Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Kompanije i tržišta

U Švedskoj potiču studente da projektima u sklopu diplomskih radova pokrenu startupe

Neven Vrček, profesor na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagreb, smatra da je važno pratiti više indeksa, ne samo one tehnološke, kako bi se sagledao kontekst u kojem gospodarstvo djeluje, a jedan od njih je Doing Business.
06. listopada 2020. u 19:05 0 komentara 199 prikaza
Zagreb: Konferencija Smart Industry, panel diskusija: Stanje u domaćem realnom sektoru
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Na konferenciji Poslovnog dnevnika Smart Industry: Pametnim industrijama do održivog rasta hrvatskog gospodarstva, održana je panel-rasprava na temu kako intenzivirati suradnju gospodarstva, sveučilišta i javne uprave. Sudionici su se na početku osvrnuli na Apsolonov Hrvatski digitalni indeks 2020. i Deloitteovo globalno istraživanje o tehnološkom vodstvu u 2020.

Zagreb: Marijan Sever održao prezentaciju o greškama u prevođenju digitalizacije SMART INDUSTRY – PAMETNOM INDUSTRIJOM DO ODRŽIVOG RASTA HRVATSKOG GOSPODARSTVA Sever o pet najčešćih grešaka u provođenju digitalizacije: 'Tvrtke u Hrvatskoj ne znaju što rade'

Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Alen Host smatra kako je potrebno uspoređivati se i mjeriti sa zemljama na zapadu. Smatra i kako bismo trebali napredovati u segmentu digitalnih i javnih usluga gdje smo, kako naglašava, ispod razine prosjeka EU. Neven Vrček, profesor na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagreb, smatra da je važno pratiti više indeksa, ne samo one tehnološke, kako bi se sagledao kontekst u kojem gospodarstvo djeluje, a jedan od njih je Doing Business. “Digitalizacija uvjetuje povećanu razinu konkurencije na tržištu i kompanije će se s time morati suočiti. Kod nas su te stvari išle s određenom odgodom, no vidimo da, ako se iz tog procesa izostaje, teško se ostaje konkurentnim na globalnoj sceni”, naglasio je Vrček.

Zagreb: Prezentacija putem video poziva Thomasa Mullera na konferenciji "Smart industry" | Autor : Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL 06.10.2020., Zagreb - Konferencija Smart Industry u hotel Hilton Garden INN. Prezentacija putem video poziva "40 godina ATRON-a - navigacija s inovacijama". Thomas Muller, direktor prodaje Atron Grupe. Photo: Matija Habljak/PIXSELL

Nedovoljno informatičara

Dekan Host podsjetio je da je upravo njegov fakultet prva sveučilišna sastavnica u Hrvatskoj koja ima akreditiran preddiplomski i diplomski online studij iz područja poslovne ekonomije. “Javna se sveučilišta postavljaju tako da novac dolazi od države i da će tako biti sljedećih 100 godina. No mi smo se postavili da jesmo javni fakultet, ali se ponašamo kao privatni u takvom okruženju”, rekao je Host te dodao kako je potrebno uložiti u tehniku koja može pratiti predavanja te da je općenito potrebno puno ulaganja i usvajanja digitalnih kompetencija. Fakultet je pokrenuo i aplikaciju za studente preko koje mogu, putem pametnih telefona, pratiti predavanja i slati materijale. Naveo je i izazove s kojima se akademska zajednica suočava. Jedan od njih je ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, potpisan prije godinu i pol, koji je nastavnike podijelio pola na nastavu, pola na znanost, a pritom iz gospodarstva nitko ne traži suradnju. “HGK je tražio da dio radnog vremena mora biti ostvaren u stručnim projektima s gospodarstvom. To nije primjenjivo u svim strukama, no mogućnost bi trebala postojati; da nas država plati da istražujemo”, istaknuo je Host. S time se slaže i profesor Vrček, koji je dodao da sve znanje koje dobivamo danas zastarijeva, stoga se akademska zajednica mora usmjeriti na cjeloživotno obrazovanje.

