.
– Pružamo priliku mladim i neafirmiranim bendovima. Održavamo scenu na aparatima, dok ne dođe do neke promjene – kažu Ana i Matija. U Slavoniji živahnu koncertnu aktivnost ima Rock bar King u Đakovu kao i Tom klub u Požegi, a nešto sadržaja nudi se i u Slavonskom Brodu.
Za razliku od Vinkovaca i mnogih drugih gradova, u triput manjem Zaboku kulturna, a s njome i rock i alternativna scena žive punim plućima. Epicentar zbivanja je Centar urbane kulture Regenerator, ujedno dobar primjer suradnje lokalne uprave i kulturne zajednice. Izgradnju CUK-a Regenerator financirali su EU i Grad Zabok, a nastao je na mjestu starog kluba u jednoj tvorničkoj hali. Potpuno obnovljeni prostor u centru Zaboka otvoren je prije godinu dana, a tri zasebne zgrade međusobno su povezane u jednu cjelinu. Regenerator je danas jedan od boljih klubova u Hrvatskoj, a ima sjajno uređenu koncertnu dvoranu u koju stane 450 ljudi te još nekoliko drugih odvojenih prostora za druge kulturne sadržaje.
– Tri međusobno spojena objekta obuhvaćaju gotovo 2000 metara četvornih površine. Bivša, obnovljena tvornička hala ponovno je počela s proizvodnjom kulturnih sadržaja u prosincu 2024. Iako se nakon obnove ovaj pogon tek zagrijava, u nepunih godinu dana koliko dosad radi održano je 109 događanja – koncerti, filmovi, izložbe, književne večeri..., a od toga 41 koncert. Do kraja godine planiramo još oko 40-ak događanja, od kojih 18 koncerata. S obzirom na toliku količinu kulturnog sadržaja te najnoviju opremu same koncertne dvorane, u kojoj se nalaze tri potpuno opremljene sviraonice, mali tonski studio i prostori za izvođače možemo reći da smo jedinstvena koncertna dvorana i kulturni centar u ovom dijelu regije – kaže Tin Šemovčan, ravnatelj CUK-a Regenerator – te dodaje im je jedan od ključnih zadatka podrška domaćim umjetnicima i glazbenicima koji imaju mogućnost koristiti prostore za probe po pristupačnim cijenama. Nakon pauze zbog pandemije i obnove prostora ponovno organiziraju i HGF festival, koji je postao nacionalna platforma za demo bendove, a uskoro će doživjeti i svoje 30. izdanje. U Zaboku ima i dovoljno publike za njihove programe.
– Zabok ima dugu i raznoliku kulturnu tradiciju, a njezin neizostavan dio je i Regenerator. U gradu djeluju brojne udruge i organizacije koje pokrivaju različita područja kulture, dok se mi fokusiramo na ono modernije, urbano i alternativno. Samim time je i većina mladih upoznata s kulturom i navikom posjećivanja kulturnih događanja. Posebno smo ponosni što na jednom mjestu i u istoj večeri možemo publici ponuditi film, književni program, izložbu i koncert – nešto čime se ne mogu pohvaliti i mnogo veći gradovi. Sigurni smo da u Zaboku ima dovoljno publike jer sadržaj koji nudimo stvarno je raznolik, a kada ispred Regeneratora vidimo automobile s tablicama iz drugih županija, pa čak i iz susjedne nam Slovenije, to nam daje dodatnu potvrdu da radimo pravu stvar. Trenutačno je u najavi i pilot-projekt HŽ-a kojim bi se Zabok i Zagreb povezali noćnim vlakovima što vidimo kao odličnu priliku za dodatni rast – kaže Šemovčan ističući dobru suradnju s Gradom Zabokom. Ljetos je, uz Pulu i Zagreb, u Zaboku nastupio Marky Ramone, punk rock-ikona i bubnjar newyorških Ramonesa. Svirali su i LET 3 i drugi poznati hrvatski i regionalni bendovi. Je li ih teško nagovoriti da dođu svirati u Zabok, posebice s obzirom na to da ni Zagreb nije predaleko?
