„1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?“
„2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?“.
Te 1991. godine pravo glasa, na temelju biračkih popisa, imalo je 3.652.225 glasača, a na Referendum ih je izašlo ukupno 3.051.881. Na prvo pitanje, koje je bilo ispisano na plavom listiću, odgovor „Za“ tada je zaokružio 2.845.521 glasač ili 93,24 posto od onih koji su izašlih na referendum, dok je „Protiv“ glasovalo 126.630 glasača (4,15 posto), a nevažećih plavih listića bilo je 1,18 posto. Na drugo pitanje, otisnuto na crvenom listiću, odgovor „Za“ zaokružilo je samo 164.267 glasača izašlih na referendum (5,38 posto), dok je protiv bilo 2.813.085 glasača ili 92,18 posto onih koji su izašli, a 2,07 posto crvenih listića bilo je nevažeće.
Na temelju te neposredno iskazane volje građana na referendumu Hrvatski sabor je, 25. lipnja 1991. godine, donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada iste te godine Sabor je usvojio i Odluke o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Od tog povijesnog dana pa do danas u Hrvatskoj su održana samo tri referenduma. Nakon povijesnog Referenduma o hrvatskoj samostalnosti, građane se za mišljenje pitalo još samo dva puta – na Referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i na Referendumu o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj.
>>> FOTO Veselje, torta, šampanjac... Pogledajte kako su slavili neki od pobjednika lokalnih izbora
Divan događaj, da nas podsjeti kako su se ostali istočnoeuropski narodi razdruživali mirno, praktički svi osim nas. Par mjeseci iza ovog referenduma je kretao rat. Usporedbe radi, Rumunjska, koja je bila u neusporedivo težoj diktaturi, imala golemu manjinu unutar države, također i sa podjelom pravoslavci - katolici, uspjela se izvući sa 2 tjedna ulične pucnjave, ali bez većeg ratnog sukoba.