Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 57
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Svjetski trend stigao kod nas

U europskim prijestolnicama služe kao javno utočište za bijeg od stresa, a sad postaju hit i u Hrvatskoj

urbani voćnjak
Foto: Shutterstock
1/3
14.05.2024.
u 10:04

Ozelenjavanja gradskih površina jedna je od uspješnih strategija u borbi s klimatskim promjenama, a urbani voćnjaci imaju još neke benefite po lokalnu zajednicu.

U borbi protiv klimatskih promjena, sadnja stabala jedan je od načina kako smanjiti ugljični otisak i emisiju stakleničkih plinova u našu atmosferu. Jer, drvo prosječne veličine godišnje preradi čak 50 kilograma ugljičnog dioksida pa nije čudo što europski gradovi unatrag 10-ak godina ističu važnost sađenja urbanih voćnjaka ili parkova.

Ova praksa posebno se njeguje u sjevernoj i zapadnoj Europi, gdje u gradovima, kao što su danski Kopenhagen, Pariz u Francuskoj ili Berlin u Njemačkoj, postoje uspješni primjeri urbanih voćnjaka o kojima brinu volonteri i udruge specijalizirane za urbanu poljoprivredu, a građani sudjeluju u njihovu održavanju, ali i u besplatnom branju plodova. Stoga, javni voćnjaci lokalnoj zajednici pružaju brojne benefite – održavaju i šire bioraznolikost u urbanim sredinama, skladište ugljik, aktiviraju lokalnu zajednicu na društveni angažman, ali i opskrbljuju njezine članove sočnim i zdravim plodovima.

Bolje zajedništvo i međusobna suradnja

U gradovima, gdje se susjedi inače možda ne bi družili, urbani voćnjaci zajednički su prostor za aktivnosti lokalne zajednice. Volontiranje u njezi voćnjaka i berba ukusnih plodova izvrsne su prilike za povezivanje građana, dijeljenje iskustava i rad na zajedničkom cilju. Ova interakcija potiče osjećaj zajedništva i pripadnosti, što donosi brojne psihološke benefite za pojedince i obitelji.

Hrana za lokalnu zajednicu

Urbani voćnjaci definitivno su izvor svježe, lokalno uzgojene hrane, a svi znamo da je u gradovima pristup svježem voću itekako ograničen. U javnim voćnjacima slobodno mogu brati plodove svi članovi lokalne zajednice, čime se ujedno i širi svijest o zdravijoj prehrani. U europskim gradovima, koji već godinama rade na širenju urbanih voćnjaka, postoje prakse da se ovo voće distribuira i u javne kuhinje ili obiteljima koje su socijalno ugrožene pa se tako kroz rad u voćnjacima zajednica uključuje i u društveno-odgovorne aktivnosti.

Edukacija i osvještavanje

Urbani voćnjaci služe kao učionice u prirodi za sve dobne skupine jer građani ondje stječu razna znanja i vještine o poljoprivredi, botanici i zaštiti okoliša. Djeca u voćnjacima upijaju prve spoznaje o prirodi, hrani i očuvanju okoliša, a za odrasle se mogu organizirati radionice o njezi stabala, zaštiti od štetnika i tehnikama održivog vrtlarstva, koje kasnije mogu primijeniti u vlastitim vrtovima, ali i svakodnevnom životu.

Foto: Shutterstock

Očuvanje bioraznolikosti

U urbanim sredinama zelene su površine, poput voćnjaka, ključne za očuvanje bioraznolikosti jer pružaju staništa raznim vrstama ptica, insekata i sitnim divljim životinjama. Prisutnost takve bioraznolikosti ne samo što pomaže reguliranju ekosustava već doprinosi zdravlju i otpornosti urbanog okoliša protiv štetnika i bolesti.

Ublažavanje učinka “toplinskog otoka”

Urbani voćnjaci doprinose ublažavanju učinka toplinskog otoka, fenomena svojstvenog za gradove – zbog velikih količina asfalta i betona akumulira se toplina te su temperature zraka znatno više od ruralne okoline. Drveće i biljke u voćnjacima pomažu hladiti zrak procesom transpiracije i pružaju hlad, što smanjuje temperaturu tla. Tako čak i područja oko urbanih voćnjaka tijekom vrućih ljetnih mjeseci postaju ugodnija za život, što dovodi do manje upotrebe klimatizacije i smanjene potrošnje energije.

