Digitalni dan 2018. Europska unija upriličila je sredinom travnja. To je još jedan dan posvećen pokušajima zajedničkog djelovanja na području modernih tehnologija i okupljanju država članica koje bi mogle pridonijeti pozicioniranju Europe u odnosu na jače i moćnije sile, u ovom slučaju Sjedinjene Države ili pak Aziju, odnosno Kinu. Europska komisija okupila je ministre, predstavnike država članica EU, ljude iz industrije, akademske zajednice i civilnog društva kako bi potaknula suradnju u području umjetne inteligencije, blockchaina, e-zdravstva i inovacija. Raspravljalo se o utjecaju razvoja tehnologije na budućnost Europe i važnosti izgradnje čvrstog jedinstvenog digitalnog tržišta uz povećanje ulaganja i razvoja digitalnih vještina.
– Države članice obvezale su se i samim tim poslale jasan signal. Znamo da je budućnost Europe digitalna i da jedini način na koji zaista možemo iskoristiti prednosti novih tehnologija jest raditi zajedno, udružiti snage i resurse. Uz spajanje zdravstvenih podataka, koristeći umjetnu inteligenciju i blockchain tehnologiju te uz promoviranje inovacija, Europa može uvelike poboljšati živote ljudi. Ranija i bolja dijagnoza bolesti, sigurnije ceste, tek su neki naglasci i dobrobiti kojima, prihvatimo li digitalne promjene, možemo svjedočiti – tako glasi zajednička poruka odaslana iz europske prijestolnice.
Digitalni dan prošao je vrlo uspješno iz perspektive organizatora, no gledano iz hrvatskih perspektive, nije ga ni bilo, nije se dogodio jer mi nismo potpisali nijednu od inicijativa koje su bile na stolu. Barem se nitko nije očitovao o tome ili nešto priopćio. Istina, kada se radi o e-zdravstvu, obvezali smo se potpisati inicijativu iako to još nismo učinili.
Što se potpisivalo
Deklaracija o suradnji na polju umjetne inteligencije koju je potpisalo 25 zemalja, partnerstvo zbog blockchain tehnologije (potpisale 22 zemlje), inicijativa e-zdravstvo (potpisalo 13 zemalja), sporazum o inovacijama nazvan Radar koji bi trebao ubrzati protok istraživačkih rezultata startupima (potpisalo 17 zemalja). A usto još je nekoliko zemlja najavilo prekogranične 5G koridore kako bi se testirala automatizirana vozila. Krenimo redom, od Deklaracije o suradnji na polju umjetne inteligencije (AI). Uz 24 zemlje članice, potpisnica je i Norveška kao država izvan EU. Radi se zapravo o svojevrsnoj podršci i timskom pristupu tehnologijama koje su već zaživjele i koriste se, s ciljem da se koriste u većoj mjeri i na produktivniji način, jer AI je postao pravi pokretač ekonomskog rasta, digitalizacije industrije i društva u cjelini, no primjena AI-ja nailazi na niz prepreka počevši od regulative, edukacije, etičkih dilema... Ipak, nismo odabrali sudjelovati u toj deklaraciji uz Grčku, Cipar i Rumunjsku.
Kada se radi o blockchain tehnologiji, iz Europe poručuju da se radi o tehnologiji koja promovira povjerenje korisnika te tvrde da će u budućnosti sve javne usluge koristiti blockchain tehnologiju. Upravo je blockchain velika prilika za Europu i države članice da provjere svoj informacijski sustav, podrže korisničko povjerenje i zaštitu osobnih podataka te kreiraju nove poslovne mogućnosti. Blockchain je zasad najpoznatiji u kontekstu kriptovaluta, no u osnovi se radi o tehnologiji koja prati transakcije te ih čini transparentnijima i sigurnijima.
Deklaraciju o e-zdravstvu potpisalo je 13 zemalja članica, a radi se o prekograničnom pristupu genomskim informacijama što bi trebalo rezultirati poboljšanjem razumijevanja i boljoj prevenciji nastanka bolesti omogućavajući personalizirani tretman posebice kad je riječ o rijetkim bolestima, raku i bolestima mozga. U ovom slučaju Hrvatska se uz Bugarsku i Grčku obvezala potpisati deklaraciju.