– Većina izvođača i sama nam se javlja, jer su se uvjerili u kvalitetu zvuka i opreme koju imamo i željeli bi nastupati u takvim uvjetima. Blizina Zagreba s jedne nam strane donosi prednost, ali i otežava rad. Hrvatska je izrazito centralizirana, pa se većina kulturnih i glazbenih događanja ipak koncentrira u glavnom gradu. Naša je misija pokušati zadržati lokalnu publiku kod kuće, iako je teško natjecati se sa sadržajem koji nudi metropola, ali upravo u tome i leži izazov. Situaciju komplicira i to što bendovi često traže jednake uvjete nastupa u manjim gradovima kao i u većima, a jasno je da nije isto prodati 300 ulaznica u Zaboku i u Zagrebu. No zanimljivo je da Zagreb trenutačno nema prostor poput našeg Regeneratora. Dugoročni cilj nam je da postane jedan od prepoznatljivih kulturnih centara ovog dijela Hrvatske. Do tada idemo korak po korak: malo poezije, malo panka, malo filma... Želimo da Zabok postane mjesto na kojem se kultura ne samo konzumira, nego i stvara – kaže Tin Šemovčan iz Regeneratora, koji je postao centar urbane kulture cijelog Zagorja, jer prostora s takvim uvjetima ima malo ili gotovo i ne postoje.
Na sjeveru Hrvatske ističe se Koprivnica koja već godinama ima razvijenu jazz, rock i punk scenu. Overflow, Ogenj, Ivan Grobenski, Šiza i The Gentleman neka su od već etabliranih imena iz Koprivnice, a ondje djeluje još desetak bendova. Grad ima važan ljetni festival RockLive te nekoliko aktivnih klubova za svirke, a u FUNK-u, koji vodi istoimena, iznimno aktivna udruga, održavaju se brojna događanja i nastupaju etablirana imena te im uskoro stižu i Pipsi. U Koprivnici djeluje i diskografska kuća Intek Music, koju vodi Marin Hraščanec, glazbenik i glazbeni producent te član organizacijskog odbora Fest Jazza, koja sceni daje dodatnu vidljivost svojim aktivnostima. Koprivnica je postala i sveučilišni grad pa joj je i to dalo zamaha, a ne nedostaje ni publike za urbanu kulturu. Za taj grad nema straha.
Varaždin pak ima izuzetno popularni Špancirfest i veliku sportsku dvoranu u kojoj nastupaju popularni izvođači, ali mladi kažu da ipak nedostaje prostora za zimsku klupsku scenu. Slično je i u obližnjem Čakovcu. U Križevcima udruga Kvark provodi zanimljive programe i koncerte u tamošnjem Klubu kulture. Od Zagreba do Rijeke povremenih događanja bude u Karlovcu i Sisku, dok se na Kvarneru i u Istri uglavnom se sve zbiva u Rijeci i Puli. No najveći je problem većine gradova nedostatak adekvatnih klubova s profesionalnom opremom pa se koncerti često održavaju u kafićima koji imaju sluha za takvu vrstu kulture i glazbe, ali ne i prave tehničke uvjete.
Dok su Šibeniku, Zaboku i Koprivnici kulturna scena buja i primjer je dobre suradnje s lokalnom upravom, Benkovac je primjer grada u kojem urbana kultura leži na leđima lokalnih entuzijasta. Situacija nije bajna ni u drugim dalmatinskim gradovima. Postoji Sinjski kulturni urbani pokret (S.K.U.P.), udruga građana koja djeluje od 2004. i ljeti organizira glazbeni festival SARS, uz još nekoliko mjesta koja organiziraju svirke poput kluba A3 u Kninu ili Rockatansky u Makarskoj. Osim institucionalnih priredbi poput dana općina ili događaja koji se organiziraju u povodu nekih praznika odnosno ljetnih festivala za mlade, izvan većih centara poput Splita i Zadra i nema nekih sadržaja. U Benkovcu udruga Vlajter-ego već se 14 godina bori da održi na životu neku urbanu scenu, te organizira kulturna događanja i festival Vlajternativa. Predsjednica udruge Dunja Gusić, profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi, osnovala je 2012. s grupom istomišljenika udrugu koja se bavi nezavisnom kulturom u Benkovcu.