Estetski ugođaj i zdravija psiha

Urbani voćnjaci uljepšavaju gradove, transformirajući neiskorištena ili nedovoljno iskorištena zemljišta u atraktivne zelene prostore. No, život u zelenim zonama poboljšava mentalno zdravlje, što su pokazala i sva najnovija istraživanja. Voćnjaci pružaju utočište od urbanih stresova, nudeći mjesto za meditaciju, opuštanje i društvenu interakciju.

JYSK podržao sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici

U Hrvatskoj, JYSK već dulji niz godina provodi niz održivih inicijativa s ciljem ozelenjivanja gradova u kojima posluje i poticanja zaposlenika da pozitivno utječu na lokalnu zajednicu. Top of Form

Inspiriran uspješnim primjerima urbanog vrtlarstva u Danskoj, JYSK je odlučio podržati sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici. Početkom travnja zasađeno je 48 sadnica starih sorti voćaka, a u jesen se planira posaditi još 46 sadnica. Iz voćnjaka će građani moći slobodno ubrati voćke, a o održavanju voćnjaka brinut će VG komunalac. Kako je voćnjak posađen u dvorištu osnovne škole, učenici će imati prilike iz prve ruke učiti o prirodi, njezinim ciklusima, ali i o njezi voćaka.

Foto: Robert Anić/Pixsell

„Ponosni smo što smo dio ovog vrijednog projekta koji promiče održivost i unaprjeđuje javne gradske prostore. Naši ciljevi su stvaranje ugodnog okruženja, podržavanje bioraznolikosti, pozitivan utjecaj na klimu i konkretna korist za lokalne stanovnike. Voćnjak nije samo mjesto gdje će se moći ubrati svježe voće, već će biti i platforma za edukaciju budućih generacija o važnosti očuvanja okoliša“, izjavila je JYSKova Country Director, Vesna Kukić Lončarić.

Sadržaj omogućio JYSK.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Video sadržaj
65 GODINA VEČERNJEG LISTA

Heroji oluje 1973.: Putnici su u kabini žičare satima visili 60 metara, a spasioci i građani su im pomagali

Večernji list ove godine slavi svoj 65 rođendan. U šest i pol desetljeća naši su novinari ispisali oko milijun stranica, objavili smo oko 25.000 različitih izdanja. Za vas smo pratili koloplete tema, od politike i gospodarstva, preko sporta do mode, kulinarstva, noviteta u autoindustriji i tehnologiji. Naši su novinari i fotografi izvještavali s lica mjesta - bili su na požarištima, klizištima, na područjima razorenim potresima i poplavama te na prvoj crti bojišnice. Istraživali smo, pisali smo o bolnim trenucima, tragedijama i katastrofama, ali pisali smo i priče koje su vam, nadamo se, uljepšale dan, izmamile osmijeh, vratile nadu i vjeru da dobri ljudi nisu vrsta koja izumire, da će uvijek biti onih koji su spremni riskirati vlastiti život kako bi spasili život često potpunog stranca. Upravo smo te priče odlučili 'reprizirati', jer njihovi su glavni akteri oni, koje popularno, ali nepravedno često nazivamo 'malim ljudima', iako su itekako veliki. Za 65. rođendan Večernjaka, iz naše bogate arhive, donosimo serijal od 65 top-priča o lokalnim herojima, ljudima koji su spasili nečiji život, o znanstvenici koji su pomaknuli granice, o pobjednicima koji su nemoguće učinili mogućim. Priče o tim velikim 'malim' ljudima, složit ćete se, zaslužuju biti bar još jednom pročitane. Neke ljude koji su svojim humanim djelima stvorili te priče, uspjeli smo pronaći i par desetljeća kasnije, pa su priče o njima dobile i nastavak, no nekima od heroja s naših naslovnica, nismo uspjeli ući u trag. Možda su neki od njih baš vaši rođaci, susjedi prijatelji ili poznanici - ako ih čitajući ove životne priče prepoznate, budite naš 'joker zovi' i pišite nam na mail dojavi@vecernji.net, jer to su ljudi koji zaslužuju bar još koji napisani redak, uz jedno veliko – hvala!