Inovacijski Radar, online alat pogonjen podacima koji olakšavaju pristup inovacijama i istraživačkim rezultatima, još je jedna u nizu inicijativa Digitalnog Dana, koji bi u osnovi trebao povezati istraživanja i znanja na polju podatkovnih analiza i umjetne inteligencije s gospodarstvom i konkretnom praktičnom primjenom. Trebali bi se povezati i investitori, inkubatori i akceleratori s ciljem da se ubrza razvoj i rast tvrtki. Ovu deklaraciju potpisalo je 17 ministara zemalja članica, stoji u izvješću. Tako je protekao Digitalni dan za Europu, a iz naše Vlade, točnije Ministarstva znanosti, objasnili su nam prije svega zašto nisu potpisali Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji, a isti razlog navode i za ostale inicijative na Digitalnom danu: “U slučaju prijedloga podržavanja Deklaracije o umjetnoj inteligenciji koju su neke države članice potpisale tijekom Digitalnog dana i imajući u vidu snažne poruke koje Deklaracija šalje, Republika Hrvatska od Europske komisije, prije donošenja odluke o potpisivanju, zatražila je obrazloženje razloga ovakvog načina prihvaćanja teksta Deklaracije, kao i predviđanje potencijalnih učinaka koje bi Deklaracija mogla imati na države članice.
Nemamo novca
S obzirom na to da Europska komisija nije dostavila adekvatno obrazloženje konteksta potpisivanja ove, ali ni ostalih deklaracija tijekom ovogodišnjeg Digitalnog dana, a uzimajući u obzir snažnu političku podršku te dugoročnu financijsku obvezu koja proizlazi iz navedene Deklaracije, stav je Republike Hrvatske bio da u ovom trenutku ne može pristupiti potpisivanju ove Deklaracije.” Iz Ministarstva su naglasili i da Vijeće EU nije bilo uključeno u proces pripremanja teksta Deklaracije o umjetnoj inteligenciji. No otkrivaju kako nije isključeno da Hrvatska naknadno podrži i potpiše Deklaraciju: “U ovom konkretnom slučaju Republika Hrvatska donijela je odluku da u ovom trenutku neće pristupiti potpisivanju navedene Deklaracije, ali ne isključujući mogućnost da joj pristupi naknadno, što i sam tekst Deklaracije omogućava. Nastavno na potpisivanje političke deklaracije i najave povjerenice Gabrijel, očekujemo objavu konkretne zakonodavne inicijative EK kojom će se odrediti sadržajniji okviri za umjetnu inteligenciju te će RH, kao što je to slučaj i kod ostalih zakonodavnih inicijativa, kroz postupak usvajanja zakonodavstva EU artikulirati i promovirati svoje nacionalne interese u okviru ove teme i svih ostalih aspekata.”
Koridori za autonomna vozila
Prošle godine Hrvatska je bila potpisnica pisma namjere kojim se ojačava suradnja i testiranje automatiziranih vozila u prekograničnim eksperimentima uz, naravno, 5G mrežu. Stoga se lani i stvorilo savezništvo telekoma i autoindustrije upravo u cilju povezivosti i testiranja vozila u realnim uvjetima. Tako su, primjerice, još lani Francuska, Njemačka i Luksemburg najavili stvaranje zajedničkog koridora. Isto to su učinili Norveška, Finska i Švedska. Nizozemska i Belgija osmislile su svoj koridor. Ove godine Španjolska i Portugal najavile su svoj koridor, a automatizirana vozila testirat će se i na novom koridoru koji su dogvorile Bugarska, Grčka i Srbija na relaciji Solun – Sofija – Beograd. Italija je pak najavila da traži partnere.
Kada se radi samo o 5G mreži, hrvatski lobi iznimno je jak. Telekomi potpomognuti, primjerice, Ericsson Nikolom Teslom apeliraju na vlast tražeći da se 5G uvrsti u strategiju. Tvrde da će nas upravo 5G, uz lepezu tehnologija koje će pogurati poput automatizacije i IoT-a (interneta stvari), svrstati u napredne zemlje. Ono što telekomi tu traže jest smanjenje cijena frekvencijskog spektra i u tom su traženju jedinstveni jer plaćaju jedan od skupljih u EU. Prema nekim naznakama iz vlasti, to bi se moglo uskoro i dogoditi. To bi bila druga dobra stvar. Jer valja zabilježiti i da je Vlada svojom odlukom o odobrenju Nacionalnog programa širokopojasnog interneta pomaknula s mrtve točke mehanizam koji tomu vodi. O ishodima možemo dvojiti, no to je ipak druga priča.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
