Pravilnik naplate reklama u Zagrebu ide u javno savjetovanje, a riječ je o odluci koja bi trebala urediti postavljanje plakata, panoa i drugih oglasnih površina na javnim površinama i nekretninama u vlasništvu Grada. Prijedlog dolazi nakon što je raniji pravilnik ukinut presudom Visokog upravnog suda, uz obrazloženje da takve odluke mora donositi predstavničko tijelo, odnosno Gradska skupština. Grad sada predlaže novu odluku kojom se ponovno uspostavlja pravni okvir za naplatu, ali bez promjena u samim iznosima. Naknade će se i dalje određivati prema zoni, vrsti i tipu reklamnog objekta te njegovoj površini, a cijeli sustav ostaje podijeljen u pet zona.
Najskuplja je prva zona koja obuhvaća Gornji grad, Kaptol, Maksimir i Mirogoj, dok druga zona pokriva uži centar Donjeg grada. Treća zona odnosi se na ostatak zaštićene povijesne cjeline, četvrta na šire zaštićene dijelove, a peta na ostatak grada, uključujući i koridore uz glavne prometnice. Razlike u cijenama su jasne – primjerice, reklamne zastave u najskupljoj zoni iznose oko 30 eura po kvadratu mjesečno, dok su u najjeftinijoj oko 23 eura. Plakati se kreću od 22 do 18 eura po kvadratu, a veći reklamni panoi i konstrukcije mogu biti i skuplji, ovisno o lokaciji i veličini. Posebno se naplaćuju moderniji formati poput osvijetljenih vitrina ili digitalnih displeja, a za sve osvijetljene reklame cijena se povećava za dodatnih 30 posto.
Naknade se obračunavaju mjesečno prema ukupnoj oglasnoj površini, odnosno svim elementima koji čine reklamni sadržaj. S druge strane, predviđene su i iznimke pa se za kratkotrajne kampanje od javnog interesa, poput humanitarnih, kulturnih ili sportskih događanja, naknade neće naplaćivati ako traju do 30 dana. Prijedlog je trenutačno u e-savjetovanju koje traje do 17. svibnja, nakon čega će Grad analizirati pristigle komentare i doraditi dokument. Konačnu odluku donijet će zagrebačka Gradska skupština, čime bi se ponovno uspostavio zakonit sustav naplate za oglašavanje u gradu.
Otvori KEKS Pay
to sve treba zabraniti