Povodom 200. godišnjice rođenja poznatog hrvatskog biskupa, preporoditelja i dobročinitelja Jurja Dobrile (1812. – 1882.) u Hrvatskoj crkvi Am Hof u Beču, gdje je i sjedište Hrvatske katoličke misije, otvorena je u utorak navečer iznimno vrijedna izložba o životu i radu ovog hrvatskog velikana.
Izložbu je pripremio Državni arhiv u Pazinu (DAP), u suradnji s Hrvatskom katoličkom misijom (HKM) u Beču i Austrijsko-hrvatskim društvom (AHD). Autor joj je povjesničar pazinskog arhiva prof. Markus Leideck koji je ujedno i idejni začetnik izložbe.
Brojne goste i uzvanike iz hrvatskog i austrijskog vjerskog, kulturnog i političkog života, među kojima je bio i izaslanik bečkog kardinala Christopha Schönborna biskupski vikar Darius Schutzky, uvodno je pozdravio voditelj HKM u austrijskom glavnom gradu fra Josip Koren.
Ravnatelj DAP-a dr. Elvis Orbanić je istaknuo da izložbom Državni arhiv Pazin koji je 2009. godine pokrenuo proces sustavnog prikupljanja i istraživanja arhivske građe o istarskom biskupu Jurju Dobrili želi odati počast ovom hrvatskom velikanu te predstaviti i Bečanima trogodišnji rad Arhiva na projektu u čijem su sklopu do danas prikupljeni dokumenti i preslici pisanih izvora iz 25 ustanova iz pet zemalja: Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Češke i Vatikana.
„Od Poreča gdje je bila premijera do danas izložba je bila predstavljena i u Pazinu,Rijeci, Karlovcu,Zagrebu, Osijeku, Šibeniku i Zadru, a ova bečka postava prvi je njen izlazak izvan granica Hrvatske“, rekao je dr. Orbanić dodavši kako se njome zaključuje ovaj izložbeni ciklus i kuju planovi za sljedeće projekte.
Hrvatski konzul u Austriji Branimir Lončar zahvalio je svima koji su doprinijeli da i bečki i gradišćanski Hrvati imaju priliku vidjeti ovu „iznimno vrijednu izložbu“.
Predsjednik AHD-a u Beču, gradišćanski Hrvat dr. Werner Varga je istakao zasluge Crkve u Hrvata na očuvanju hrvatskog jezika u višejezičnom austrijskom prostoru, napomenuvši kako je Dobrila ostavio svoj trag i na bečkom Augustineumu gdje je studirao i 1842. godine doktorirao teologiju.
Prof.dr. Slavko Krajnc predsjednik Čakavskog sabora i profesor zagrebačkog FER-a na rekao je kako je izložbeni postav o biskupu Dobrili koji je svojom ljubavi, vjerom i znanjem napravio čuda za Hrvatsku i Istru, a o čemu svjedoče njegova djela,izuzetno impresivan, a uloženi trud organizatora vrijedan divljenja.
Umirovljeni Porečko-puljski biskup Ivo Milovan je rekao kako je i on jedan od Dobrilinih biskupskih nasljednika.
„Zahvaljujući upravo Dobrili mi u Istri ostali smo to što jesmo“, rekao je biskup Milovan dodavši kako je ime Jurja Dobrila „neizbrisivo upisano u crkveni život Istre kao velikog apostola Crkve i narodnog preporoditelja“. Podsjetio je da je Dobrila kao član Pokrajinskog sabora u Poreču bio od 1861. do 1867. godine i njegov zastupnik u tadašnjem Carskom vijeću u Beču. Zaželio je da izložba bude dobar poticaj da se bolje upoznaju hrvatski velikani kako bi ih se cijenilo i sačuvalo uspomene na njih.
Autor izložbe prof. Leideck je rekao kako se postav izložbe sastoji od dosad neobjavljenog arhivskog gradiva, Dobrilinih rukopisa nadopunjenih fotografijama, bakropisima, citatima, novinskim člancima i portretima njegovih suvremenika, a podijeljen je u deset cjelina, od životopisa i školovanja Jurja Dobrile, biskupa Poreča i Pule, biskupa Trsta i Kopra preko zastupnika i preporoditelja naroda Istre, do pokretanja lista „Naša sloga“, stvaralaštva Jurja Dobrile, odnosa sa Strossmayerom te njegove smrti i ostavštine.
„Sve te cjeline smještene na sedam panoa odražavaju važna razdoblja njegova života i rada, među kojima, dakako i razdoblje Dobrilinog studija u bečkom Augustineumu gdje je bio Strossmayerov kolega i prijatelj“, istakao je Leideck.
Izložbu je svečano otvorila ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić, uz riječi kako su arhivi i prikupljena građa iz 25 međunarodnih ustanova koje su surađivale na projektu značajno svjedočanstvo naše zajedničke europske povijesti.
Svečanom otvaranju izložbe bili su, između ostalih, i ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču dr. Zdenka Weber te zamjenik ravnateljice Hrvatskog Državnog arhiva Zlatko Draganović.
Glazbeni okvir izložbi dao je glazbenik Elias Kim.
