Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Dolac danas slavi 90. rođendan, pogledajte kako je izgledao nekoć

Jedan o najprepoznatljivijih simbola Zagreba ima turbulentnu povijest, a malo tko zna da je izgrađen na groblju
01. rujna 2020. u 17:00 1 komentara 2396 prikaza
Foto: Tržnice Zagreb/Muzej grada Zagreba
Pogledajte galeriju 1/7

Kairos povijesti htio je da se jedan nevažan gradić ne baš značajne austrougarske provincije nakon velikog rata pretvori u kulturno i financijsko središte novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Zbog toga se Zagreb 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća užurbano gradio. Cvala je i umjetnost, a zahvaljujući novoosnovanom poduzeću d.d Siemens (budući Končar) uvedena je elektrifikacija. 

Stanovništvo je poraslo za 70% i broji gotovo 200.000 Zagrepčana. Dvadesetih je Zagreb tako dobio telefonsku centralu, prvu radijsku postaju u ovom dijelu Europe, hotele Esplanade i Milinov (danas Dubrovnik) i zoološki vrt. HAŠK Građanski, preteča Dinama, bio je 1923. šampion prvog državnoga nogometnog prvenstva, a titulu prvaka ‘20-ih je, na radost svih purgera, osvojio još dvaput.

Neočekivane prepreke

Jednom takvom modernom kicoškom gradu nedostajala je samo još velika tržnica. O lokaciji se dugo raspravljalo, više od dvadeset godina, još od početka vijeka. Tako je 1905. izrađen idejni projekt za novu tržnicu na današnjem Britancu, no ta je ideja propala. Dvije godine kasnije, gradski skupštinari donijeli su odluku da se novu tržnica gradi na kraju Martićeve gdje se tada nalazila jahaonica. I taj je projekt odbačen. Godinu dana kasnije, pojavila se ideja o tržnici između Jelačić-placa i Vlaške, ali nju su skupštinari odbili. Nagodinu, poglavarstvo raspisuje javni natječaj za novu prostornu regulaciju Kaptola i Dolca

Dugački redovi Pogledajte kako izgleda subotnja kupovina na Dolcu

Pobjeđuje slavni arhitekt Viktor Kovačić koji je projektirao mnoge slavne zagrebačke zgrade poput Crkve svetog Blaža i Palače Burze te se baca na razvoj projekta tržnice na Dolcu. I to je na kraju odbačeno, no 1911. skupštinari odlučuju da će plac ipak biti na Dolcu. Dolazak Prvog svjetskog rata i prosvjedi vlasnika kuća usporili su projekt pa je odluka o nacrtu donesena 1925. Dvije godine kasnije, počela je gradnja, a na današnji dan, 1. rujna svečano je otvorena omiljena zagrebačka tržnica. 

Dobro raspoloženje Ovaj prizor sa zagrebačkog Dolca uljepšat će vam dan!

Glavni zagovaratelj i pokretač izgradnje tržnice bio je gradonačelnik, inače arhitekt, Vjekoslav Heinzel, ali on je zbog političke afere morao odstupiti 1928. godine. Na mjestu gradonačelnika zamijenio ga je dr. Stjepan Srkulj , koji je nastavio njegovu politiku razvoja grada, a kao jedan od prioriteta istaknuo je završetak izgradnje tržnice na Dolcu. Već početkom 1929. stvaraju se neočekivane prepreke, a najveća se dogodila kada je kralj Aleksandar uveo 1929. uveo šestosiječanjsku diktaturu kojom su prestala postojati sva druga tijela izvršne vlasti u čitavoj kraljevini SHS. 

Mračna povijest 

Gradonačelnik Srkulj nastavio je lobirati za nastavak projekta tržnice pa ga ni mjesec dana kasnije kralj Aleksandar prima te potvrđuje njegov gradonačelnički mandat i daje mu ovlasti za nastavak radova oko tržnice. Već 9. ožujka sazvao je sjednicu skupštine na kojoj je bila samo jedna točka: 'Kako da se dovrši gradska tržnica?' koja je na kraju i završena godinu i pol dana kasnije. 

Ususret Danu žena Kumice s Dolca o tome kako je ženama bilo nekada, a kako je danas: "Danas je žena robinja!"

No, teren na kojem je niknuo Dolac ima nešto mračniju povijest, piše Express. Tu se početkom 20. stoljeća nalazilo naselje većinom siromašnih kuća, potleušica, gusto naslaganih između Kaptola i crkve sv. Marije te staro groblje. Rušenje tog dijela grada, za potrebe izgradnje tržnice, i same najave, izazvale su oštru kritiku, a o tom činu nisu šutjeli građani, književnici a ni povjesničari. '

Dragutin Domjanić čak je ispjevao nostalgično-ciničnu pjesmu, koja je izražavala zgražanje šutljive većine:

„Vse su razrušili, vse su razmetali, kak da su došli Tatari. Ceste i grunte i kosti su skopali, pak su gliboko iz mlake čudnoga nekaj z betona napravili, ne znaš: pivnice ili rake?'', napisala je u svojoj knjizi Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice, povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, a slična stvar se događa i danas kada gradska uprava ulazi u velike građevinske projekte. 

VIDEO
Zadrani veslali i snimali se dronom, ostali u šoku kada su vidjeli što je ispod njih
Ranoranilac ili noćna ptica?
Noćna sova - Kako večernji tip ljudi preživljava u jutarnjem svijetu?
  • trade_mark:

    i danas tako izgleda. i dan danas koriste iste klupe koje su koristili pred 90 godina. jadno.