U srpnju ove godine Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju, što je u formalnom smislu jedan od posljednjih koraka do preuzimanja eura. Pozitivan odgovor Frankfurta i Bruxellesa čekao se oko godinu dana, a došao je u iznimno teškom razdoblju pandemije, i to kao važan signal da se Hrvatska neće morati sama boriti s posljedicama krize.
Plan zamjene kune
Tri mjeseca ranije toj je odluci prethodio i dogovor Europske i Hrvatske središnje banke prema kojemu je Hrvatska dobila na raspolaganje dvije milijarde eura za čuvanje nacionalnog tečaja. Važenje valutnog swapa produljeno je do sredine iduće godine, čime je hrvatska kuna faktički prihvaćena kao dio europskog monetarnog sustava. HNB dosad nije koristio tu polugu, odnosno nije morao mijenjati kune za eure s Europskom središnjom bankom da bi branio tečaj, no zlu ne trebalo, ta je rezerva bila psihološki iznimno važna kad su, zbog karantene i širenja pandemije, kola krenula nizbrdo.
Devizne rezerve HNB-a bile su više nego dovoljne da se ublaže početni pritisci na tečaj i omogući neometano financiranje državnog proračuna, a nakon njihova smanjenja od približno 2,5 milijardi eura, visina rezervi vratila se na razine koje smo imali prije korone. Kad bi se tom brzinom oporavljala ekonomija bilo bi manje straha i neizvjesnosti oko drugog vala. Hrvatske se vlasti nadaju da će već 2023. godine euro postati nacionalna valuta, te je u skladu s tom namjerom pripremljen i prijedlog proračuna za iduću godinu koji predviđa smanjenje proračunskog deficita ispod tri posto i postupno spuštanje javnog duga, koji se ove godine znatno povećao.
Ovaj tjedan javnosti je predstavljen i posljednji strateški dokument vezan uz euro – Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, koji donosi brojne tehničke detalje vezane za zamjenu valuta.
Tako smo, naprimjer, doznali da će se, od trenutka uvođenja, s dvjema valutama moći plaćati samo dva tjedna, konverzija gotovog novca bit će besplatna narednih šest mjeseci, potrošači će biti zaštićeni dvojnim isticanjem cijena.
Guverner Boris Vujčić smatra da je na putu do eura “ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od iduće godine”.
Nacionalni plan zamjene opisuje kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, na koji će se način prilagoditi kamatne stope, kako će se preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te na koji način će se pravni okvir RH prilagoditi za potrebe uvođenja eura. Budući da građani strahuju da će se uvođenjem eura životni standard smanjiti, poseban će se naglasak staviti na mjere za suzbijanje rasta cijena. Anketa vezana uz uvođenje eura pokazala je da građane uglavnom brinu moguća poskupljenja.
– Mi sad moramo raditi na tome da više govorimo o primjerima drugih zemalja, kod kojih se dogodilo upravo suprotno – standard građana je nakon uvođenja eura porastao – poručio je Vujčić.
Bez eura šest članica
Središnji paritet za zamjenu određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna, a opće je mišljenje da će se i u idućem razdoblju tečaj održati oko utvrđenog pariteta. Hrvatska i Bugarska su ujedno i prve kandidatkinje za euro koje su ušle u bankovnu uniju i prije formalnog preuzimanja eura, a ECB je nedavno objavio rezultat prvog stres testa pet hrvatskih banaka koji je pokazao da sve one udovoljavaju kriterijima europodručja odnosno europske bankovne unije.
Svaka nova članica koja pristupi Europskoj uniji zakonski se obvezala da će uvesti euro, no ne postoji rok u kojemu to mora učiniti niti je preuzimanje zajedničke valute jednostrana odluka. Od novih članica EU euro još nemaju Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska.
Gospodarstvenik godine:
– Alan Sumina; Zoran Vučinić, Nanobit
– Silvio i Roberto Kutić, Izabel Jelenić, Infobip
– Mate Rimac, Rimac automobili
– Marin Pucar, Podravka
– Tomislav Car, Infinum
Gospodarski događaj godine:
– Državne potpore za očuvanje radnih mjesta
– Infobip - prvi hrvatski jednorog
- Prodaja tvrtke Nanobit
- Nova financijska omotnica EU
- Ulazak RH u tečajni mehanizam ERM II