Smart Industry: Pametnim industrijama do održivog rasta hrvatskog gospodarstva ‘U privatnom gospodarskom sektoru mora se pojačati istraživačka komponenta’

“Akademska zajednica često ne dobiva smjernice u strateškom smislu, što bi bilo važno za razvoj države; u kojem smjeru obrazovati mlade ljude. To je sve slobodno i otvoreno na tržištu. Međutim, to je u redu samo do određene razine”, smatra Vrček. Na FOI-ju, kaže, naglasak stavljaju na projektu suradnju kroz manje projekte, te na studentsku praksu i zapošljavanje studenata koje spajaju s poslodavcima. No, to nažalost, kaže, nije dovoljno jer ne mogu ponuditi onoliko informatičara koliko tržište traži. “Fakultet i akademska zajednica trebali bi tjesnije surađivati s gospodarstvom i pokušati reducirati regulatorni okvir, kako bismo stvarali odnos koji je važan za razvoj ljudskih resursa, ali i za generiranje inovacija. Inovativni dio događa se tamo gdje ima proizvodnje”, rekao je Vrček.Osnivač InfoDom grupe Slavko Vidović kaže da postoje dvije paradigme koje se u Hrvatskoj rijetko koriste: reuse, odnosno ponovno korištenje podataka i sharing, odnosno dijeljenje, uz naglasak na važnost iskustva korisnika. 

Više leadershipa

“Prema potencijalima hrvatskog čovjeka i prirode trebali bismo imati bolje rezultate, pripada nam više mjesto na ljestvici digitalne konkurentnosti. Nedostaje nam sinergija i sinkronizacija. U privatnome gospodarskom sektoru mora se pojačati istraživačka komponenta i potrebno je više prakse. Treba nam programiranje kroz vizije. Ako želite napraviti gospodarsku strategiju, potrošite puno vremena, a svijet se za to vrijeme promijenio. Više vizionarskog stava i leadershipa, više eksperimentiranja, a manje projektiranja. Treba umjetnu inteligenciju staviti u svrhu, vidjeti primjere u svijetu i napraviti svoje”, rekao je Vidović. Član uprave tvrtke Elektronički računi Darko Gulija govorio je o pravu intelektualnog vlasništva na fakultetima. Ustvrdio je kako je destimulativno da sve što nastane na fakultetu pripada fakultetu.

Zagreb: Konferencija Smart Industry Smart Industry – Pametnom industrijom do održivog rasta hrvatskog gospodarstva ‘Hrvatska je zemlja pametne industrije, znanja i velikog broja talenata’

“Fakultet nije okolina koja će dalje komercijalizirati startupe jer ostaje znatan dio prava na te projekte. U Švedskoj potiču ljude da s projektima kroz diplomske i slične radove pokrenu startupe. U našoj tvrtki došli smo s idejom, odradili posao, imamo dobar proizvod, no da bismo osigurali daljnji rast, moramo integrirati cijeli ekosustav, moramo povezati usluge analize podataka, financijske usluge; cijeli lanac. Jedino tako možete dalje rasti. Postoji i pitanje regulativnog pritiska. Sve pokušamo zatvoriti u zakone i propise, a država ne potiče tržište, nego usporava tvrtke”, istaknuo je Gulija. Dobre primjere iz inozemstva naveo je Davorin Štetner, osnivač i predsjednik Kreator grupe i predsjednik CRANE-a, koji je spomenuo Izrael, u kojem postoji takozvani “triple system” povezivanja, suradnja sektora i povezanost institucija. “Potreban je sinergijski startup projekt u kojem svi imaju udio. Primjer su uspješne zemlje koje su uspješne zato što imaju jasan okvir, dok kod nas postoje strateški dokumenti koji su tek liste lijepih želja”, poručio je Štetner.

Dario Almesberger
Stručnjak za obnovu otkrio koja bi zagrebačka bolnica izdržala jači potres: Sve druge bi se srušile
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.