– Motiviralo nas je to što nismo imali sadržaje koji nas zanimaju, nešto izvan one dominantne, mainstream ponude koju su nudili Turistička zajednica, Grad i Županija. Jednostavno smo odlučili sami kreirati i osmisliti takav sadržaj – priča Dunja i govori kako im je najveći problem nedostatak prostora za koncerte rock-bendova ili malo alternativnije sadržaje. Prije su u Domu kulture imali prostor za koncerte, no stari Dom je srušen, a u novoizgrađenom postoji dvorana. Ona međutim nije adekvatna za sve vrste koncerata te tamo Udruga ima samo uredsku prostoriju.
– Dok smo imali prostoriju udruge u starom Domu kulture, organizirali smo događanja jednom mjesečno, a bez obzira na to što su se odigravala usred zime, ovdje u dalmatinskom zaleđu, bila su iznimno posjećena. Iz drugih gradova ljudi su dolazili na naše svirke, izložbe i promocije knjiga, a kad smo ostali bez prostorije, sveli smo se na festival Vlajternativa koji se odvija jednom godišnje te je vrhunac našeg rada i djelovanja tijekom godine. Prošle godine oživio nas je Projekt AJMO, a dobili smo sredstva i ove godine. Prilagodili smo program i široj populaciji tako smo u Domu kulture organizirali koncert koncert Zdenke Kovačiček u rasprodanoj dvorani – kaže Dunja. Koncerte danas uglavnom organiziraju u pizzeriji Kod Pape, koja je zapravo centar nezavisne kulture u Benkovcu i ondje se odvija urbani život grada. Ove godinu u sklopu projekta AJMO organizirat će tri koncerta u pizzeriji dok u Domu kulture planiraju organizirati koncert grupe Kries. Na festivalu Vlajternativa uglavnom nastupaju punk i metal bendovi. – Dolaskom Zdenke Kovačiček i MORTA malo smo privukli i lokalnu publiku. Želimo otvorili vrata građanima Benkovca da vide da nije nikakav bauk doći na naš koncert, nego da zapravo i time obogaćuju svoj život zimi budući da tada događanja baš i nema – kaže Dunja. U vrijeme adventa Udruga studenata uz pomoć Grada organizira događanja i koncerte u gradu, a u ostalim mjesecima oni pokušavaju obogatiti noćni život u svojoj sredini. Nije lako ni dovesti poznate bendove na festival Vlajternativa u Benkovcu.
– Bude tu i puno predrasuda, što je opet razumljivo jer Benkovac nije poznat po nezavisnoj underground sceni, odnosno tek se malo etablirao. Ali Benkovac je poznat po domaćinskom pristupu ljudima. Tako smo i mi valjda to naslijedili. Bez obzira na to što pripadamo nezavisnoj kulturi, imamo taj duh, tako da bendovi na kraju budu oduševljeni. Sjetim se često Bambi Molestersa koji su rekli: "Lako je organizirati koncert u Zagrebu i u New Yorku, ali hajde ga organiziraj u Benkovcu" – kaže Dunja, i kaže da im je san da ponovno imaju svoj prostor za svirke. – Taj prostor nam je najveća želja, čak se čudimo sami sebi da nam ta motivacija još traje. I taman kad mislimo da stvarno više ne možemo, jer i mi smo malo stariji i moramo živjeti iako smo svoje živote potpuno podredili radu u udruzi, a nitko od nas nije zaposlen u njoj i nitko to ne radi zbog novca nego volonterski, onda dođe Vlajternativa na koju se odazove veliki broj ljudi pa nas to motivira da preživim zimu. Sad slijedi AJMO i eto proljeća i nove Vlajternative pa idemo dalje – kaže na kraju ipak optimistično profesorica Dunja. A dok je tao angažiranih i ustrajnih poput nje i njezine ekipe, nema zime ni za nezavisnu i urbanu kulturu.
* Tekst objavljen u sklopu projekta "Poticanje novinarske izvrsnosti" uz potporu Agencije za elektroničke medije
Otvori KEKS Pay
I Benkovac