Dok je Muzej za umjetnost i obrt još uvijek u procesu obnove od potresa, Lauba – kuća za ljude i umjetnost ponovno je postala domaćin najvažnije strukovne dizajnerske manifestacije, bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna, koja je svečano otvorena jučer. Osim što ove godine obilježavamo četvrt stoljeća postojanja izložbe, Hrvatsko se dizajnersko društvo može pohvaliti najvećim odazivom dosad, koji je rezultirao i najopsežnijom selekcijom od čak 346 dizajnerskih rješenja, koja do 22. siječnja možete pogledati u prostoru Laube, a jedan od selektora izložbe te vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda Sean Poropat rekao nam je nešto više o mladim nadama hrvatske dizajnerske scene i važnosti Izložbe hrvatskog dizajna.
– Na ovogodišnjoj su se izložbi počeli prožimati kultura i prodajni svijet proizvoda koje viđamo na policama naših dućana, što je vrlo pohvalno jer je nekada dizajn bio nešto što se tek probijalo na scenu te je bio vezan uglavnom za institucije i udruge na državnoj razini, dok danas veliki brendovi prepoznaju važnost dizajna pa se u tom slučaju on primjećuje i širi. Naša se struka tijekom godina jako razvila, jednako kao i način na koji mi dizajneri promišljamo. Ono što je jako važno jest da javnost vidi radove koji iza sebe imaju strategiju i prodajni smisao, a posebice mi je drago vidjeti da dizajner više nije samo profesionalna struka, već nešto čime se bave strastveni zaljubljenici u dizajn, koji je nedvojbeno postao životni poziv – rekao je Sean Poropat.
– Studentska kategorija ove godine bila je izuzetno uzbudljiva i zanimljiva jer još nikada nismo imali toliko ozbiljne studentske radove koji mogu poslužiti kao primjer nama profesionalcima. Mladi dizajneri pokazali su iznimnu mudrost i sposobnost sagledavanja šireg konteksta u pronalaženju novih rješenja, čak i u svijetu gdje se čini da je sve već izmišljeno. Taj dio izložbe posebno me razveselio jer pokazuje da dolazi generacija koja promišlja na dublji i inovativniji način.
Oplemenjivanje izložbe vidi se i u kategorijama za nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva. Za razliku od prošloga izdanja održanog 2023. godine, kada su nagrade dodijeljene u osam profesionalnih i studentskih kategorija, sada smo dobili još jednu dodatnu kategoriju, dizajn knjiga i publikacija. U natjecanju sudjeluju 241 profesionalni rad te 105 studentskih radova koje je izabrala Selekcijska komisija koju čine Sarah Baron Brljević, Lana Cavar, Lana Grahek, Sven Jonke, Maša Milovac, Sean Poropat i Gala Marija Vrbanić, dok su im se u Ocjenjivačkom sudu pridružila još dva međunarodna stručnjaka, kosovska dizajnerica Nita Salihu Hoxha i nizozemski multidisciplinarni dizajner Peter Bilak.
Velika nagrada HDD-a i nagrada cjelovitog projekta profesionalne kategorije uručene su dokumentarnom serijalu "Moderna vremena", koji je popularizirao hrvatski dizajn od sredine prošloga stoljeća do danas, a čiji su autori i producenti Dubravko i Matej Merlić, dok je u studentskoj kategoriji nagrada pripala Ninu Dolencu i njegovu projektu #POSTbody, čija je tema tjelesno-dismorfni poremećaj. Za modni i odjevni studentski dizajn nagrađena je kolekcija "Apricity" Sare Lutring, a od studentskih dizajna ambalaže najbolji je bio "Quattro Terre" Ijana Prelca, dizajn boca od četiri vrste istarske gline. U profesionalnoj kategoriji dizajna ambalaža nagrađen je Filip Latin za dizajn popularnih Napolitanki.
Web arhiva "Fragmenti Uspomena" Larise Šmitran najbolji je interaktivni studentski dizajn, dok je nagrada profesionalnog dizajna vizualnih komunikacija pripala dizajnu 75. Dubrovačkih ljetnih igara, za koji je zaslužan Zoran Đukić. Što se tiče studentskih vizuala, dodijeljene su dvije nagrade – "Faci" Gorana Gajića te "Finalu Labuđeg jezera" Tee Lucek. Dizajn knjige "Kasper Andreasen: High Capacity" autora Tonija Uroda najbolji je profesionalni dizajn knjiga i publikacija, izložba "Riso i prijatelji: 220.000 otisaka kasnije" nagrađena je u profesionalnoj kategoriji prostorne i grafičke intervencije, a kolekcija tri stolice, "Axiom", Simona Morasija Piperčića najbolji je profesionalni produkt dizajn. Studentska kategorija produkt dizajna imala je dva pobjednika, "Objekti za p(re)okret" Ane Koruge te rad "Kos" Dore Mihinjač, a za kritički studentski dizajn nagrađena je Tana Jeić i rad "Prepletene".
Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo pripala je Mladenu Orešiću, dizajneru koji je neposredno nakon završetka studija u Beču sudjelovao u osmišljavanju inovativnih rješenja za tvornicu Jadran, što mu je omogućilo prve profesionalne dizajnerske korake, a tvornica Jadran njegov je trud tada nagradila i stipendijom.
– Iako su djela Mladena Orešića nastala u bivšoj državi, ona i danas imaju snažan utjecaj na hrvatski dizajn. Baš smo nedavno nabavili stolac kojem se divimo prvenstveno zbog ideje društva koja se prepoznaje u njegovim radovima koji oslikavaju vrijednosti društva tog vremena. Umjesto oslanjanja na vanjske izvore koji nemaju nikakve veze s nama, naše su potrebe tada bile zadovoljavane domaćim dizajnerskim rješenjima koja su se primjenjivala na sve društvene aspekte, a upravo Orešićevi radovi simboliziraju kako dizajn može oblikovati i odražavati identitet društva, što je danas često zanemareno, ali itekako inspirativno – objasnio je Poropat.
Izložba hrvatskog dizajna ponovno je predstavila cjelovit pregled naše dizajnerske scene koja se u 25 godina postojanja izložbe jako razvila, a posebice zbog utjecaja stranih dizajnera čiji su nam radovi, zahvaljujući modernom dobu, uvijek dostupni, naglasio je Sean Poropat.
– Fascinantno je vidjeti širinu struke, od stvaranja vizualnih identiteta za proizvode poput čokolade do promocije nezavisnih udruga i festivala. Sve to pokazuje koliko promišljanja, znanja i stručnosti stoji iza svakog dizajnerskog rješenja. Globalizacija, koja je uzela maha, snažno je utjecala na dizajn, a nostalgija koja je uvijek prisutna usmjerena je grupnom viđenju i promišljanju. Smatram da se takvo što ipak neće ponoviti jer živimo u globalnom vremenu u kojemu znamo što rade američki i europski dizajneri, a to, naravno, utječe i na nas. Zbog većeg uvida te brzog protoka informacija imamo priliku povezati globalne utjecaje s lokalnim specifičnostima, a upravo u toj mješavini globalnog i lokalnog leži potencijal hrvatskog dizajna koji može definirati vlastite vrijednosti i okvire u svjetskom kontekstu – zaključio je Sean Poropat.
