Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 20
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VOLJENA NAMIRNICA

Zašto U SAD-u jedu bijela jaja, a u Europi smeđa i koja je razlika: 'Nema tu puno filozofije'

Šibenik: Cijena jaja uoči Uskrsa od 2.30 do 3.10 eura za deset komada
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/3
19.05.2024.
u 07:00

Trend bijelih jaja osvaja i Europu, no u hrvatskim su peradarnicima rijetkost jer "idu" samo za Uskrs i u turističkoj sezoni

Što je bilo prije – kokoš ili jaje – i danas o toj evolucijskoj zagonetki raspravljaju znanstvenici, dok potrošače, barem one američke, muči puno prizemnija tema. Zašto je kutija smeđih jaja na policama trgovina skuplja od bijelih pitaju se, prenosi CNN, no stručnjaci tvrde kako jedna od drugih ipak nisu ni zdravija, ni prirodnija ni otmjenija, nego je isključivo riječ o ekonomiji farme. Više košta da smeđa nesilica bude sretna i sita nego kad je u pitanju bijela.

– U osnovi, nutricionistički nema razlike između smeđeg i bijelog jaja. To ima veze s pasminom kokoši – objašnjava Daniel Brey, vlasnik Brey's Egg Farma, obiteljske farme jaja četvrte generacije u Jeffersonvilleu koja proizvodi više od 200.000 bijelih jaja dnevno. A što kažu naši proizvođači?

– Naravno da su smeđa jaja skuplja, kad ih u SAD-u i nema. Sva su bijela, njih 99,9 posto. No to je trend koji u novije vrijeme zahvaća i Europu pa je i Njemačka sada sva u bijelim jajima, a i Švedska se prije nekoliko godina orijentirala na njihovu proizvodnju – kaže nam Dražen Čurila, suvlasnik farme Luneta iz Svetog Đurđa, jedne od najmodernijih u Hrvatskoj, u čijim peradarnicima godišnje kokodače 144.000 smeđih nesilica u podnom uzgoju.

Kao na traci, između 2 sata u noći i 8 sati ujutro većina ih obavi "posao" i snese smeđe jaje koje se direktno iz gnijezda otkotrlja do pokretne trake. Automatizmom do pakirnice stižu tako tisuće jaja na sat, pomno se pregledavaju jesu li oštećena, prljava..., najljepša se klasiraju i pakiraju, nakon čega se i za manje od 24 sata nađu na policama trgovina, bilo kao robni ili proizvođački brend s tvrdnjom "Jaja hrvatskih farmi", "Dokazana kvaliteta" te "Živjeti zdravo", što znači da kvalitetu i nutricionističku vrijednost njihovih jaja cijeni i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Od 40-ak milijuna prikupljenih jaja godišnje ih se izveze čak polovina, uglavnom u Austriju i Njemačku.

27.03.2013., Sveti Djurdj - Mladi poduzetnici iz Ludbrega brat Drazen i sestra Ivana Curila vlasnici su najmodernije farme jaja u Hrvatskoj. U 2 peradarnika smjesteno je 48000 nesilica koje dnevno iznesu vise od 45000 jaja. Godisnja proizvodnja iznosi oko 12 i pol milijuna jaja. Hrvati ce za vrijeme uskrsnjih blagdana potrositi oko 30 milijuna jajarPhoto: Marko Jurinec/PIXSELL
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Kako se na farmi baš ništa ne bi prepuštalo slučaju, a kamoli pošasti ptičje gripe zbog koje je samo lani u europskim peradarnicima usmrćeno ili uginulo više od 60 milijuna koka, u Lunetine objekte ne smije nijedan radnik koji se prije ulaska u "kokošinjac" nije otuširao, presvukao u posebnu odjeću, stavio zaštitu... – i tako kod svakog ulaska, pa perilica i sušilica rublja na toj farmi rade i prekovremeno. Ptičju gripu najviše prenose divlje ptice, a prenosi se i zrakom, tako da je najveća zaštita dobra prevencija, smatraju na ovoj farmi na kojoj ne koriste ni antibiotike s obzirom na to da jaja svakodnevno idu u potrošnju. Doznajemo kako zapravo i cijela EU ide u smjeru što manjeg korištenja antibiotika u peradarnicima kako bakterije ne bi postale otporne na njih te da se ne bi se stvarale tzv. superbakterije.

Kad je pak u pitanju "štorija" o jajima...

