Guverner HNB-a Željko Rohatinski počeo je trošiti devizne rezerve kako
bi zaustavio slabljenje kune, koja je u kratkom roku izgubila na
vrijednosti više od 4 posto. Tim je potezom centralna banka zadovoljila
veliku potražnju za eurima, ali i potaknula rast kamata na tržištu
novca.
Otišlo 598 mil. eura
Današnja prodaja 328,3 milijuna eura bankama (po 7,40 kune za euro) ima
povijesne razmjere po veličini, ali i smjeru intervencije. Proteklo je
desetljeće HNB češće kupovao nego prodavao devize jer je usporavao
jačanje kune, a sad drugi put u tri mjeseca čini obratno jer kuna
slabi. HNB je prvi put prodao veliku količinu eura – 270 mlijuna eura –
u listopadu 2008. jer je zaustavljao nalet tečaja prema 7,30. Danas je
HNB intervenirao sa 328 milijuna eura jer je na međubankarskom tržištu
tečaj kucao prema 7,50.
Pretpostavlja se da je devizna intervencija rezultat ovotjednog
razgovora guvernera s vodećim bankarima, s kojeg je javnosti odaslana
poruka da naglo slabljenje kune na odgovara nikome. Bankari tvrde da
kuna ne slabi zbog špekulacija nego zbog velike potražnje za eurima,
koje uglavnom kupuju tvrtke kako bi platile svoje obaveze prema stranim
partnerima.
– To je početak ozbiljnih intervencija jer više nije riječ o dnevnim
nego o strukturnim fluktuacijama. Na naplatu dolaze računi iz prošlosti
– komentar je analitičara Damira Novotnyja koji vjeruje da će tokom ove
godine HNB morati intervenirati s dvije do tri milijarde eura kako bi
osigurao zadovoljavajući likvidnost, ne krenu li stvari u svijetu
nabolje.
Mali su izgledi za to, Češka je, primjerice, imala najveći pad
proizvodnje u 20 godina, Mađarska je najavila rebalans i povećala
deficit, Rumunjska je povukla sve depozite iz banaka. Daleko od očiju
javnosti i kod nas vlast i poslovne banke traže od centralne banke nove
emisije novca jer se, zbog pada poreznih prihoda, pokazalo da će državi
trebati više kredita nego što se planiralo. Iznova raste potražnja za
kunama, pa su nakon jednomjesečnog zatišja kamate na tržištu novca
preskočile 11 posto.
Umjereno rastu
Opečene iskustvom Zagrebačke banke, koja je uoči Nove godine povukla
povećanje kamata nakon Sanaderove intervencije, banke suzdržano govore
o poskupljenju kredita. Zdeslav Šantić, analitičar RBA, kaže da se rast
može očekivati jer visoke premije rizika za Hrvatsku poskupljuju
inozemni kapital, no povećanje kamata bit će blaže nego što se priča.
TOPE SE DEVIZNE REZERVE Novi potezi Rohatinskog zbog slabljenja kune i nestašice eura
