Više od 26 milijardi eura deviznih rezervi imala je Hrvatska prije ulaska u eurozonu. Kad smo izgubili monetarni suverenitet i ušli u zajedničku blagajnu Europskoj središnjoj banci prenijeli smo 639,9 milijuna eura pričuva: 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna u zlatu koje je HNB kupio za tu svrhu. I to je manje od pet posto ukupnog iznosa pričuva. Što je s ostatkom?
Kad je Slovenija ušla u eurozonu, njihov je tadašnji guverner Mitja Gaspari obznanio da ostatak rezervi ide za financijska ulaganja, a tim ulaganjem središnja bi banka trebala zaraditi najveći dio vlastitih prihoda za rad plus dobit za državu. Iz Hrvatske narodne banke na pitanje što ćemo mi s više od 25 milijardi eura ostatka pojašnjavaju da će glavnina postati tzv. nemonetarna financijska imovina koja će se sastojati od vlastite imovine u euru kao domaćoj valuti („own funds“) i preostale financijske imovine u devizama, odnosno preostalih međunarodnih pričuva u američkom dolaru i SDR - specijalnim pravima vučenja („special drawing rights“) koje je davnih dana kreirao MMF.
Pojeli miševi.