Zbog eskalacije sukoba između Irana i Izraela te blokade u Hormuškom tjesnacu, ključnom plovnom putu za transport gotovo dvadeset posto svjetske nafte, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima skočile su na gotovo 120 dolara po barelu. Posljedice su se brzo osjetile diljem Europe, a posebno u Njemačkoj, gdje su cijene goriva naglo porasle, što je izazvalo bijes vozača i potaknulo vladu na hitnu akciju. Političari su optužili naftne korporacije za profiterstvo, ističući kako poskupljenja na benzinskim crpkama daleko nadmašuju realan rast troškova, a njemačka vlada sada želi suzbiti taj trend paketom zakonskih izmjena, piše Blic.
Glavna mjera, koja se uvodi po uzoru na austrijski model, jest ograničavanje podizanja cijena goriva na samo jednom dnevno, točno u podne. Nakon 12 sati, crpke će moći samo snižavati cijene, što bi trebalo unijeti više transparentnosti na tržište i spriječiti kratkoročne fluktuacije koje idu na štetu potrošača. Za kršenje ovog pravila predviđene su rigorozne kazne koje sežu i do sto tisuća eura. Ministrica gospodarstva Katherina Reiche izjavila je kako je cilj slomiti takozvani "raketa i pero" efekt, mehanizam po kojem cijene na crpkama rastu trenutačno poput rakete kada poskupi sirova nafta, ali padaju sporo poput pera kada cijene sirove nafte idu prema dolje.
Osim toga, vlada planira značajno ojačati antimonopolske zakone kako bi Saveznom uredu za kartele (Bundeskartellamt) dala veće ovlasti u borbi protiv zlouporabe dominantnog položaja na tržištu. U slučaju naglih skokova cijena, teret dokazivanja bit će obrnut, što znači da će naftne kompanije morati dokazati da su njihova poskupljenja objektivno opravdana. Ovo bi trebalo olakšati regulatornim tijelima poduzimanje mjera protiv prekomjernog formiranja cijena, a model za to su postojeći propisi na tržištu električne energije i plina. Armand Corn, zamjenik parlamentarnog lidera SPD-a, izjavio je kako se zakon mora postrožiti "kako naftne kompanije ne bi mogle povećati svoju dobit na račun potrošača kao rezultat krize".
Unatoč najavljenim mjerama, političari iz vladajuće koalicije stranaka CDU/CSU i SPD pozivaju na još opsežnije korake. Corn se založio za uvođenje "ograničenja cijena goriva", tvrdeći da cijene benzina i dizela ne smiju rasti brže od cijene sirove nafte. S druge strane, Sven Schulze (CDU), premijer Saske-Anhalt, zatražio je u listu Bild da se smanji porez na energiju dok se tržište ne normalizira. U ponedjeljak se u Berlinu sastala i radna skupina koju je imenovala koalicija kako bi riješila problem rasta cijena, a na sastanku se očekuju i predstavnici naftnih kompanija te predsjednik Saveznog ureda za kartele.
Iako se vlada aktivirala, cijene goriva nastavile su rasti. Prema podacima Njemačkog automobilskog kluba (ADAC), prosječna cijena litre dizela popela se na 2,188 eura, dok litra benzina Super E10 stoji oko 2,045 eura. Ipak, unatoč žalbama vozača diljem Njemačke na visoke cijene, čini se da ljudi ne voze značajno manje. Analiza koju je za njemačku novinsku agenciju (dpa) proveo stručnjak za prometne podatke TomTom nije pronašla značajno smanjenje prijeđene kilometraže. "Naši podaci ne ukazuju na to da se prijeđena kilometraža značajno smanjila tijekom razdoblja visokih cijena", rekao je glasnogovornik TomToma, dodajući kako bi to moglo biti povezano s tipičnim sezonskim porastom mobilnosti u proljeće.
Dok vlada gura nove mjere, dio ekonomskih stručnjaka izražava sumnju u njihovu učinkovitost. Pojedini analitičari upozoravaju da bi pravilo o jednom poskupljenju dnevno moglo imati suprotan učinak. Naime, strahuju da bi benzinske crpke mogle u podne postaviti znatno višu cijenu kako bi se osigurale od potencijalne volatilnosti tijekom dana, a zatim je postupno snižavati, što bi u konačnici moglo dovesti do viših prosječnih troškova za vozače. U međuvremenu, njemački vozači pronalaze vlastita rješenja. Zbog visokih domaćih cijena i poreza, sve je veći broj onih koji prelaze granicu u Poljsku, gdje su cijene dizela znatno niže i kreću se oko 1,81 eura po litri zbog nižeg PDV-a i trošarina.
Otvori KEKS Pay
pa nek toče u ponoć, onda je najjeftinije! ti škrti nijemci, nasreću ih ovog ljeta nećemo puno viđati po jadranu, njima je sve preskupo, bace 150.000 eura na bmw/mečku, i onda kod nas plaču nad cijenom 2 pive, jednu mineralnu gutaju 3 sata navečer, i to dvoje. za muhameda i zulejhu treba novaca, i za njihovo 10-ero djece, pa je benzin odlična prilika za skupljati porez, trošarinu, što već. neće se država odreći svojeg dijela, to tjera druge. zato će biti i nestašica goriva, lako je drugima limitirati cijene, ali nek onda svima, recimo nek auto košta najviše 50.000 eura, mobitel 500... da vidimo dal su tu jaki.