Kako bi povećala sigurnost u cestovnom prometu, Europska komisija predlaže da se od 2022. godine u automobile uvede određena obvezna sigurnosna oprema poput limitatora brzine, sustava automatskog kočenja u nuždi s detekcijom pješaka i biciklista, “crne kutije” koje će snimati okolnosti pri kojima se dogode eventualne prometne nesreće, sustava za praćenje umora vozača te zadržavanja vozila u prometnom traku i detekciju pri vožnji unatrag. Većina tih sustava već se ugrađuje u današnje nove automobile, ali većinom kao dodatna oprema.
Godišnje u Europskoj uniji u prometu pogine više od 25.000 ljudi, a dogodi se 1,100.000 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama. Promet je i najčešći razlog smrti osoba mlađih od 18 godina. Zbog ovih se činjenica Europska unija već desetljećima raznim mjerama bori kako bi se broj poginulih i ozlijeđenih u prometu smanjio. Veliki desetljetni plan postavljen 2010. godine bio je stići na 15.000 poginulih godišnje. S obzirom na to da je 2017. bilo 25.300 poginulih u prometu, cilj će se teško ostvariti, ali se ukupan broj ipak smanjio za oko 5000 poginulih godišnje.
Hrvatska je još kao kandidat za članstvo donijela spomenuti plan o smanjenju broja poginulih za 50% do 2020. godine. Kada se plan donosio, 2010. je u Hrvatskoj poginulo 426 osoba u prometu. Dakle, cilj je da do 2020. bude 213 poginulih. Kako je lani u Hrvatskoj u prometu poginulo 317 osoba, to će se vrlo teško ostvariti. Ali, pomaci su ipak napravljeni.
Međutim, prema broju poginulih na milijun stanovnika imamo 80 poginulih (2010. 97 poginulih na milijun stanovnika) i po tome smo četvrta najgora država u Europi. Iza nas su samo Rumunjska, Bugarska i Latvija. Najbolja je Velika Britanija koja je pred izlaskom iz EU s 28 poginulih na 1,000.000 stanovnika, a prosjek EU je 49 poginulih.
Dakako, sigurnosni sustavi u novim automobilima sve su bolji i pomažu u smanjivanju posljedica nesreća, ali i tu je Hrvatska na samom dnu Europske unije s prosječnom starosti voznog parka od 13,5 godina, donosno s čak 68% automobila starijih od 10 godina koji nemaju najmodernije sustave pomoći vozaču, a mnogi ni ABS i ESP sustav.
Zbog svega toga Uprava za promet i mobilnost Europske unije u sklopu sigurnosnih prometnih mjera već je odredila da bi se od 2021. do 2030. na razini cijele EU broj poginulih u prometu trebao smanjiti za 50%, a krajnji je cilj da do 2050. godine nema poginulih na cestama. Visoki su to ciljevi koji će se, nažalost, teško ostvariti, ali baš se zbog toga na razini cijele Europske unije planira niz mjera.
Još 2013. godine Europska komisija počela je razmatrati mogućnost ugradnje brzinskih limitatora u svaki auto. Prema toj bi inicijativi sva vozila bila opremljena uređajem koji automatski uključuje kočnice svaki put kad auto prijeđe 115 km/h. Na sam spomen te pomalo radikalne ideje najviše su se bunili Nijemci, koji na mnogim dionicama svojih tehnički odlično izvedenih autocesta nemaju ograničenja pa je praktički moguće voziti i više od 300 km/h.
Pet godina od prvotne ideje, sada je u proceduru krenulo donošenje Uredbe o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.
U vozila će se kao obvezna oprema ugrađivati, primjerice, inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine. Svako će vozilo biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove, a kad vozač pritisne gas, papučica će pružati otpor kako brzina ne bi prešla dopuštenu. Svaki bi automobil serijski trebao biti opremljen sustavom automatskog kočenja u nuždi koji će prepoznavati pješake i bicikliste. Osim toga, uredbom kojom će se regulirati prometna politika Europske unije predviđa se i obvezna ugradnja kamere, tzv. crne kutije, koja će snimati podatke o vožnji i pomoći pri rasvjetljavanju okolnosti prometne nesreće. Primjerice, u Rusiji su takve kamere u automobilima već dobro poznate i to zbog zahtjeva osiguravajućih kuća pri osiguravanju skupljih vozila.
Predviđena je i obvezna ugradnja sustava za praćenje budnosti i pozornosti vozača, što mnogo novijih modela automobila već danas ima serijski. Naime, opće je poznato da umor na vozača može djelovati kao i pijanstvo, a nesreće koje se događaju kad vozač zadrijema za upravljačem na autocestama su najčešće fatalne. Pomoć pri vožnji unatrag još je jedna od značajki koje se predlažu kao obvezne u novim autima, a taj sustav koji se zasad nudi većinom kao dodatna oprema automatski koči ako primijeti kretanje automobila ili osoba iza vozila koje se kreće unatrag. Osim toga, sva vozila trebala bi serijski imati sustav pomoći koji zadržava automobil u prometnom traku (ako automobil skreće, a vozač nije uključio pokazivač smjera), što je standard u sve većem broju današnjih novih vozila. Europska komisija predlaže da ta oprema postane obvezna od 2022. godine.
Uvesti jednaka davanja na automobile u citavoj eu, omoguciti unos auta iz bilo koje zemlje bez ikakavih nameta ... hrvati placaju najveci pdv trosarine cestarine homologacije poreze i ostalo