– Nema tu previše mudrosti. Bijele koke daju bijela jaja, smeđe daju smeđa – objašnjava Čurila. A tko je mislio da se zelenkasta jaja, a ima i takvih, dobivaju od trave koju koke u slobodnom uzgoju (tzv. free range) kljucaju po dvorištu – prevario se. I to je kao i kod bijelih i smeđih stvar genetike, tvrdi naš sugovornik. Daju ih, naime, pasmine poput grahoraste kokoši, kojoj je perje crno-bijele boje. Ljuska nema veze s onim što koka jede. Okus, sve nutritivne vrijednosti jaja su iste, što ovisi i o prehrani koka. A isto je i što se tiče kvalitete ljuske, to ovisi o tome koliko je kalcija u njoj, o uvjetima držanja, sakupljanja, ambalaži, pakirnici, transportu..., nabraja. Jedino će smeđe koke snijeti nešto manje jaja kroz godinu, 290-300, što je 10-ak manje u odnosu na bijele koje su aktivnije i prilagođenije za slobodan uzgoj.

– Bijele koke su atletičarke. Više se penju na prečke, više lete i više se kreću od smeđih koje su upravo zbog tih karakteristika bolje za kavezni uzgoj – tvrdi Čurila, a s njim se slaže i Marko Brajević, direktor tvrtke Perfa Ovo, koja se na tržištu nametnula "sretnim" i "najsretnijim" jajima. Ujedno je možda i jedina u nas koja na tržište plasira i bijela jaja.

– Kao što su u SAD-u skuplja smeđa jer ih nema, kod nas su tako skuplja bijela, koja u Perfi ne čine ni 1 posto ukupne proizvodnje od oko 80 milijuna jaja, a zna li se da ih se u Hrvatskoj ukupno godišnje proizvede oko 800 milijuna, to je i puno manje – kaže Brajović, ističući kako su bijela jaja iz Perfe, jer su rjeđa, skuplja od 2 do 5 posto. Još su dva proizvođača u Hrvatskoj proizvodila bijela jaja, ali su, dodaje Brajović, odustali od toga posla. Hrvati, naime, uopće nemaju naviku potrošnje jaja s bijelom ljuskom, osim u vrijeme Uskrsa kad se svi tuku za njih zbog farbanja. Perfino je jato bijelih koka premalo da tada ispuni sve želje tržišta na kojemu se potražnja za bijelim jajima utrostruči. Ovisno o godini, u Perfi je svega 10-15 tisuća bijelih nesilica koje daju između 3 i 4,5 milijuna bijelih jaja.

POVEZANI ČLANCI:

– Uopće nema razlike u kvaliteti bijelih i smeđih jaja – ponavlja i taj naš sugovornik, no činjenica je da proizvodnja nesilica ipak ide u smjeru bijelih jer su, dokazalo se, one nešto zdravije, otpornije, dulje žive pa se dulje i eksploatiraju. Osim toga daju manje razrede jaja koji su traženiji. Najprodavanija kategorija jaja na hrvatskom tržištu su L i M. No kad su smeđe nesilice starije, često idu u ekstreme i nose XL jaja koja kupci i ne vole previše, a postoji i rizik od njihova pucanja zbog teže apsorpcije kalcija.

– Kod bijelih koka – priča Brajević – takvih ekstrema nema. One su nešto manje, odnosno 10-15 posto lakše od smeđih. Zato je kod njih najveći razred L, a ta su jaja 10-ak grama lakša od onih u razredu XL.

Za bijela jaja Perfe iz štalskog (podnog) uzgoja koja na tržište izlaze s oznakom 2 na ljusci te s nazivom 'sretna jaja' glavni su kupci McDonald's Hrvatska te Metro, koji je glavni dobavljač hotelima u turističkoj sezoni. Primjetno je, dodaje Brajević, da tada bijela jaja najviše preferiraju predstavnici židovske zajednice zahvaljujući kojima se potražnja utrostručuje. No jaje je jaje bez obzira na boju ljuske, bitno je samo da je svježe i domaće, zaključuje naš sugovornik.

Kao i sve drugo, i cijene jaja su u proteklom razdoblju divljale na našem, ali i europskom tržištu pa su se jaja našla u top 5 živežnih namirnica kojima je najviše rasla cijena. Zadnjih godinu dana pak cijene stagniraju, gdjegdje su pale i 10-15 posto, no još uvijek su na visokim razinama i peradari ne vjeruju da će se ikad vratiti na stare razine. Sve je u međuvremenu poskupjelo, od cijena žitarica, energenata, ambalaže, plaća..., kao uostalom i u drugim sektorima, no proizvođačke cijene ipak nisu rasle koliko potrošačke, tvrdi Čurila. Prema podacima Europske komisije i TISUP-a (tržišno-informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede), prosječna veleprodajna cijena 100 kilograma (između 160 i 180 jaja) razreda L i M lani je u Hrvatskoj iznosila 281 euro, najviše od svih EU članica, što je 20 posto više od od prosjeka EU koja u istom razdoblju bilježi 234 eura. Najniže prosječne cijene jaja tijekom prošle godine imali su Cipar (173 eura), Litva (189) i Rumunjska (196 eura). Cijena 100 kg jaja u Njemačkoj je, primjerice, iznosila je 238 eura, a u Sloveniji 229 eura, što znači da su hrvatska jaja gotovo 23 posto skuplja od slovenskih.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako u EU svaki peradar nema ni svoj pakirni centar, jaja se kupuju na kile pa često u te cijene, za razliku od nas, nisu uključene ni cijene sortiranja, ambalaže i ostalog. Kako bilo, veleprodajna cijena jednog jaja M klase iz kaveznog uzgoja u ožujku je bila 0,15, a L 0,16 eura, što je prema TISUP-u 17,05, odnosno 13,58 posto manje nego u istom mjesecu lanjske godine. U podnom uzgoju jaja te kategorije koštala su 0,16, odnosno 0,18 eura, što je pak pojeftinjenje od 9,86, odnosno 5,44 posto. U lanjskoj godini su jaja kategorija M i L u veleprodaji bila skuplja 32, odnosno 29,57 posto nego godinu prije, no uspoređuje li se lanjska godina s 2021., jaja razreda M koka iz kaveznog uzgoja bila su skuplja čak 114,9, a L 101,56%, jednako kao i u usporedbi s 2020.

– Proizvođačke su cijene u međuvremenu pale u prosjeku 12 posto, a govori li se o potrošačkima, one variraju od trgovca do trgovca. Deset jaja, ovisno o kategoriji, koštalo je i više od 3 eura – i sada se nađe takvih cijena, a s druge strane, ovisno i o akcijama i sniženjima, ima ih i za svega 1,60 – 1,70 eura (10 komada). Na tržnicama su pak cijene uglavnom ostale iste – rekao je Bobetić. Aplikacija Kretanje cijena Ministarstva gospodarstva bilježi kako su 15. svibnja ove godine cijene 10 jaja u trgovačkim lancima bile niže od 2,78 do 16,14 posto nego zadnjeg dana 2022., prije uvođenja eura. Ipak, samodostatnost nam je sa 100 posto u 2021. lani pala na 89 posto, pa smo samo u prvih deset mjeseci prošle godine uvezli oko 115 milijuna komada jaja, a izvezli 25 milijuna.

Statistika bilježi kako smo lani po stanovniku pojeli 208 jaja, 17 više nego godinu prije. Nakon što nas se desetljećima uvjeravalo kako je jaje, točnije žumanjak, bogat izvor kolesterola koji je "prehrambeni neprijatelj broj jedan", na njih se doslovno gledalo kao na kolesterol u ljusci, piše portal Vitamini.hr. Tek se zadnjih nekoliko godina jaja sramežljivo vraćaju prema vrhu top-ljestvice nutritivno vrijednih namirnica. Ne samo da se lako probavljaju nego su i bogata riznica nutrijenata, važna u održavanju funkcije i zdravlja našeg mozga, smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, štite zdravlje očiju, kosa nam je sjajnija, bujnija i općenito zdravija... A i ne debljaju. Jedno jaje ovisno o veličini ima svega 65 – 75 kalorija.

GALERIJA Najduža hrvatska plaža dugačka je 8 kilometara. Znate li gdje se nalazi?

Šibenik: Cijena jaja uoči Uskrsa od 2.30 do 3.10 eura za deset komada
1/6
Ključne riječi

Komentara 2

ZP
Zabranjen pristup
09:26 19.05.2024.

Ne znam za vas ali ja to smedje ne jedem

Avatar horuk
horuk
09:16 19.05.2024.

Moja žena u HR uvijek traži jaja klase 0 ili klase 1. To se izgleda kod nas skoro i ne prodaje osim možda u OPG.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije